Sve više mladih konzumira e-cigarete

U posljednje vrijeme među mladima su popularne elektroničke ili e-cigarete, koje se mogu nabaviti s različitim udjelima ili bez nikotina, s raznim okusima poput duhanskog, mentola, voća ili pića. One sadrže štetne tvari, a sve su popularnije među mladima. Nije rijetkost da ih učenici puše u školskim toaletima ili ispred obrazovnih institucija. Na pitanja koliko one utječu na zdravlje djece, jesu li zamjena za duhanske cigarete te izazivaju li ovisnost, odgovaraju Dijana Mayer iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i psihijatar Slavko Sakoman.

Pušenje cigareta zamjenjuju e-cigarete koje su sve pristupačnije i koristi ih sve više mladih i odraslih. Prema posljednjim podatcima iz 2019. godine, 13 posto mladih u Hrvatskoj u dobi od 15 i 16 godina kroz mjesec dana konzumiralo je e-cigarete. 44 posto njih nekad tijekom života je pušilo. Godinu dana ranije 10 posto mladih konzumiralo je e-cigarete. One su štetne za zdravlje mladih i odraslih, no da bismo znali opseg te štetnosti treba nam još dodatnih istraživanja kroz deset godina.

 - Svjetska zdravstvena organizacija ima jasan stav da nema manje štetnih cigareta. Ako govorimo o pušaču koji 20 godina puši dvije kutije cigareta dnevno, a ukoliko prijeđe na e-cigarete i ako se zadrži samo na njima i ne vrati se na obične cigarete, onda možemo reći da su one manje štetne. Manje su štetne jer nemaju nusprodukt gorenja, odnosno katrana, no one su povezane s povećanim rizikom od infarkta miokarda i korisnici imaju dvostruko veću vjerojatnost za doživjeti infarkt, kaže Dijana Mayer iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Na e-cigaretama može se dozirati količina nikotina. Koliko to sve utječe na stupanj ovisnosti?

- Vidi se da ne samo e-cigarete, nego čak i drugi proizvodi bez nikotina, stvaraju rituale konzumacije nečega. To je strategija duhanske industrije, da mlade navikavaju na konzumaciju nečega s manje ili više nikotina, pod krinkom smanjenog rizika za razvoj karcinoma i opsežne kronične plućne bolesti jer je koncentracija štetnih kancerogena manja. Posebni mirisi, okusi i arome regrutiraju sve veći broj jako mladih osoba, djecu i u petom i šestom razredu osnovne škole, za konzumaciju nečega. Na koncu, cilj te industrije je sve veći broj mladih koji manje oklijevaju ponuđenoj drogi i brže razvijaju kliničku sliku ovisnosti, odgovara psihijatar Slavko Sakoman.

Po našim zakonima nije dopušteno prodavati bilo koji proizvod koji sadrži nikotin maloljetnoj populaciji. No, prema podatcima Europske unije, jedino su Bugari iznad nas po razvijenosti ovisnosti o pušenju od 15. godine života. Kod njih puši svaka četvrta 15-godišnjakinja, a kod nas svaka peta.

- U proceduri je donošenje novog zakona jer ga moramo uskladiti s direktivom EU. Arome bi svakako trebalo zabraniti jer su privlačne mladima. Koja god vam aroma padne na pamet, ona postoji. Na primjer, lubenica, bademi, torta od sira…, kaže Mayer.

Reklamiranje i prodaja opojnih sredstava u našoj zemlji zabranjena je mlađima od 18 godina. Dok je zakon vrlo jasan, u Hrvatskoj nismo čuli o slučajevima zatvaranja dućana ili kafića zbog prodaje štetnih tvari poput alkohola ili cigareta maloljetnicima.