U Virovitici 20. svibnja počinje Dvadeseta međunarodna kulturna manifestacija "Proljetni zvuci Jana Vlašymskog"

Savez slovenskih društava u Hrvatskoj proslavio je tridesetu obljetnicu osnutka u Rijeci. Na svečanosti je bio i slovenski predsjednik, Borut Pahor. Njemačka zajednica - zemaljska udruga Podunavskih Švaba iz Osijeka od 1996. godine obilježava Dan progona Nijemaca nakon Drugoga svjetskog rata. U Virovitici 20. svibnja počinje Dvadeseta međunarodna kulturna manifestacija "Proljetni zvuci Jana Vlašymskog". Sve te teme možete poslušati u našoj emisiji Multikultura. 

Savez slovenskih društava u Hrvatskoj proslavio je tridesetu obljetnicu osnutka u Rijeci. Na svečanosti je bio i slovenski predsjednik, Borut Pahor.

- Počašćen sam što sam na ovoj važnoj obljetnici, u godini kada Slovenija i Hrvatska obilježavaju 30. obljetnicu međunarodnog priznanja. Rijeka je grad domaćin i to je i te kako primjereno mjesto, s obzirom da je riječ o gradu koji je sinonim za multikulturalnost, gradu koji je bio Europska prijestolnica kulture. Slovenija i Hrvatska su susjedne države u kojima žive dva prijateljska naroda. Dva smo naroda koja se razumiju i poštuju. Rat u Ukrajini nas upozorava da dobrosudsjedske i prijateljske odnose moramo njegovati i sve napraviti kako bi se Slovenci u Hrvatskoj osjećali kao kod kuće, a isto tako Hrvati u Sloveniji.

Pahor je Slovencima čestitao što tako predano njeguju slovenski identitet.

Njemačka zajednica - zemaljska udruga Podunavskih Švaba iz Osijeka od 1996. godine obilježava Dan progona Nijemaca nakon Drugoga svjetskog rata. I ove subote na valpovačkom groblju održana je komemoracija za mnoge koji su stradali pod teretom kolektivne krivnje za nacističke zločine.

Predsjednik Zajednice, Vladimir Ham, istaknuo je. 

- Prošlo je 77 godina od stradanja pripadnika njemačke i austrijske zajednice u u bivšoj Jugoslaviji kada je Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije – AVNOJ našu djecu, žene i starije proglasio kolektivnim krivcima za nacifašističke zločine. Odluka je glasila: Protjerujemo se iz te nove Jugoslavije, dok nas okupacijske vlasti u poraženom Reichu ne prime, stavlja nas se u radne logore na prisilni rad i oduzima nam se sva pokretna i nepokretna imovina. Bez ikakve osobne krivice završili smo u logorima u Josipovcu, Valpovu, Krndiji i Šipovcu-Našicama te u mnogobrojnim poljoprivrednim dobrima u Slavoniji, Srijemu i Baranji. U tim su logorima od gladi, zaraznih bolesti i hladnoće u zimi 1945./1946. u najvećoj ljudskoj bijedi okončali svoj život preko jedne trećine logoraša, a najviše djeca i stariji ljudi. 

Njemačka je zajednica odlučna sačuvati sjećanja onih koji su prošli logore i njihovih potomaka. Zato su pokrenuli projekt "Zeitzeugen". Mladi razgovaraju s preživjelima i potomcima. Priče su i slične i različite, ali sve redom svjedoče koliko su Nijemci voljeli svoju domovinu Hrvatsku i zato im je progon osobito teško pao, jer su radili i gradili zemlju u kojoj su živjeli i nisu podupirali okupaciju. 

Dodajmo još da u svibnju, Virovitica odaje počast jednom svojem bivšem stanovniku - Čehu Janu Vlašymskom. Tko je bio taj čovjek koji je došao u Viroviticu i trajno ju obilježio i udario temelje glazbenoj tradiciji? Ispričat će nam predsjednica virovitičke Češke besede, Jasna Berger, uoči dvadesete međunarodne kulturne manifestacije "Proljetni zvuci Jana Vlašymskog" koja počinje 20. svibnja u Virovitici.