Situacija sa smještajem djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi alarmantna je i potrebno je hitno otvaranje novih ustanova, naročito - za manju djecu do 7 godina. Poručeno je to sa nedavnog sastanka stručnjaka iz domova i centara za socijalnu skrb, kod pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević.
U medijima se još u jesen prošle godine pojavila informacija, kako je preko sedam stotina djece na listi čekanja za dom, a riječ je o djeci koju treba izdvojiti iz obitelji. Problemi smještaja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi pokazuju kako je u Hrvatskoj biti dijete iza kojeg nitko ne stoji.
O tome smo razgovarali u emisiji Civilno društvo sa stručnjakinjom s područja socijalne politike i jednom od osnivačica Udruge za potporu posvajanju Adopte, te bivšom pomoćnicom ministrice socijalne politike Dianom Topčić Rosenberg.
Podatak koji je nedavno obljavljen u medijima o tome kako oko 700 stotina djece, koja bi trebala biti izdvojena iz obitelji, čekaju u tim istim obiteljima, jer nema mjesta u alternativnoj skrbi, pokazuje da je sustav u ozbiljnim problemima.
Dijana Topčić Rosenberg kaže kako sustav potiho krahira već godinama, samo su sada ljudi koji rade u njemu došli do toga da više ne žele preuzimati odgovornost za nemogućnost reakcija i činjenja koje im pozicija struke i posla nalažu. Nekoliko uistinu tragičnih događaja doveli su do toga da se o tome počinje progovarati otvorenije unutar same stručne zajednice.
- Problemi nisu novi. Godinama se priča unutar stručnje zajednice da nemaju kuda s djecom i da određeni broj djece u rizičnim obiteljima ostaje u njima jer nema adekvatnog smještaja. I same ustanove već godinama upozoravaju da su njihovi kapaciteti prepunjeni i da imaju više smještene djece od onoga što bi trebali imati. I samo ministarstvo koje je nadležno to dozvoljava jer nema drugih opcija.
Hrvatska je godina ulagala ogromne novce kako bi se priključila trendu deinstitucionalizacije, ali svi pokazatelji, od broja osoba koje su smještene u ustanovama do broja porasta udomiteljskih obitelji, ali i do pritiska na udomitelje koji se nije smanjivao, nego je rastao, pokazuju da taj model kod nas nije primjenjiv, kaže Topčić Rosenberg.
- Donijeli smo i novi Zakon o udomiteljstvu, koji je najavljivan kao reformski zakon, jer su se unutar njega podijelile kategorije udomitelja i kriteriji za različite oblike udomiteljstva, povećana su prava i naknade udomiteljima i ideja je bila stvoriti sistem profesionalnog udomiteljstva, ali to se nije uopće dogodilo. Jer se druge stvari nisu posložile, a ja stalno govorim da se ne može ići u reformu sustava mijenjajući zakon, jer je zakon samo dio reformskog procesa.
Diana Topčić Rosenberg dodaje kako je problem i to što je kod nas još nejasno što to udomiteljstvo je, je li to socijalna usluga ili oblik trajne skrbi. Također, kriteriji su i dalje takvi da udomitelj ne može opstati na tržištu rada i može se baviti samo tim poslom, uz to zahtjevi su izrazito veliki i nedovoljna je stručna podrška.
- Sve to rezuliralo je time da je udomiteljstvo kod nas došlo do svoje granice kapaciteta. Taj model u Hrvatskoj očito neće biti primjenjiv i zato moramo razmišljati na koji ćemo način sustavno riješiti problem brige za djecu koja ne mogu biti u svojim biološkim obiteljima. Dodatni je problem što je cijeli taj sustav kod nas zagušen, nije protočan i kod nas se događa da - kad djeca uđu u taj sustav - ostanu jako dugo vremena. I tako se sutav puni i ne prazni.
Diana Tipčić Rosenberg kaže kako se godinama zalaže za ograničavanje privremenog smještaja.
- Postoji emocionalni trošak za dijete ako živi u trajnoj neizvjesnost i ne zna što će se s njime događati i ako suci prolongiraju odluke o njegovoj sudbini. O tome se moraju educirati i ljudi iz pravosuđa, jer i njihove odluke su bitne, ne samo one u socijalnoj skrbi. Kod nas je u zadnjim godinama popularma ideja da je biološka obitelj jako važna i postoji veliko oklijevanje sudaca da oduzmu roditeljska prava, čak i u situacijama kad to preporučuju i stručni radnici.
Djeca bez adekvatne roditeljske skrbi najranjivija su kategorija u Hrvatskoj, kaže Topčić Rosenberg, jer nemau nikoga tko je njihov zagovornik. Više poslušajte u emisiji iznad.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
