Cenzus na osobnu invalidninu ušteda je na osobama s invaliditetom koje većinom ne rade ili rade na loše plaćenim radnim mjestima

Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi prošle su prvo saborsko čitanje. Izazvale su brojne reakcije, među njima i 13 saveza udruga osoba s invaliditetom koje najviše smeta prihodovni cenzus na osobnu invalidninu, jer ta naknada služi za troškove nastale iz invaliditeta i ne bi trebala imati veze sa bilo kakvim primanjem. 

U članku 54. stavak 3, kaže predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić, predlaže se da svaka osoba s invaliditetom koja ima prihod veći od 4000 kuna nema pravo na osobnu invalidninu, bez obzira na to je li u pitanju plaća ili mirovina, autorski honorar ili ugovor o djelu. To je potpuno neprihvatljivo i suludo i u dvadeset godina koliko se borimo za kompenzacijski dodatak ovo je ogroman korak unazad. To je tjeranje osoba s invaliditetom sa otvorenog tržišta rada i ako hrvatska vlada na ulicama želi par tisuća ljudi u kolicima i sa bijelim štapovima, neka ta slika ide u svijet jer, kaže Perić, mi ćemo se boriti protiv toga svim sredstvima. Inzistirali smo na tome da nema cenzusa dodaje i Marica Mirić iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske koja još težu bitku u komunikaciji s resornim ministarstvom očekuje kad na red dođu pregovori o inkluzivnom dodatku baš zato što se ne želi čuti pojam inkluzivnost. Mira Pekeč Knežević iz pravobraniteljstva za osobe s invaliditetom kaže da se ako se ograniči bilo kojim cenzusom ostvarivanje prava kao što je osobna invalidnina za određeni broj ljudi koji je iznad tog cenzusa u potpunosti se negira postojanje njihovog invaliditeta. Još ima vremena do idućeg čitanja, kaže Tatjana Katkić Stanić iz Ministarstva rada i socijalne politike, koja je potvrdila da se razgovara na razini kabineta ministra i traži rješenje o cenzusu za osobnu invalidninu kako bi se  uskladio do donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku.