Novi lijek za Alzheimer i kod nas

Rujan je mjesec u kojemu se obilježavaju brojni dani važni za zdravlje građana. Među najistaknutijim je Svjetski dan Alzheimerove bolesti, koji je obilježen 21. rujna, a jučer su oboljeli od multiple skleroze obilježili svoj dan. Slijedi Svjetski dan srca, 29. ovoga mjeseca. U emisiji Izaberi zdravlje govorili smo o Alzheimerovoj bolesti. Smatra se da se na godinu u Hrvatskoj pojavljuje oko 3.000 novih slučajeva, što znači svaka 3 sata se javlja jedan novi slučaj ove bolesti. 

O znakovima koji upućuju na Alzheimerovu bolest, dijagnozi, liječenju, komunikaciji sa oboljelim i pomoći članovima obitelji, koji su najčešće neformalni njegovatelji, govorile su neurologinja prof. dr.sc. Nataša Klepac sa Odjela za neurodegenerativne bolesti i neurogenetiku u KBC-u  Zagreb, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar psihijatrica Marija Kušan Jukić i i tajnica Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest Tajana Dajčić.

Mladi liječnici, nezadovoljni svojim položajem u sustavu,  prosvjedovali su ispred ministarstva zdravstva u Zagrebu. Glasnu potporu dali su im i čelnici krovnih liječničkih organizacija: Komora, KOHOM, Sindikat i HUBOL. Dobili su termin za razgovor s ministrom Berošem–trećeg listopada. O zahtjevima liječnika koji traže korekciju koeficijenata složenosti poslova, veće plaće i bolje uvjete rada, kao i pravo na pregovore, razgovarali smo sa sudionicom prosvjeda,   predsjednicom Hrvatskoga liječničkoga sindikata dr. Renatom Čulinović Čaić.

Alzheimerova bolest je progresivna bolest mozga karakterizirana gubitkom pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjenama osobnosti. Demencije danas predstavljaju globalni izazov za zdravstveni sustav i od strane Svjetske zdravstvene organizacije proglašene su javnozdravstvenim prioritetom.

U našoj zemlji ima oko 100 tisuća osoba sa demencijom, starost populacije samo je jedna od razloga tomu objašnjava Tajana Dajčić. Prvi simptom koji se pojavljuje obično je zaboravljivost za nedavne događaje uz relativnu očuvanost dugoročne memorije. Upravo zbog postupnog i neprimjetnog početka, ove smetnje se u početku vrlo često pripisuju normalnom starenju, što je velika greška, ističe neurologinja prof.dr.sc. Nataša Klepac sa Odjela za neurodegenerativne bolesti i neurogenetiku u KBC-u Zagreb. Pored kognitivnih simptoma dolazi i do psihijatrijskih promjena, objašnjava primarijus Marija Kušan Jukić.

Alzheimerova bolest u većini slučajeva nije nasljedna. Simptomi koji se javljaju posljedica su propadanja određenih regija mozga. Danas još uvijek nije poznat točan uzrok bolesti, ali se pretpostavlja da propadanje živčanih stanica nastaje zbog nakupljanja određenih bjelančevina u mozga (beta-amiloida i tau proteina). Uslijed ovog nakupljanja prvenstveno dolazi do gubitka živčanih stanica koje proizvode neurotransmiter acetilkolin, ali napredovanjem bolesti je naposljetku zahvaćen čitav mozak. 

Danas ne možemo izliječiti Alzheimerovu bolest, ali postoje lijekovi antidementivi, koji mogu usporiti njezino napredovanje. Prof. Klepac je najavila dolazak novoga lijeka koji ulijeva nadu da bi se konačno mogla liječiti i sama bolest.