Hrvatski radio

Prvi program

12:47 / 19.04.2022.

Autor: Miruna Kastratović

Snagom uma i volje moguće je nadvladati i najveće teškoće- film "Šapat vjetra zidove slama"

S premijere filma u Vukovaru

S premijere filma u Vukovaru

Foto: - / -

Nedavno je u Belišću i u Vukovaru, prikazan novi dokumentarni film “Šapat vjetra zidove slama”. Scenaristički, redateljski i producentski osmislio ga je Božidar Popović na temeljima koncepcije posttraumatskog uspjeha, rasta i otpornosti koje već dugo proučava upravo na primjeru Vukovara. 


Četvorica protagonista utjelovili su marginalizirane glasove zarobljenih vukovarskih branitelja logora Stajićevo i pokazali da niti u najtežim životnim okolnostima ne manjka odvažnosti i domišljatosti. U filmu sudjeluju Davor Batrac Keks, Ivan Beck, Mladen Matičić i Stipo Mlinarić Ćipe, a o porukama i ideji filma razgovarali smo u Prvoj crti s autorom Božidarom Popovićem. 

Ideja o filmu nastala je još u proljeće prošle godine, kaže Popović. 


- Tema mi je poznata već 15 godina, kada su mi u različitim prigodama preživjeli Vukovarci iz koncentracijskog logora Stajićevo, uvijek s humorom i smijehom, opisivali jedan stih iz himne “Hej, Slaveni”, u kojem su drugačijim tumačenjem nadmudrili čuvare. U tom stihu su pronalazili snagu, odvažnost, domišljatost, atmosferu, sinkronicitet i otpornost među više stotina zarobljenika raspoređenih u dvije štale. Četvorica protagonista se poznaju, ali nisu ratovali zajedno i s njima sam se susretao na četiri različite lokacije u četiri različita vremena, i na kraju smo se dogovorili da ćemo napraviti film. 


Uz to što je psihijatar i psihoterapeut, Božidar Popović zadnjih je pet godina i doktorant na Sveučilištu u Zadru. Tema doktorata su prakse sjećanja na vukovarsku bitku, odnosno kako se sjećamo vukovarske bitke danas. U tom doktoratu važno mu je podijeliti zanemarene i zaboravljene priče i narative kojih je cijeli ocean. I ova priča tek je jedna kap u tome oceanu, kaže Popović.


- Zapravo se radi o namjeri čuvara logora Stajićevo u Srbiji da ponize hrvatske zarobljenike, vukovarske branitelje, na način da moraju pjevati himnu "Hej, Slaveni". No u stihu koji glasi: Proklet bio izdajica svoje domovine, u svom tumačenju koje je bitno različito od onoga kakvo su imali čuvari logora, oni nalaze otpornost, snagu prkosa i inata i svjesnosti da im i u tim uvjetima ne nedostaje duha. Dapače, stvaraju atmosferu pobjednika, iako su bili u ulozi žrtve. 

U dominantnom viđenju Vukovara kao žrtve, na margini su priče o preživljavanju. Te su priče i danas nadahnuće i inspiracija jer nose univerzalnu poruku da je i u najtežim poteškoćama i patnjama, moguće naći izlaz i nadvladati okolnosti.

Božidar Popović

"Zlatna žila" je otkrivena, riječ je o velikom broju vukovarskih priča koje još treba ispričati i zato Božidar Popović poziva i druge da se pridruže u njegovom projektu otkrivanja vukovarske otpornosti i preživljavanja. Umjetnost, kaže, je u tome idealan medij.


- Moji dosadašnji iskoraci iz bijele kute u javni prostor hramova kulture, pa i u ekranizaciji filma, nešto je novo i nadam se da je poticaj i svima drugima. 

Božidar Popović

Koncepcija posttraumatskog uspjeha i otpornosti u stručnoj je javnosti poznata već desetljećima, a u Hrvatskoj se probija tek zadnjih desetak godina. Za širu publiku ono što stoji iza tog koncepta lakše je dočarati atmosferom, slikom, pjesmom. A ono što stoji iza je koncept katarze.

Božidar Popović

Film je snimljen samo u jednom danu, traje dvadeset i pet minuta u kojima je na jednostavan način bilo moguće prikazati poruku filma. 


- Nakon tri mjeseca buke, bjesomučnih borbi, izgladnjeli, traumatizirani, nenaspavani, pretučeni, nalaze se u  koncentracijskom logoru i ono što prvo počinju raditi je šaptati. I to šaptanje mi je dalo ideju da oni su sami kao zarobljenici  jedan vjetar, i taj šapat se vjerom širio, i taj vjetar šaptom se širio tom štalom, i dao šansu da i u takvim okolnostima, taj stih tumače na svoj način. I taj sinkronicitet se dogodio cijeloj štali koja je na tom stihu gotovo urlala.

Božidar Popović

Emisija

Prva crta

Emisija govori o ljudima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, onima koji su se prilagodili poslijeratnom životu ali i onima koji to, iz različitih razloga, još nisu uspjeli. Urednica: Miruna Kastratović

Poslušajte u Slušaonici