Klima i zdravlje

Opraštamo se od ljeta tijekom kojega nas je zapljusnulo nekoliko toplinskih valova. Nagle promjene vremena očekuju se i u idućem razdoblju. Zbog klimatskih promjena trebamo se pripremiti na sve izraženiji utjecaj atmosferskih prilika na naš organizam. O klimi, vremenu i zdravlju govorili smo na početku emisije Izaberi zdravlje. Sugovornica je voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju u Državnom hidrometeorološkom zavodu mr. Lidija Srnec. 

Uoči školske godine, podsjećamo treba provjeriti i vid naših učenika. Tako u današnjoj emisiji skrećemo pozornost na zdravlje, ali i moguće bolesti oka. Gosti su predstojnik Klinike za očne bolesti Kliničke bolnice "Sveti Duh" i voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za nasljedne distrofije mrežnice prof. Mladen Bušić i voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za dječju oftalmologiju i strabizam prof. Mirjana Bjeloš.

Nedvojbeno klimatske promjene imaju sve veći utjecaj na ljudsko zdravlje. Velike vrućine mogu u ljudi uzrokovati toplinski udar, a u najdrastičnijim situacijama i smrt. Zbog lošije termoregulacije teže ih podnose starije osobe i mala djeca. Stoga za vrijeme velikih ljetnih vrućina treba smanjiti tjelesnu aktivnost, piti mnogo tekućine te što više boraviti u klimatiziranim prostorijama. Boravak na suncu može pomoći u prevenciji od osteoporoze, ali izlaganje sve toplijim sunčevim zrakama opasno je za našu kožu.

Tijekom prolaska atmosferskih fronti dolazi do poremećaja atmosferskog elektromagnetskog polja, što u ljudi može biti popraćeno slabljenjem koncentracije, odnosno produljenjem vremena reakcije (vremena potrebnog da osoba reagira na neki podražaj) pa su u tim danima nezgode na poslu i u prometu češće. Povećanje globalne temperature utječe na razinu i sezonske izmjene biljnih polena koji uzrokuju astmu. Oko 300 milijuna ljudi pati od astme, a u 2005. godini od astme je umrlo oko 255.000 ljudi. Sve smo to ponovili u razgovoru s mr. Srnec.

Klinička bolnica "Sveti Duh", nakon što je postala Suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije, prvi je regionalni Centar izvrsnosti za provedbu genskog liječenja nasljednih distrofija mrežnice. Postavljanje konačne dijagnoze radi se temeljem genetskog testiranja, a prvi pacijenti primili su terapiju ovoga ljeta. 

Gosti su bili predstojnik Klinike za očne bolesti Kliničke bolnice "Sveti Duh" i voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva za nasljedne distrofije mrežnice prof. Mladen Bušić i voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za dječju oftalmologiju i strabizam prof. Mirjana Bjeloš. Zahvaljujući ostvarenom certifikatu za primjenu inovativne genske terapije te odluci HZZO-a o pokrivanju svih troškova liječenja, pacijentima je u Hrvatskoj omogućeno liječenje nasljednih distrofija mrežnice, za koje donedavno nije bilo medicinskog rješenja. Prof. dr. Mladen Bušić kaže.

- Riječ je pigmentnoj retinopatiji i Leberovoj kongenitalnoj amaurozi, vrlo rijetkim bolestima oka uzrokovanim mutacijom gena RPE65, koje već u prvim godinama života, a najkasnije u četvrtom desetljeću, rezultiraju sigurnom sljepoćom. Kod takvih bolesnika pravovremena primjena dostupne genske terapije zaustavlja progresiju bolesti te može dovesti i do značajnog poboljšanja vida.