Oproštaj sa epidemijom koronavirusa

Napokon smo dočekali i taj dan! Nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila kraj pandemije, i kod nas je, nakon 38 mjeseci ili nešto više od tri godine, Covid-19 napokon postao rutinska bolest. Nepoznati virus odnio je milijune života, urušio zdravstvo, zatvorio granice, zaustavio gospodarstvo. Stavio je na kušnju znanost i struku i nas same, nespremne na takvu ugrozu. 

Koje smo pouke izvukli? Jesmo li sada spremniji za neko od mogućih kriznih stanja? Kako smo preživjeli ? Možemo li se vratiti u staro normalno? Što i kako dalje sa Covid-19 i SARS-CoV- 2? Odgovore smo tražili u današnjoj emisiji. Na početku, evo i trenutka kada je epidemija koronavirusa i službeno prestala biti javno-zdravstvena prijetnja i proglašen je njezin kraj. Dok su na zagrebačkome trgu Zrinjevcu prosvjedovale pandemijom iscrpljene medicinske sestre i tehničari, koji su dali jedan od najvećih doprinosa u pandemiji, nezadovoljni odnosom prema njima i malim plaćama, premijer Andrej Plenković objavio je prestanak epidemije koronavirusa.

Gosti su bili infektolog prof.dr.sc. Bruno Baršić koji je vodio Krizni stožer Covid centra Kliničke bolnice Dubrava, zamjenica ravnatelja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo prim.dr.sc.Ivana Pavić Šimetin, medicinska sestra za kontrolu bolničkih infekcija magistra Marija Čulo iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, te predsjednica Hrvatskoga psihijatrihskoga društva prof.dr.sc.Tihana Jendričko, predsjednik Hrvatskoga epidemiološkoga društva i ravnatelj Županijskoga zavoda za javno zdravstvo virovitičko podravske županije dr.Miroslav Venus i naš znanstvenik prof.dr.sc. Ivan Đikić.

Iz današnje perspektive možemo li sa osamnaest tisuća umrlih biti zadovoljni našim odgovorom na zdravstvenu krizu ? Nismo lošiji od drugih zemalja, sa kliničkoga stajališta dobro smo odradili epidemiju, smatra prof. Baršić, ali uz velike žrtve, iscrpljivanje sustava i djelatnika, napravili smo sve što smo mogli.

Korona virus je bio velika opasnost za zdravlje svijeta, pandemija nas je sve iznenadila. Moramo zahvaliti svim liječnicima, sestrama, epidemiolozima i znanstvenicima koji su se brže nego ikad ujedinili, ističe prof.dr.sc .Ivan Đikić koji napominje da se nova cjepiva kao i stara stalno testiraju kako bi se postigla što veća učinkovitost i smanjili rizici.

Epidemiološke mjere su se mijenjale i prilagođavale novim spoznajama i situaciji. Bili smo među zemljama koje su imale najblaže mjere. Najkraće smo bili potpuno zatvoreni na početku epidemije, ali smo tako dobili na vremenu da pripremimo bolnice za prihvat pacijenata. Posebno se vodilo računa da djeca budu što više u školama, kaže zamjenica ravnatelja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo prim.dr.sc. Ivana Pavić Šimetin.

Je li se moglo bolje ? Predsjednik Hrvatskoga epidemiološkoga društva dr. Miroslav Venus tvrdi da se radilo u najboljoj namjeri i u skladu sa tada raspoloživim saznanjima i boji se da bi se izvučene iz konteksta, odluke mogle krivo tumačiti. 

Medicinske sestre u našoj stožernoj bolnici za Covid u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević još brinu o kovid pacijentima, ali današnja situacija se ne može usporediti sa onima u najtežim danima. Magistra Marija Čulo smatra kako su sve mjere zaštite bile nužne.

Jako je pomagalo ljudima to što su postupno znali što bi mogli činiti kako bi si pomogli, mjere izolacije, higijenski standardi, jer je to davalo osjećaj da nekako možemo utjecati na sigurnosti i neke stvari držati pod kontrolom, ističe dr. Tihana Jendričko.

Virus je s nama i treba biti oprezan, doći će i drugi opasni virusi te na temelju iskustva, znanja, kritika prikupljenih tijekom ove pandemije, treba se pripremiti za druge da bi se manje griješilo i bolje zaštitilo.