Zakonom Coco u Irskoj protiv kibernetičkog zlostavljanja

Unatoč svepristunom kibernetičkom nasilju i teškim posljedicama koje izaziva, u većini europskih zemalja počinitelji prolaze nekažnjeno, jer ne postoji zakon kojim bi se nasilje u virtualnom svijetu reguliralo. Zasad je zakon o kibernetičkom nasilju u potpunosti zaživio samo u Irskoj, prije dvije godine, gdje je oko stotinjak internetskih nasilnika završilo na sudu.

Sve je pokrenula jedna hrabra majka, Jacky Fox, koja je nakon tragične smrti svoje kćeri Nicol, od milja zvane Coco, smisao života našla u pomaganju ostalim žrtvama kibernetičkog nasilja. Irska je, nakon kampanje koju je vodila Jacky Fox, prihvatila izmjene zakona koji je po njezinoj kćeri prozvan Zakon Coco. Tu je inicijativu prihvatila Europska pučka stranka, te u Europskom parlamentu pokrenula kampanju za sustavnu borbu protiv cyber bullyinga i promjenu zakonodavstva u cijeloj Europskoj uniji, kako bi se spriječile štetne posljedice, ali i tragedije u budućnosti i kako bi se ponajprije mlade zaštitilo u virtualnom svijetu.

- Ljudi koji su zlostavljali Nicol bili su njezini navodni prijatelji, kaže Jacky Fox, majka iz Irske, koja je nakon što je njezina kći počinila samoubojstvo sama uspjela progurati zakon o kažnjavanju nasilja na internetu u irsko zakonodavstvo. 

Dodaje kako je sve počelo zbog jednog dječaka u dobi kad je Nicol imala 18 godina i taj je dječak bio njezin najbolji prijatelj. Jedna druga djevojka, dvadesettrogodišnjakinja bila je zaljubljena u njega te se kako bi mu se približila, nastojala sprijateljiti s Nicol. Kad to nije uspjelo, odlučila se osvetiti Nicol. Okupila je šest, sedam osoba, s kojima ju je počela krenula u maltretirati, a poslije ih je petnaestak, pa i dvadesetak prije nego što je sve završilo samoubojstvom njezine kćeri. Bili su to ljubomorni ispadi, laži, napadi, a još su bile gore reakcije onih koji bi pročitali objave. 

Tako priča Jacky Fox, čija si je kći Nicol oduzela život nakon 3 godine neprestanog maltretiranja na društvenim mrežama, whatsapp porukama, u telefonskim razgovorima. Suočena s lažnim intimnim slikama, zlobnim riječima, uvredama i ismijavanjem, ali i prijetnjama, Nicol nije izdržala. Jer u online svijetu nema izlaza.

- Ona nikad, nijednom nije odgovorila na njihove objave. Nikad nije reagirala na njihove poruke na whatsappu, snap chatu i drugim mrežama. Znala je da oni upravo to žele, njezinu reakciju. U njezinom životu je do tada sve bilo dobro, bila je zgodna, pametna djevojka, odlična učenica. Jedva je čekala navršiti 18 godina da može izlaziti u klubove. A onda se sve naglo promijenilo. Pratili bi je i slijedili kamo god je išla. Nicol je imala 18 godina kad je to počelo, a umrla je s 21. Zlostavljali su je i fizički, gurnuli niz stepenice. Jednom je otišla samo do trgovine, dvije minute od kuće i sačekali su je pa gurali, udarali i prijetili. Oni je nikad, nikad ne bi pustili na miru. 

Jacky Fox nije jedina majka s ovakvom pričom. Internetsko nasilje je u raznim oblicima doživjela čak polovica mladih u Europi. Studija Sveučilišta Swansea otkrila je da kod mladih žrtava internetskog zlostavljanja postoji "više nego dvostruko veća vjerojatnost da će se samoozlijediti i postati suicidalni. Ali Jacky Fox se nastavila boriti, ustala je u ime svih žrtava i pokrenula kampanju za zaštitu djece i mladih na internetu. Njezina je pobjeda bila donošenje Zakona o uznemiravanju, štetnim komunikacijama i povezanim prijestupima, koji je Irska prihvatila u veljači 2021. Postojeći zakon o zabrani distribucije seksualno eksplicitnog sadržaja koji uključuje osobe mlađe od 18 godina nadopunjen je i prozvan Zakonom Coco, prema nadimku Jackine nesretne kćeri, a ukazuje na nova kaznena djela koja su izravno odgovorna za ono što mladi ljudi doživljavaju. Određuje novčane kazne i zatvorske kazne do 7 godina. No, zlostavljači mlade Coco, ipak su prošli nekažnjeno.

- Kada su saznali da pokušavam promijeniti zakon jer su to vidjeli na vijestima, počeli su mi prijetiti. Dobila sam poruke da će mi staviti petrol bombu pred kuću i slično. Uplašili su se, jer nisu znali hoće li i oni biti optuženi. Nisu tada znali da se zakon neće odnositi na prošlost. Ali da, pokušali su me zaustaviti. Čak i kad je Nicol umrla, kad je kod mene bila policija i kad sam im pokazala sve poruke, video snimke, prijetnje, objave u kojima su je nagovarali da se ubije, da se objesi, policija je rekla da nisu napravili ništa krivo. I bili su u pravu jer nisu napravili ništa krivo u očima zakona. Jer nije postojao zakon o tome. Nisu počinili ništa krivo po zakonu iako su mi oduzeli kćer. Kada je zakon prihvaćen, i kada je stupio na snagu 9. veljače 2021. optužiti se moglo samo za djela počinjena nakon tog datuma. A za sve prije toga nije se moglo učiniti apsolutno ništa. 

No, otkako je Zakon Coco stupio na snagu, zlostavljači ipak dobro promisle hoće li se upustiti u maltretiranje neke osobe na internetu, barem u Irskoj. kaže da je prema informacijama koje ima, 105 osoba pod optužbama i puno je ljudi pod istragom. Jacky Fox kaže kako zlostavljači funkcioniraju na slijedeći način: uvijek postoji glavni zlostavljač kojeg zapravo i nije briga ni za zakon ni za posljedice. Takvu osobu vjerojatno neće spriječiti prijetnja kaznom, ali ima ih mnogo koji ga slijede kako bi bili popularni i njih će zakon odbiti od toga. 

- Nažalost, morala sam izgubiti svoju kćer da bi drugi ljudi dobili zaštitu u Irskoj, sudovi i policija to danas shvaćaju vrlo ozbiljno. Imam puno povratnih informacija od roditelja, učenika, mladih ljudi koji su mi pričali kako je Zakon Coko promijenio njihov život, kako im je policija pomogla kad su joj se obratili i zaštitila ih. Dobro je što u Irskoj taj zakon ne vrijedi samo za odrasle osobe jer i djeca mogu biti procesuirana. To ne znači da tim zakonom želimo zatvoriti sve zlostavljače, nego da žrtve znaju da postoji pomoć.

Jacky Fox danas drži predavanja u školama, društvenim centrima, sportskim društvima, svakodnevno joj se javljaju mnogi mladi ljudi sa sličnim problemima. A javila se i Frances Fitzgerald, irska zastupnica u Europskom parlamentu iz redova Europskih pučana, koja je inicijativu Zakona Coco predstavila i pred europskim zastupnicima jer smatra da takvo zakonodavstvo može pomoći i ostalim europskim građanima. Kaže da Europska unija mora reagirati odmah.  Zajedno sa Frances Fitzgerald, u inicijativu se uključila i hrvatska zastupnica iz redova europskih pučana, Sunčana Glavak.

- Studija Europskog parlamenta iz 2021. pokazala je da je od 4 do 7 % žena u EU doživjelo internetsko uznemiravanje tijekom 12 mjeseci, a 1 do 3 % je doživjelo internetsko uhođenje. Dakle, govorimo o vrlo slojevitim procesima koji se događaju u našem društvu, ne samo što se tiče djece već i žena. Što se tiče djece, istraživanje iz 2021. “EU kids online” pokazalo je da je gotovo 50 posto djece bilo izloženo nasilju na internetu. Moramo vidjeti što su štetni i nezakoniti sadržaji i na koji ih način uokviriti u zakonske prijedloge. Dok je Irska uspjela zakonski regulirati problem kibernetičkog nasilja i promijeniti na bolje okruženje za žrtve, zakonodavstvo u drugim zemljama članicama još je neujednačeno te uglavnom ni ne poznaje taj pojam, dodaje Sunčana Glavak. 

A kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Prepoznavanjem i suzbijanjem rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja bavila se prošli tjedan udruga Zonta klub Zagreb, te je na panelu okupila više stručnjaka iz područja pravosuđa, sigurnosti i psihologije koji su iznijeli svoje ideje i iskustva, a o glavnim porukama te rasprave, predsjednica udruge, dr. Slobodanka Keleuva kaže da kibernetičko nasilje sve više uzima maha, osobito kod djece, djevojčica i maloljetnih žrtava , ali i žena koje imaju problema s korištenjem tehnologije. Valerija Golubić iz Službe za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta Ministarstva unutarnjih poslova objašnjava kako žrtve mogu prijaviti nasilje, iako se ono izrijekom ne spominje ni u hrvatskom zakonodavstvu.

- Kibernetičko nasilje je i u Hrvatskoj u porastu, pa samim time i prijavljivanje tog nasilja. Građani mogu kibernetičko nasilje prijaviti u svakoj policijskoj postaji, putem mail adrese na stranicama MUP-a, ali i anonimno na našoj on line stranici uz pomoć tzv. “red buttona”. No uvijek je uputno navesti korisničke podatke, kako bi policija mogla prikupiti informacije za istragu. U Hrvatskoj se u prosjeku godišnje prijavi i istražuje oko 1800 takvih kaznenih djela, a kontinuirano se bilježi porast spolnog zlostavljanja djece na interentu, što osobito zabrinjava, ističe Valerija Golubić, te dodaje da policija ozbiljno pristupa takvim prijavama. 

I za kraj, vraćamo se majci koja je pokrenula inicijativu protiv nasilja na internetu, Jacky Fox i njezinoj poruci europskim građanima, a osobito onima koji su osjetili zlostavljanje na internetu, ali i političarima koji imaju moć promijeniti zakon i spasiti mnoge žrtve nasilja: