Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja u Susretu u dijalogu razgovarali smo o važnosti individualnog i kolektivnog mentalnog zdravlja, o tome što sve taj pojam podrazumijeva danas, nakon protekle dvije godine pandemije i ostalih promjena koje smo u tom izazovnom razdoblju doživjeli. Na koji način možemo graditi kulturu empatije i razumijevanja nasuprot kulturi nepovjerenja te koliko je duhovna dimenzija važna za naše mentalno zdravlje? Na ta pitanja odgovor su u emisiji ponudili psihijatar prof. dr. sc. Miro Jakovljević i predsjednik Udruge Pragma Nedjeljko Marković. 

„Uvijek dođe vrijeme, a i sada je došlo takvo vrijeme, kada trebamo istinski razmisliti o tome što je to prava priroda čovjeka, tko smo mi to kao ljudi, otkuda dolazimo, kuda idemo, pa onda u sklopu toga i što je to mentalno zdravlje“, uvodno je naglasio profesor Jakovljević te podsjetio kako je Svjetska zdravstvena organizacija definirala zdravlje ne samo kao odsustvo bolesti, nego i kao duševno i duhovno blagostanje: 

"Nekad je postojao sukob između religije i znanosti, a danas znanost i religija sve više surađuju. Danas više ne možemo govoriti o individualnom odvojeno od kolektivnog zdravlja, jer ako je kolektiv bolestan; ako su u obitelji narušeni odnosi onda se to isto odražava na mentalno zdravlje; sve što se danas događa u Ukrajini odražava se na cijeli svijet."

Mentalnog zdravlja nema ni bez empatijskog društva, nastavio je doktor Jakovljević te objasnio kako mentalno zdravlje uključuje širok spektar stvarnosti: poštivanje i radovanje životu, optimizam, maksimalno korištenje svojih potencijala za činiti dobro, ne za činiti zlo, te davanje aktivnog doprinosa svojoj zajednici. 

Cijelu emisiju možete poslušati na poveznici. 

Udruga Pragma najviše radi s djecom i mladima prateći ih i pomažući u zaštiti njihovog mentalnog zdravlja. Nedjeljko Marković iz iskustva vođenja Udruge svjedoči kako mladi žele vjerovati da je svijet jedno sigurno i dobro mjesto, gdje se mogu osjećati dobro i gdje su zaštićeni od svih zala, uključujući i ratna stradanja: „Odjednom vide da taj njihov svijet nije tako siguran, da postoji tu u blizini Hrvatske netko tko im može ugroziti život i zdravlje. Žele zaštitu, žele se osjećati dobro. Roditelji su najvažniji u zaštiti njihovog mentalnog zdravlja i zato se traži educiranost roditelja kako bi mogli pomagati svojoj djeci u odrastanju u zdrave osobe. Mentalno zdravlje za djecu možemo definirati kao onaj dobar osjećaj da su prihvaćeni, voljeni, da imaju nekoga uz sebe: ako to nisu roditelji onda su to njihove bake i djedove ili netko tko skrbi i brine o njima, a oni se osjećaju zaštićeno.“

Profesor Miro Jakovljević u nastavku je naglasio kako ljudski mozak ima transcendentalne sposobnosti: „Čovjek je u osnovi biće vjere, mi naša vjerovanja šaljemo u svijet i ona nam se vraćaju kao iskustvo. Naš mozak nam daje sposobnosti da se izdignemo iznad onoga materijalnog.“

Postoje tri bečke psihoanalitičke škole: Freudova, Adlerova i Franklova, podsjetio je prof. Miro Jakovljević sažimajući životno poslanje osnivača logoterapije, Viktora Frankla, koji je tvrdio da je sve što su njegovi prethodnici rekli važno, ali da je ipak najvažnije u životu imati smisao. „Pošto je on bio Židov, 1939. s dolaskom Nijemaca u Beč sa svim ostalim Židovima završava u getu. 1943. Frankl se oženio, a tada njega i njegovu obitelj šalju u logore. On je u logoru vjerovao da je smisao njegovog života, njegovo životno poslanje proći taj logor i kasnije učiti ljude o smislu života. Frankl je preživio, vratio se u Beč i stvorio logoterapiju kao jedan važan psihoterapijski pravac. Dakle, huhovna dimenzija objašnjava prirodu čovjeka“, zaključio je Jakovljević.

Razmišljajući o sebi, o svom blagostanju, o materijalnome, možemo lako duhovnu dimenziju staviti sa strane ili ju koristiti kao neki ukras, naglasio je zaključno Nedjeljko Marković: „Možda ovo može biti misao i za druge: što možemo napraviti za svoje duhovno zdravlje, a ujedno i mentalno? Možemo usmjeriti svoje razmišljanje na pitanje što možemo dati drugima. Suosjećajući s drugima štitit ćemo i svoje mentalno zdravlje.“