Trideset je godina prošlo otkad je Sveta Stolica priznala Hrvatsku, a 25 godina od ratificiranja triju ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Tim povodom državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin posjećuje Hrvatsku.
Uz diplomatsko-protokolarnu dimenziju posjeta, bliski suradnik pape Franje kardinal Parolin izrazio je želju susresti se s vjernicima.
U emisiji Susret u dijalogu o značenju posjeta kardinala Parolina za Crkvu u hrvatskom narodu te o odnosima Svete Stolice i Republike Hrvatske u Susretu u dijalogu su govorili glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić i doc. dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
Kardinal Pietro Parolin u Hrvatsku dolazi na poziv Hrvatske biskupske konferencije, a to ima jedno značajno simboličko značenje, naglasio je Zvonimir Ancić: "Doprinos Vatikana u priznanju Hrvatske bio je nemjerljiv u tadašnjim političkim okolnostima i međunarodnim odnosima. Ugovori su doprinijeli da se regulira položaj Katoličke crkve u Hrvatskoj. Tu se ne radi o privilegiju, Sveta Stolica ima međudržavne ugovore s mnogim zemljama, nego je prije svega bilo potrebno regulirati na pravan način položaj jedne crkve u jednoj državi."
"Posjet kardinala Pietra Parolina svakako je značajan, a ja to kao povjesničar gledam i kroz jedan duži kontinuitet: kroz sve ove godine od osamostaljenja Hrvatske, još od odnosa na početku kad se stvarala moderna hrvatska država, u činjenici da je Sveta Stolica odigrala važnu ulogu u procesu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, te koliko je tijekom rata papa Ivan Pavao II. odigrao iznimno značajnu ulogu u pomoći Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Treba naglasiti i odluku o priznanju od strane Svete Stolice, koja je dva dana prije ostalih država Europske zajednice priznala Hrvatsku", istaknula je dr. Barunčić Pletikosić.
Na pitanje kako treba promatrati ulogu Katoličke crkve u političkim događajima s obzirom na njen utjecaj, ali i na njezina načela i poslanje koje se razlikuje od političkog djelovanja dr. Barunčić Pletikosić odgovorila je da se Crkva općenito kad se govori o odnosu s državom drži svojih temeljnih postavki i načela donesenih na Drugom vatikanskom saboru: „Kad govorimo o odnosu crkve i države najvažniji je dokument 'Radost i nada', u kojem je objašnjeno kakav je odnos Crkve prema državi i bilo kojem političkom sustavu vlasti, a ono što je najznačajnije je da Crkva ne formira političke programe, ne može se 'miješati' u politiku, iako u kontekstu Hrvatske devedesetih to ne znači da Crkva nije mogla reći da će se njezino poslanje lakše ostvarivati ako u Hrvatskoj bude uvedeno višestranačje i pluralizam."
Posjet kardinala Parolina osim snažnog simboličnog značenja također je i osobit trenutak i prigoda da se potvrde stoljetne veze između Svete Stolice i Republike Hrvatske, naglasio je glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić: "Svake godine redovito se spominjemo ovih obljetnica, no važno je da se sjetimo svih pojedinih detalja jer ih ponekad zaboravljamo. Valja se prisjetiti i snažnog lobiranja naših Hrvata koji su bili u Vatikanu: aktualnog apostolskog nuncija u Berlinu Nikole Eterovića, Josipa Uhača, koji je tada bio apostolski nuncij u Bonnu, i mnogih koji su ulagali velike napore da prenesu istinu o Domovinskom ratu."
Poznati su napori Svete Stolice da se zaustavi rat u Ukrajini, te se i u aktualnim okolnostima može pratiti nastojanje vatikanske diplomacije, naglasio je Ancić: „Papa prije svega govori o tome da treba uspostaviti mir putem dijaloga, a ne gomilanjem oružja. Papa je nazvao ludilom odluku zemalja NATOa da svoj vojni proračun podignu na 2 posto BDP-a. Papa je to nazvao ludilom, što mnogi mediji nisu niti objavili jer se ne uklapa u logiku ovoga svijeta. Uvijek će postojati taj raskorak između vjerskog, evanđeoskog pristupa rješavanju i osobnih i međunarodnih odnosa te svjetske politike koja kreće od pozicije jačega, unatoč svim poveljama.“
Kad govorimo o razdoblju Domovinskog rata treba reći da je uloga Katoličke Crkve, u okviru onoga što je ona mogla činiti, bila je iznimno pozitivna, naglasili su dr. Julija Barunčić Pletikosić i Zvonimir Ancić te na kraju emisije podsjetili na poznate, i danas aktualne riječi kardinala Franje Kuharića iz kolovoza 1991.: „Ako je moj protivnik spalio moju kuću, ja neću zapaliti njegovu! Ako je razorio moju crkvu, ja neću ni dirnuti njegovu, dapače, čuvat ću je. Ako je napustio svoj dom, ja neću ni igle uzeti iz njegova!“
Cijelu emisiju možete poslušati na poveznici.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
