U Grožnjanu je počela dvodnevna konferencija o komunikacijama u zdravstvu "MedMed".

U Grožnjanu će se održati koferencija o komunikacijama i zdravlju "MedMed 2022" u organizacijia Zbora zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a i pod pokroviteljstvom Minstarstva zdravstva. 

U Grožnjanu je počela dvodnevna konferencija o komunikacijama i zdravlju "MedMed 2023" u organizaciji Zbora zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva. 

Državna tajnica ministarstva zdravstva Marija Bubaš ponovila je reformske smjernice u zdravstvu kojima se želi ponajprije ojačati preventiva i primarna zdravstvena zaštita. Stara paradigma sa fokusom na bolničke krevete i bolnice trebala bi se zamijeniti novom- životne navike i preventiva koji postaju prioritet zdravstvene politike. U skladu s time zdravstvena organizacijska piramida trebala bi se temeljiti na primarnoj zdravstvenoj zaštiti s najmanji udjelom tercijarne zdravstvene zaštite. 

U Grožnjanu se govori i o poslovanju bolnica u prošloj godini koje ima pozitivan trend ističe direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković, koji smatra da bi to mogla biti najava financijske stabilizacije zdravstvenoga sustava. Ukupni dug zdravstvenih ustanova je oko 2 milijarde eura, no Jurkovića zabrinjava što je najveći dug sa čak 720 milijuna eura prema Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje. I upravo zato udruga će se zauzimati za tripartitno ugovaranje jer, ističe Jurković ,HZZO ne može samodređivati cijenu usluge.

Rečeno je i kako ćemo do 2031. godine imati milijun stanovnika starijih od 65 godina što će povećati zdravstvene potrebe, kao i potrošnju za zdravstvo i trebat će i kadrovskih, materijalnih i prostornih resursa. Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić upozorava na trend odlaska pojedinih specijalizacija u privatni sektor i manjak u javnom sustavu poput dermatologa, patologa, kliničkih mikrobiologa. Već sada nekoliko županija nema te specijalizacije.

Na skupu u Grožnjanu tema su neizbježno i liste čekanja-rak rana sustava. Prema direktoru UPUZ-a Jurkoviću neprihvatljivo duge liste čekanja rezultat su stalnoga povećanja dijagnostičkih usluga i postupaka, javno-privatnoga rada, pada produktivnosti,  te nedostatne evidencije. Na mnogim odjelima, kaže, tekice su još glavni alat naručivanja. Prema anketi koju je naručila Hrvatska liječnička komora pacijenti odgovornim smatraju najviše ministarstvo i Vladu, a tek ih 11 posto drži odgovornim liječnike.