Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN 7. kolovoza 1823. godine, u 5 sati ujutro, Dubrovnik je pogodio snažan potres. (1) Na današnji dan, 7. kolovoza 1937. godine, u lokalnom tisku objavljeno je da je na snagu stupio «Pravilnik o vođenju stranaca po Gradu». (2) Na današnji dan, 7. kolovoza 1893. godine, u Dubrovniku je rođen veliki šansonijer i skladatelj Vlaho Paljetak, (3) a 7. kolovoza 1934. godine, na Lopudu je rođena glumica, kazališna prvakinja Marija Kohn. (4) Uz današnji dan, u katol. kalendaru upisana su imena: Albert i Donat. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Do početka gradnje tvrđave Revelin na prvobitnom Revelinu bila je ljevaonica topova, u kojoj je radio i naš poznati ljevač Ivan Krstitelj Rabljanin (Baptista Arbensis). Radi gradnje Revelina ljevaonica je porušena, te se 18. lipnja 1545. godine,  vijeća u Vijeću umoljenih, gdje da se gradi nova ljevaonica, odnosno radionica za artileriju. Odbijen je prijedlog, da se naparavi na poljani sv. Margarite, te pod Minčetom, i određeno da se za nju nađe neko udobno mjesto izvan grada. Napokon, na današnji dan, 7. kolovoza, te 1545. godine, naređeno je nadstojnicima oružane, da mjesto radionice sapuna, koju je tada držao Miho Bunić, urede peć i sve potrebno za ljevaonicu topova. (7) 

Nakon francuske okupacije dubrovačka luka (Porat) vrlo je vjerojatno u prvo vrijeme nastavila svoju funkciju, naročito radi pristajanja brodova s hranom i raznim materijalom za francuske trupe stacionirane u Dubrovniku. Napoleon i njegovi vojno-pomorski stručnjaci imali su vrlo povoljno mišljenje o strateškom položaju Dubrovnika i njegova akvatorija, uključujući prvenstveno Gradsku luku i grušku uvalu, jer je tu trebala biti stacionirana francuska flota određena za Jadran. Prvi podaci koji su zapisani nakon austrijske okupacije (1814. godine) govore o živom prometu u Luci. Tako je zabilježeno da su 1815. godine u nju uplovila 234 jedrenjaka, a godine 1818, na putu po Dalmaciji, austrijski car Franjo I. u svom dnevniku zapisao je: »U Dubrovnik dolaze brojni brodovi od početka ove godine došlo je mjesečno 30 do 60 brodova«. Da su austrijske vlasti i dubrovački trgovci bili zainteresirani za Luku, potvrđuje i njezin prvi premjer. Plan je datiran 7. kolovoza 1818. Najveće građevinske promjene u Luci, nakon onih u 15. i 16. stoljeću, zbivaju se u 19. stoljeću, i to više u drugoj polovici. Najviše je promjena na prostorima Velikog i Malog arsenala, koji prestaje biti u funkciji. Glavni je uzrok tim promjenama u tehnologiji gradnje ratnih brodova i taktici ratnih mornarica. Osim toga, Dubrovnik više nije samostalna Republika, pa nema svoje ratne flote koja će ga štititi. Zbog toga se vjerojatno u drugom desetljeću 19. stoljeća ruši Mali arsenal, a na mjestu najjužnijeg odjeljka gradi se Lučka kapetanija i Pomorsko-zdravstveni ured. Godine 1869 nasipaju se vlake ispred Velikog arsenala i gradi oko 55 m,  obale koja povezuje dotad dva odvojena gata Ponte i Ribarnice. Drugi od njih se produžuje i proširuje da bi omogućio pristajanje većih brodova. Njegov današnji izgled datira iz 30-ih godina 20. stoljeća. Da zaštiti ulaz u Luku, gradi se 1873. ispred tvrđave Sv. Ivan na Mulu lukobran Porporela dug oko 65 m, širok 10 m i visok (kota) 3,40 m (takvu gradnju lukobrana predlagao je još 1617. Mihajlo Hranjac). Tom prigodom gradi se obala uz tvrđavu, do one koja je već bila na južnom dijelu Luke uz gradske zidine iz 1477. godine (obala uz zapadni zid tvrđave duga je oko 40 m). Tako je Luka prohodna od Vrata Ribarnice do Vrata od Ponte i dalje do krajnjeg dijela lukobrana Porporela (u duljini od oko 360 m). (8) 

Pored katastrofalnog potresa 1667. godine, Dubrovnik je doživio i puno drugih od kojih su mu neki donijeli veće ili manje štete. O potresima u Dubrovniku u 19. stoljeću svjedoči dokument pisan rukom nepoznatog Dubrovčanina, koji je vodio evidenciju svih potresa što su se osjetili u Dubrovniku za punih 40 godina u razdoblju 1817/57, bilježeći marljivo godinu, dan i sat potresa, i oznaku njegove jačine. Kroz 40 godina zabilježeno ih je 216. Snažan potres Dubrovnik je pogodio, upravo 7. kolovoza 1823. godine, u 5 sati ujutro, te 14. rujna 1843. u 4 sata i 57 minuta popodne i 14. travnja 1850. u 12 sati i 45 minuta. (9) 

Društvo turističkih vodiča osnovano je 15. rujna 1978. godine, uskoro postavši značajni čimbenik u dubrovačkoj turističkoj ponudi. No, priča o vodičima u Dubrovniku počinje znatno ranije. Naime, zahvaljujući  odličnom   geografskom   položaju, povoljnoj  klimi,  vještoj  diplomaciji  i  unosnom  poslu, Dubrovnik je oduvijek privlačio važne goste. Ipak, prvi akt koji propisuje uvjete stjecanja dozvole za turističko vođenje seže u 1937. godinu. Riječ je o «Pravilniku o vođenju stranaca po Gradu», a donijelo ga je Kotarsko (sresko) poglavarstvo Dubrovnika. *Stupanje na snagu ovog Pravilnika objavljeno je u lokalnom tisku (u «Hrvatskoj Dubravi», i «Narodnoj svijesti») 7. kolovoza 1937. godine.* (10) 

Na današnji dan, 7. kolovoza 2012. godine, u Dubrovniku je izmjerena temperatura od 38,4°C što je najviša temperatura u povijesti mjerenja. Dotadašnji kolovoški rekord postavljen je točno devet godina ranije, 7. kolovoza 2003. godine i iznosio je 37.0 °C. U Dubrovniku je po srednjoj mjesečnoj temperaturi od 27.8 °C kolovoz 2012. bio rekordno topao mjesec. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 7. kolovoza 1650. godine, u Dubrovnikuje rođenpjesnik Frano Getaldić Kruhoradić, više puta knez u Slanom, Župi, na Mljetu, u i na Šipanu. U ranoj mladosti spominje se među četvoricom članova amaterske kazališne družine, a potkraj života, 1719, bio je predsjednik literarnog društva Akademija od šturaka, koju je i osnovao s A. Gleđevićem i P. Kontistom. Autor je zbirke Razlika skladanja (danas u dubrovačkome Državnom arhivu). (12)

Na današnji dan, 7. kolovoza1893. godine, u Dubrovniku je rođen veliki šansonijer i skladatelj Vlaho Paljetak. Učio je pjevanje i violinu, te kao samouk gitaru. Želio je postati operni tenor, no slučaj je htio da je postao šaptač u Zagrebačkoj operi. Istovremeno se u njemu probudila ljubav za skladanjem pa je pod utjecajem tada aktualne kulture kabareta Paljetak i sam počeo skladati. Nastupao je pjevajući uz gitaru svoje popijevke i šansone, skladane često na vlastite tekstove. Snimio je 60-ak popijevki, od kojih su najpopularnije i danas poznate melodije: Ajme meni, Na Jadranu plavom, Od one divne noći, Pod starim čempresom, Adio Mare, Popevke sem slagal, Fala, a pjesma Marijana je stekla svjetsku popularnost. (13)

Na današnji dan, 7. kolovoza 1934. godine, na Lopudu je rođena glumica, kazališna prvakinja Marija Kohn. Od 1949. nastupala je u dubrovačkim predstavama Omladinskoga kulturno-umjetničkoga društva »Marin Držić« i Narodnoga kazališta, a od 1954. u Zagrebačkom dramskom kazalištu (poslije Dramsko kazalište »Gavella«). U karijeri je nastupala potom kao slobodna umjetnica, a do odlaska u mirovinu 1999. bila članica zagrebačkoga HNK. Izgledom i interpretativnom sugestivnošću glasa, suptilno psihološki nijansirajući  karatketrere dramskih uloga Marij Kohn, tijekom čitave bogate karijere ostvarila je veliki broj iznimnih dramskih uloga u kazalištu, na filmu i televiziji. Na Dubrovačkim ljetnim igrama ostvarila je niz antologijskih uloga, bliskost vlastitih korijena i izričaja s likovima prenoseći u tumačenju dubrovačkih dramatičara, od Nalješkovića do Vojnovića osobito se istaknuvši u Držićevim komedijama, tumačeći likove slojevitih Držićevih protagonistica. Marija Kohn dobitnica je Nagrade hrvatskoga glumišta za životno djelo 1999. (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Njihova brojnost iz­ravno svjedoči o težini ratnih događanja u Domovinskom ratu. Na današnji dan, 7. kolovoza ratne 1992. godine, na Južnom bojištu poginuli su pripadnici 144. brigade HV-e: Dragutin Vukmanić i Đuro Tonković, *te pripadnik 4. brigade HV-e, Jozo Kunac. (15) 

Izvori i literatura:

(1) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 2, str. 233,234,234

(2) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 162-165

*http://www.vodici-dubrovnik.hr/drustvo_clanak.php?a=42

(3) http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlaho_Paljetak

(4) Antonija Bogner-Šaban (2009)

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

 (7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 145

(8) ANTUN NIČETIĆ – POVIJEST LUKE

(9) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 2, str. 233,234,234

(10) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 162-165

*http://www.vodici-dubrovnik.hr/drustvo_clanak.php?a=42

(11) http://crometeo.hr/2012-druga-najtoplija-od-pocetka-meteoroloskih-mjerenja/

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Nikša Lučić (1998)

(13) http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlaho_Paljetak

(14) Antonija Bogner-Šaban (2009)

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-261-*258-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 23.10.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 23. listopada 1430. godine, poluotočić Danče u neposrednoj blizini Dubrovnika određen je za glavni kontumac. (1) Na današnji dan, 23. listopada 1991. ...

Gradoplov
Srijeda, 24.10.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 25.10.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 22.10.2018 08:20

Ponedjeljak, 22.10.2018 08:20

Nedjelja, 21.10.2018 08:20

Nedjelja, 21.10.2018 08:20

Subota, 20.10.2018 08:20

Subota, 20.10.2018 08:20

Petak, 19.10.2018 08:20

Petak, 19.10.2018 08:20