Spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima u Zagrebu

U povodu Dana stradanja i junaštva židovskog naroda - Jom hašoa, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno s Olegom Mandićem, preživjelim zatočenikom koncentracijskog logora u Auschwitzu, otkrio je u Zagrebu spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima

Predstavlja oduzetu prtljagu stradalih, a otkriven je u Ulici kneza Branimira ispred zgrade Hrvatske pošte, na mjestu gdje je u kolovozu 1942. s Glavnog kolodvora oko 800 zagrebačkih Židova deportirano u koncentracijski logor Auschwitz.

Godinama se govorilo o tome da će Zagreb dobiti spomenik žrtvama holokausta.  Inicijator ideje podizanja spomenika bio je Branko Lustig, preminuli oskarovac i preživjeli logoraš iz Auschwitza.


Konkretno, Skupština Grada Zagreba u lipnju 2019. godine donijela je Zaključak o izgradnji spomenika. Dva tjedna poslije, Židovska je općina Zagreb Skupštini uputila dopis da se preispita odluka, a negativno mišljenje o izgradnji spomenika žrtvama holokausta dao je i Svjetski židovski kongres.


Predsjednik Židovske općine Zagreb tada je jasno izložio razloge neslaganja s nazivom spomenika. Židovskoj je zajednici bilo neprihvatljivo da se u nazivu spomenika ne istakne da je to spomenik žrtvama ustaškoga terora.


Tri godine poslije, u srijedu, 27. travnja, na Jom Hašoa, Dan stradanja i junaštva, u Zagrebu je otkriven spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima u Branimirovoj ulici, na glavnome željezničkom kolodovoru.


U kolovozu 1942. godine oko 800 zagrebačkih Židova deportirano je u najveći nacistički logor Auschwitz, mnogi su završili u ustaškim logorima za vrijeme NDH. Spomenik je koncipiran kao niz nagomilanih kovčega sa snažnom porukom odsutnosti, a podsjeća i na Zid plača u Jeruzalemu. Spomenik vrijedan 11 milijuna kuna stoji pod ceradom više od godinu dana, djelo je kipara Dalibora Stošića i arhitekta Krešimira Rogine.


Dan poslije, u četvrtak, Koordinacija židovskih općina u Republici Hrvatskoj organizirala je komemoraciju za žrtve ustaškog logora Jasenovac i obilježila u spomen području kod spomenika Kameni cvijet i Jom Hašoa, Dan stradanja i junaštva. Njime se sjeća na žrtve holokausta, ali i na junaštvo Židova koji su se pobunili u varšavskom getu. Posljednji sudionik ustanka u Varšavskom getu protiv nacista preminuo je, podsjetimo, u Izraelu 2018. godine, u 94-toj godini života. Njegovo je ime Simcha Rotem, pseudonim mu je bio Kazik, a bio je među organizatorima ustanka protiv nacista i masovnih deportacija u logore smrti.


Predsjednik Koordinacije židovskih općina, Ognjen Kraus, podsjetio je na mnoge ustaške logore za vrijeme Nezavisne države Hrvatske. Osamdeset posto židovske zajednice nije preživjelo holokaust. Židovska zajednica u Hrvatskoj prije Drugoga svjetskoga rata imala je 24 tisuće članova - preživjelo ih je samo 3 tisuće.


A ostatke ostataka židovske baštine čuva zbirka Judaica u Židovskoj općini u Zagrebu. Vrijedni su to predmeti koji su prikupljani godinama - jer baština je bila opljačkana i razasuta.


Umjetnine potječu iz Zagreba, ali i iz drugih sredina u Hrvatskoj, gdje su postojale židovske općine, ističe kustosica muzejske zbirke, Mira Wolf. Po tome, dodaje, ta zbirka ima obilježje središnje zbirke židovske umjetnosti u Hrvatskoj.