Nadbiskup Mate Uzinić: "Na Mediteranu treba graditi mostove između vjera i kultura po uzoru na Isusa Krista"

Prošli tjedan su u Domu pastoralnih susreta u Lovranu održani prvi Mediteranski teološki susreti s temom „Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ“. O temi su govorili predavači iz različitih zemalja, a sudjelovali su mladi budući teolozi različitih kršćanskih konfesija. Otvarajući Mediteranske teološke susrete riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić istaknuo je nadu da će taj događaj biti svjedočanstvo vedre kršćanske sigurnosti "da smo slobodni u mišljenju i riječi" te da "naviještamo evanđelje, svjedočimo veličanstvenost Riječi koja se utjelovila u slobodu i raskinula sve zamke i ropstva."

Tim povodom u razgovoru za Hrvatski radio u emisiji Trag vjere nadbiskup Mate Uzinić govorio je o tome koliko je važno susretom razbiti predrasude te o brojnim drugim temama: o odnosu vjere i nacionalnosti, o prihvatu migranata, autentičnom življenju vjere, te o iseljavanju iz Hrvatske i društvenoj odgovornosti.

Cilj Mediteranskih teoloških susreta je da se kroz razgovore o Bogu, polazeći iz vlastitih teoloških konteksta, sudionici bolje upoznaju te pokušaju razbiti predrasude koje postoje, vraćajući se na zajednički izvor, a to je Isus Krist i njegovo evanđelje, uvodno je naglasio nadbiskup Uzinić: "Mediteran kao mjesto susreta ujedno je i mjesto na kojemu treba graditi mostove, po uzoru na Isusa Krista. Njegov križ ima dvije grede, jedna je vertikalna, a druga horizontalna, odnosno ljubav prema Bogu je uvijek i ponovno poslanje ljubavi prema bližnjima, a ljubiti se ne može ako se od njih ograđujemo, nego ako se s njima povezujemo. Naša zadaća nije ono što se, nažalost, događa u Europi, pa i na Mediteranu: da se grade zidovi i bodljikave žice, nego je naša zadaća pokušavati graditi mostove između vjera, kultura, naroda – mostove među ljudima.“

Strah počiva na predrasudama koje imamo jedni prema drugima, i zato su važni ovakvi teološki susreti na kojima sudionici slušaju jedni druge iz njihove perspektive, te predstavljaju sebe drugima iz svoje perspektive, u nastavku je istaknuo riječki nadbiskup koadjutor: „To može postati most koji nas povezuje, ali i izgrađuje i čini onim što bismo u konačnici trebali biti jer to i jesmo: braća i sestre, po tome što smo od Boga stvoreni i od Krista otkupljeni.“

Na pitanje o otporu nekih vjernika prema vlastitome poglavaru papi Franji, nadbiskup Uzinić komentirao je kako taj otpor postoji jer smo u našu vjeru unijeli puno onoga što joj izvorno ne pripada: „Naša vjera je zaodjevena u plašt drugih interesa, u konkretnom slučaju možda čak i nacionalnih. Mogu to razumjeti u povijesnom kontekstu u kojem su Crkva i vjera bile branitelj nacionalnog identiteta, i da nije bilo Crkve i vjere možda bismo ga bili kroz prošlost izgubili i u tom smislu je Katolička crkva za hrvatski narod odigrala važnu i vrijednu ulogu. Međutim teško je to razumjeti u situaciji u kojoj postoje državne institucije kojima je zadaća braniti nacionalne interese, dok je zadaća Crkve i zadaća nas kršćana nešto sasvim drugo. U načinu življenja naše kršćanske vjere ne bismo trebali polaziti od interesa, bilo osobnih, bilo nacionalnih, nego uvijek i ponovno od Isusa Krista i razmišljati što bi on u konkretnoj situaciji napravio u susretu s čovjekom koji ima potrebu da ga poslužimo i učinimo mu dobro."

U tom kontekstu nadbiskup Mate Uzinić osvrnuo se i na čestu tvrdnju kako će nas migranti koji dolaze s drugom vjerom i kulturom ugroziti, ističući da se kršćansku vjeru može ugroziti jedino ako se kao kršćani ne ponašamo u skladu sa svojom vjerom te ako je naš govor o tome da smo kršćani daleko od onoga kako zapravo živimo: „Ono što najviše ugrožava kršćanstvo nisu drugi i drugačiji, nego mi sami i naše neautentično življenje toga što jesmo, pa i u odnosu na te koji su drugi i drugačiji. Mi možemo i trebamo pokazati autentičnog Isusa Krista, a to nije Isus koji se zatvara pred njihovom potrebom, nego Isus koji traži kako bi im izišao ususret, kako bi im pomogao. To je ono na čemu se može graditi kršćanska budućnost, kako našeg hrvatskog naroda, tako i Europe.“

U razgovoru je dotaknuta i tema iseljavanja iz Hrvatske te je u tom kontekstu posebno naglašena važnost osobne odgovornosti u društvu. 

„Može se usmjeriti prst prema drugima, koji su trebali napraviti što je bilo potrebno u ovih trideset godina da naše društvo bude bolje, ali trebamo prije svega uprijeti prstom u same sebe. Mislim da je to ostatak komunističkog mentaliteta, u kojemu nam sve drugi mora osigurati. Trebamo početi stvarati mentalitet u kojemu mi imamo odgovornost za druge. Želim li promjenu hrvatskog društva? S pravom to želim, ali ja ga ne mogu promijeniti od drugih, ja ga mogu početi mijenjati samo od sebe samoga, od načina na koji živim svoju društvenu odgovornost. Ako promijenim sebe samoga i svoj krug ljudi, počinjem stvarati uvjete za društvenu promjenu u cijeloj Hrvatskoj.“

O pristupu crkvenih pastira vjernicima koji se nalaze u različitim životnim situacijama i problemima, primjerice prema rastavljenima te o tome kako na složene situacije primijeniti pravila riječki nadbiskup Mate Uzinić naglasio je da pravila uvijek vrijede, ali je način na koji se ona primjenjuju različit u različitim situacijama: 

„Ne možemo jednostavno odrezati i reći 'To je tako'. Puno je lakše živjeti po pravilima, ali u stvarnosti život nije uvijek posložen, pun je iznenađenja. Osobito kršćanska poruka ne kaže nam da se mi spašavamo zato što živimo po nekim pravilima, nego smo spašeni zato što je Krist, baš zato što mi nismo sposobni živjeti po pravilima, odlučio da će postati jedan od nas i da će nam on omogućiti da budemo dionici njegovog spasenja. Krist nije išao tražiti onu jednu izgubljenu ovcu da bi je izgrdio, nego da bi je zagrlio, stavio na svoja ramena i spasio. To je naš Bog. 

Želimo li biti njegovi svjedoci trebamo pokušavati tražiti načine da takvog Boga svjedočimo i da ga donosimo ljudima u njihove različite situacije. Svima, i onima koji su u pravilima vjerni, ali i onima koji nisu uspjeli u tome. Ne zato da bismo im rekli da je dobro to što čine, nego da bismo im pomogli da se osjete prihvaćeno, da osjete da ih Bog ljubi, da je Bogu stalo do njih.“

Cjeloviti intervju s nadbiskupom Matom Uzinićem povodom održavanja prvih Mediteranskih teoloških susreta u Lovranu možete poslušati u emisiji Trag vjere.