Hrvatski radio

Prvi program

Zviždačke afere u 2021. godini

31.12.2021.

19:23

Autor: Danja Dubravac

Mobilni telefon kao neprijatelj u aferi Pegaz

Mobilni telefon kao neprijatelj u aferi Pegaz

Foto: Unsplash photos / Hrvatski radio

I protekle su godine istraživački novinari i zviždači otkrili nekoliko svjetskih afera koje pokazuju koliko su sustavi ranjivi, labavi ili ako ćemo biti iskreni - kad je moćnicima potrebno - truli do srži. Podsjećamo na priče o softveru Pegaz, Pandorinim dokumentima i Facebooku te novu razinu raspleta sudbine Juliana Assangea.

  - Ovo je moj telefon. Očito, nosim ga posvuda. Na njemu radim tisuću stvari - do te mjere da je ponekad moj suprug čak ljubomoran zbog intimne veze koju imamo. No, sada zamislite da u tom telefonu „živi" vaš najveći neprijatelj. Onaj tko sada želi znati sve o vašim kontaktima, onaj koji vas sada želi vidjeti mrtvog - a vi ne možete ništa učiniti jer za to UOPĆE NE ZNATE. O tome je riječ u Pegazu! O namjernom nadzoru onih koji brane ljudska prava. O namjernom ciljanju građana Europske unije. Možda i o namjernom izboru jednog od nas, zbog rada za ljudska prava kojim se bavimo. -


  Tako je na sjednici Europskog parlamenta u rujnu aferu Pegaz opisala zastupnica njemačkih Zelenih Hana Neuman. Riječ je o softveru izraelske tvrtke NSO, razvijenom da bude oruđe za borbu protiv organiziranog kriminala, pedofilije i terorizma. Ugrađuje se u telefone bez da slijedite link, omogućuje tajno pristupanje mikrofonu, tipkovnici, kameri telefona, kao i fotografijama, kontaktima, lokaciji, aplikacijama i elektroničkoj pošti. Onaj s druge strane vidi kada ste točno bili gdje i s kim, te čuje o čemu ste razgovarali.


   Tvrtka kaže da posluje samo s državnim agencijama i službama poput policije, vojske, tajnih službi, a prodaju mora odobriti izraelska vlada. No, istraživanje „Zabranjenih priča", u suradnji sa sigurnosnim laboratorijem Amnesty Internationala, pokazalo je da je riječ o oružju.


   Upotrebljavalo se ili se planiralo upotrijebiti protiv novinara, aktivista, političara, odvjetnika, pa čak i čelnika država. Svi su oni bili na popisu više od 50 tisuća brojeva za koje se vjeruje da su bili na meti interesa vlada više zemalja koje posluju s NSO-om. Istraživački novinari povezali su te brojeve s imenima i otkrili da su među njima bili francuski predsjednik Emanuel Macron s 15 članova svoje vlade, kao i čak 50 ljudi iz uskog kruga meksičkog predsjednika koji su bili na meti prijašnjeg režima. Nakon otkrića afere, tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da špijunska oruđa treba jače regulirati - da bi se nakon nekoliko mjeseci ispostavilo da i njemačka vlada upotrebljava Pegaz.


   Otkrića novinara u Projektu zasad su potvrdile vlasti Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Belgije.


   Američka vlada uvrstila je NSO na popis entiteta koji se bave zlonamjernim kibernetičkim aktivnostima, tvrtka je suočena s kritikama ili pravnim aktivnostima nekoliko korporacija, poput Microsofta, Mete i Applea, i prema nekim izvješćima razmišlja o gašenju Pegaza. 

Istraga o povjerljivim financijskim dokumnetima

Istraga o povjerljivim financijskim dokumnetima

Foto: Unsplash photos / Hrvatski radio

  Jedno sasvim drukčije curenje podataka otkrilo je prljave poslove sasvim drukčije skupine ljudi. U Pandorinim dokumentima - istrazi o gotovo 12 milijuna povjerljivih financijskih dokumenata koji su iscurili iz 14 tvrtki koje pružaju offshore usluge - sudjelovalo je više od šesto novinara iz 150 medijskih kuća. Bilo je to dosad najveće istraživanje financijskog sustava koji štiti poslove i imovinu nekih od najmoćnijih i najbogatijih ljudi u svijetu. Riječ je o više od 300 političara iz 90 zemalja, među kojima je 35 bivših i tada aktualnih premijera - koji su se okoristili netransparentnim sustavima.


 Među njima je i premijer Libanona - zemlje koja je prema podacima Svjetske banke ušla u najveću i najstrmiju krizu današnjice jer je u samo dvije godine 78 posto stanovništva kliznulo u siromaštvo. Premijer Nađib Mikati opovrgnuo je optužbe da je offshore transakcijom izbjegao platiti porez nakon kupnje 10 milijuna dolara vrijednog posjeda u Maroku. U mnogo bližoj Češkoj, Pandorini su dokumenti pridonijeli porazu na izborima tada još premijera Andreja Babiša. Njegova priča objavljena je samo nekoliko dana prije, a riječ je o kupnji luksuzne nekretnine u Francuskoj prije 12 godina, kroz složenu mrežu offshore tvrtki koje imaju samo poštanske sandučiće. Tako je protiv njega pokrenuta još i istraga o navodnom pranju novca. Branio se kao i bivši britanski premijer Toni Blair i njegova supruga, koji su na isti način uštedjeli više od 300 tisuća funti pri kupnji nekretnine u Londonu.

Bira li Facebook profit ispred sigurnosti

Bira li Facebook profit ispred sigurnosti

Foto: Ilustracija / Shutterstock

    2021-va donijela je i Facebookove dokumente. S objavom članaka koji su se temeljili na desecima tisuća internih dokumenata i prezentacija kompanije počeo je Wall Street Journal, a onda, sinkronizirano i konzorcij 17 američkih medija. Pokazalo se da je kompanija znala da njezini proizvodi poput Instagrama štete mentalnom zdravlju tinejdžerica, da nije željela uvesti promjene kojima bi sadržaji izazivali manje podjela, odnosno da ih je pojačala promjenom algoritma prije tri godine, nedovoljnu i neprimjerenu moderaciju sadržaja - odnosno da je u postupanju između javne sigurnosti i zarade uvijek birala - zaradu. Dokumente je prije davanja otkaza kopirala i preko odvjetnika medijima, ali i regulatoru financijskih odnosa dostavila Frances Haugen. 


   Zviždačica je odlučila istupati i javno kako bi pozvala na strožu regulaciju digitalnih usluga. U svjedočenju pred Europskim parlamentom rekla je da želi da svi zapamte dvije najvažnije stvari iz cijele priče:


  - Prvo, Facebook bira profit ispred sigurnosti svakoga dana. Bez hrabre akcije zakonodavaca, tako će i nastaviti. Drugo: Facebook je iskoristio svoju sposobnost skrivanja stvarnog načina djelovanja platforme, kako bi omogućio da naša sigurnost padne na neprihvatljivu razinu. Ako se Facebooku dopusti da i dalje radi u mraku, to će povećati tragediju -.


    Nakon Haugen, medijima se obratio još jedan zviždač. Brian Boland dao je otkaz u Facebooku prošle godine, nakon što je vidio kako nakon ubojstva Georgea Floyda platforma raspiruje rasizam.

 

  - Trebate se uplašiti! Jer ako će tvrtka napraviti novi Metaverzum, a imat će sigurnost i zaštitu od dezinformacija i govora mržnje vrlo nisko na ljestvici prioriteta, kakav će to svijet biti? -


    Facebook je opovrgnuo sve optužbe, ponavlja da mnogo ulaže u sigurnost. Promijenio je ime u „Meta". A jedan od mnogih koji razvijaju metaverzum - alternativnu digitalnu stvarnost - Republic Realm objavio je da je virtualnu super-megajahtu u igri The Sandbox prodao za 149 eteriuma, što je oko 650 tisuća dolara.


Julian Assange

Julian Assange

Foto: Ilustracija / Shutterstock

   Proteklih je tjedana bliže epilogu i jedna priča koja bi mogla imati opasne posljedice za budućnost novinarstva. Riječ je o sudbini suosnivača Wikileaksa Juliana Assangea koji tehnički nije novinar, ali je ono za što je optužen zapravo posao kojim se bave istraživački novinari.


   Zviždačka platforma, osnovana 2006-e, veću je međunarodnu pozornost privukla objavljivanjem snimke američke vojske na kojoj se vidi kako njezin helikopter u Iraku ubija civile, među kojima su bili i Reutersovi novinari, za čiju su opremu mislili da su minobacači. Američka vojska potvrdila je autentičnost snimke, a ono što će se poslije dogoditi, njemački Der Špigel nazvat će „katastrofom za američku diplomaciju".


   Wikileaks je objavio više od 250 tisuća povjerljivih dokumenata američkog ministarstva vanjskih poslova, koje je dobio od bivše američke vojno-obavještajne analitičarke Chelsea Manning. Bilo je tu svega i svačega - od naredbe Washingtona da diplomati špijuniraju suradnike UN-a (pa čak i glavnog tajnika), do nimalo laskavih komentara tih istih diplomata o zemljama u kojima su radili. Assange je postao državni neprijatelj broj jedan. Uhićen je u Londonu, prekršio kauciju i sklonio se u ekvadorsko veleposlanstvo. Gostoprimstvo mu je otkazano nakon gotovo sedam godina - zbog sukoba s domaćinima ili, kako tvrdi njegov otac, dobivanja zajma MMF-a. 


   U 11 godina skrivanja obolio je fizički, ali i psihički te je pokazao simptome tipične za dugotrajnu izloženost psihičkome mučenju, potvrdio je i posebni istražitelj UN-a za mučenje Nils Melzer koji ga je bio posjetio prije nekoliko godina.


   Odmah nakon uhićenja, SAD je odmrznuo optužnicu s 18 točaka za koje bi mogao dobiti do 175 godina zatvora. U prvom stupnju londonski je sud izručenje odbio zbog velike opasnosti od samoubojstva i mogućnosti pogoršanja psihičkog stanja u američkom pravosudnom sustavu. Nakon izmjene odluke u žalbenom postupku, njegov je zaručnica Stella Moris izjavila:


  - Danas je Međunarodni dan ljudskih prava. Kakva sramota! Koliko je cinično donijeti tu odluku na ovaj dan! Da je jedan od najistaknutijih izdavača, 50-godišnji novinar u britanskom zatvoru, optužen zbog objavljivanja istine o ratnim zločinima, o CIA-inim timovima za ubijanje! Zapravo, na svakom saslušanju doznajemo nešto novo o nasilnoj prirodi, o kriminalnoj prirodi ovog slučaja. Julian je razotkrio zločine CIA-inih mučitelja, ubojica i sada znamo da su planirali ubiti i njega. Kako ovaj sud može odobriti zahtjev za izručenje u ovim okolnostima? Kako mogu prihvatiti izručenje u zemlju koja je planirala ubiti Juliana - ubiti izdavača zbog onoga što je objavio. To su temelji slobode medija i demokracije. Borit ćemo se! -


   A ta borba je žalba najvišoj sudskoj instanciji - Vrhovnom sudu. Da bi je tamošnji suci uopće razmotrili, suci Visokog suda koji su odobrili izručenje moraju potvrditi da je najmanje jedna točka žalbe dio zakona o općem javnom značaju, priopćila je Morris. Ta se odluka očekuje najranije trećeg tjedna u siječnju.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.