Nova školska godina, stari problemi

Počela je nova školska godina, a sa njom i stari problemi. Za školsku prehranu neki su roditelji izdvajali mnogo i do sada, a s valom poskupljenja izdvajat će još i više. Neki gradovi su već najavili poskupljenja školskih obroka u svojim školama, a neke škole su bile prisiljene čak i ovršiti roditelje koji nisu plaćali prehranu. Uz to, već od početka godine, dobar dio roditelja, osim za obroke, moraju izdvojiti za skupe instrukcije.

Osnovna škola u Zadru izazvala je na samom početku školske godine raspravu u javnosti jer su od roditelja tražili bjanko zadužnicu od 5000 kuna kako bi njihova djeca mogla koristiti školske obroke. Škola se opravdavala kako je to jedini način za naplatu dugova, a podaci pokazuju kako je 15 posto škola bilo prisiljeno pokrenuti postupak ovrhe zbog neplaćanja. Taj je podatak rezultat istraživanja provedenog među ravnateljima škola u listopadu prošle godine, kaže Olja Družić Ljubotina iz inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok. 

Podatak o ovrhama zbog školskih obroka prenijeli su i premijeru Andreju Plenkoviću koji je bio zgrožen, rekao da se to mora riješiti, ali se ništa nije posebno dogodilo. Broj roditelja koji djeci ne mogu priuštiti topli obrok povećava se, a povećava se i broj ravnatelja koji posežu za ovrhama. Četiri sveučilišne profesorice osnovale su Inicijativu pravo svakog djetta na školski obrok upravo kako bi upozorile na to da su neka djeca u školi gladna.

- Okupile smo se kada se dogodio slučaj u Karlovačkoj županiji, kad četvero prvašića nije dobilo školski obrok zbog toga što njihovi roditelji nisu mogli platiti taj obrok. I sjedili su zajedno sa svojim vršnjacima u Blagovaoni i gledali ih kakoa jedu. 

Inicijativa želi djelovati na politike, želi da se donese odluka na razini države da svako dijete u Hrvatskoj ima osiguran školski obrok u osnovnoj školi koja je besplatna i obavezna. Družić Ljubotina kaže kako je, prema službenim podacima, svako peto dijete u Hrvatskoj u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

- U Hrvatskoj živi 14 000 djece u dubinskom, ekstremnom siromaštvu, to su oni koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu iz sustava socijalne skrbi. Ali ono što je zapravo alarmantno jest podatak da u Hrvatskoj 268 tisuća prima dječji doplatak. Znači svako treće dijete u Hrvatskoj od 9 do 18 godina. 

Ipak neke županije nisu čekale da se država pokrene i riješi problem, pa recimo Osječko baranjska već nekoliko godina osigurava besplatne obroke za svu djecu, bez obzira na materijalni status - a takav univerzalni pristup školskom obroku zagovara i inicijativa Pravo svakog djeteta na školski obrok, ali i Europska komisija. U obroku vide ulaganje, a ne trošak. 

Uz ogroman kurikulum, rijetko koji roditelj nije osuđen na plaćanje prilično skupih instrukcija. Poznati profesor matematike Toni Milun o situaciji u kojoj su instrukcije postale nužne, kaže: "Djeca su drugačija i nastavnici moraju promijeniti način rada".

- Znam odlične nastavnike u nižim razredima osnovnih škola koji nastavu čine jako zanimljivom i učenici su im presretni. Mi idemo u tom smjeru, ali nažalost ide se sporije nego što bi trebalo jer djeca su se puno više promijenila u odnosu na nastavnike. 

Na pitanje zašto je matematika bauk, Milun odgovara. 

- Znate šta ću ja vama reći. I meni je bilo teško razumjeti što je pisac htio reći, što vi društvenjaci sve dobro razumijete, pa sam puno čitao i sad razumijem i ja. 

I na kraju zaključuje i to na primjeru matematike.

- Učenici ovako kako manje uče, žele doći prečicom do rezultata. Ali ja duboko vjerujem da je budućnost matematike nešto drugo, da je to razvijanje logike i rješavanje konkretnih životnih problema uz pomoć matematike koja je samo onda alat. 

Što više školskog materijala jednako dostupnog svoj djeci - poruka je svih koji se bave socijalnim nejednakostima u obrazovanju, kako bi se iste izbjegle. Pogotovo kad je u pitanju sustav osnovnoškolskog obrazovanja. Problem su i roditelji koji svoje probleme ne žele iznositi i ne traže pomoć, kako im dijete ne bi bilo obilježeno što se u društvu, koje voli stigmatizirati, kao što je naše, jako vidi.