Bolesti srca i krvnih žila ubojica broj jedan

Kardiovaskularne bolest i bolesti srca i krvnih žila vodeći su javnozdravstveni problem u našoj zemlji i odnose najviše života. Prošle je godine od tih bolesti umrlo gotovo 23 tisuće osoba,  što je skoro 37 posto ukupno umrlih. Zašto još nemamo Nacionalni plan Nacionalni plan za kardiovaskularnih bolesti? Koje su mjere preventive ? Jesmo li napredovali u liječenju? 

Na pitanja odgovaraju gosti emisije Izaberi zdravlje, akademici: predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva Davor Miličić i predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju Bojan Jelaković iz Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu. 

Ovogodišnja poruka Svjetske kardiološke federacije je „Koristi srce za svako srce“. Alegorija poruke skriva se u tome da kada koristimo srce, razmišljamo drugačije, razmišljamo emocijom, hrabriji smo. Srce je jedini organ koji osjećamo i čujemo, to je prvi i zadnji znak života. Želja Svjetske kardiološke federacije je da skrene pozornost svima nama kako svojim svakodnevnim postupcima možemo puno učiniti za zdravlje vlastitog srca, ali i srca svih koji nas okružuju. Nizom aktivnosti je proteklih dana obilježen Dan srca.

Nacionalni plan za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti trebao bi sadržavati jasne smjernice za prevenciju, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju. O važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti uporno upozoravamo javnost. Uklanjanjem rizičnih čimbenika kao što su pušenje, alkohol, masna i nezdrava hrana te nedostatna tjelesna aktivnost ,kao i pravodobnim otkrivanjem i liječenjem hipertenzije, dislipidemije i dijabetesa, može se bitno unaprijediti kardiovaskularno zdravlje, odnosno smanjiti kardiovaskularni pobol i smrtnost, ističe akademik Miličić koji je pozvao slušatelje da ne ignoriraju simptome koje osjete u prsištu.

Za adekvatnu borbu protiv kardiovaskularnih bolesti vrlo je važna rana dijagnostika bolesti, pogotovo povišenog tlaka, istaknuo je akademik Bojan Jelaković. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći je čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini, gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Kako godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa, često je kasno otkrivena i loše regulirana. Na tlak možemo utjecati odmah – manjim unosom soli. Preporuka je pet grama kuhinjske soli dnevno, a u Hrvatskoj je nakon javnozdravstvenih aktivnosti unos oko 10 i pol grama.

Multipla skleroza, još je jedna bolest o kojoj se mnogo govorilo proteklih dana u povodu Nacionalnoga dana posvećenog toj bolesti. Multipla skleroza je neurološki poremećaj koji se obično javlja između 20. i 40. godine života. U Hrvatskoj ima oko 7000 oboljelih od multiple skleroze i to su većinom žene. Iako nije izlječiva, bolest se može držati pod kontrolom ako se na vrijeme otkrije i počne liječiti. U svijetu se kao dio fizikalne terapije oboljelih počelo primjenjivati i neuromodulacijsko odijelo. Posljednjih se mjeseci testira i kod nas. Zbog cijene je za mnoge još, nažalost, nedostupno iako rezultati testiranja pokazuju da uvelike oboljelima i od multiple skleroze poboljšava kvalitetu života, rekla nam je fizijatrica iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Toplice Lipik Dora Bucić.