Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 9. siječnja, obilježavao se blagdan – Spomen epidemija kuge 1691. godine. (1) Na današnji dan, 9. siječnja 1471. godine, Vijeće umoljenih zaključuje, da se napravi revelin na vratima od Pila. (1a) Zbog opasnosti, koja je sve više prijetila od Turaka, na današnji dan, 9. siječnja 1679. godine, Dubrovčani počinju s utvrđivanjem položaja na Brgatu i na Bosanci. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Jadranko, Marcelin, Julijan, Živko i Miodrag. (5) U Žuljani se danas u duhu stoljetne tradicije slavi spomen sv. Julijana. *Uz Svetoga Martina, ranijeg suzaštitnika žuljanske župe, utemeljene 1556. godine, jedina je takva svečanost u Dubrovačkoj biskupiji. U Žuljani se sve donedavno na taj dan obavljao blagoslov kuća i obitelji. Ipak zadržao se običaj izbora tzv. tekliča Žuljanaca koji tijekom godine pomažu svećeniku prigodom vjerskih svečanosti.* (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 9. siječnja, obilježavao se  blagdan – Spomen epidemije kuge 1691. godine. Posljednja epidemija kuge koja je dobila vlastitu procesiju harala je 1691. Nakon što se već mjesecima širila dubrovačkim zaleđem, početkom 1691. kuga se ugnijezdila i u Dubrovniku. Na današnji dan, u utorak  9. siječnja 1691. godine, u Hospitalu milosrđa u blizini Sv. Frana od kuge je umro sin nadstojnice nahoda. Istog je dana odlučeno da svi koji su bo­ravili ili su posjetili hospital pređu u lazarete na Pločama. Ova kuga ostala je upamćena kao “Kuga sluškinja” (La peste delle serve), jer je najprije pogodila “bolničarke” u nahodištu. Sluš­kinja stanovitog Ivana Findele i sluškinja nadstojnice nahodišta tajno su unijele vunenu odjeću koju su dobile od rodbine iz Hercegovine, gdje je već vladala zaraza. Tijekom zaraze, koja je potrajala gotovo do ljeta, u Gradu je umrlo osamnaest ljudi, u Lazaretima oko sedamdeset. Javni život u Gradu sveden je na najnužnije, a ceremonije koje bi okupljale mnoštvo odgađane su i otkazivane, pa je uobičajeni ritam blagdanskih proslava ponovno uspostavljen tek nakon polugodišnje stanke, koliko se nije održavala ni nastava u dubrovačkoj školi. Usporedo s epidemiološkim mjerama, Senat je smišljao kako priskrbiti nebesku pomoć. Nakon svega tjedan dana položen je zavjet o uspostavljanju svečane procesije na dan 9. siječnja, kada je bolest otkrivena. Pohara kuge iz 1691. nastavljala se usrdno obilježavati svake godine na 9. siječnja: nakon mise u katedrali, knez i Malo vijeće pridruživali su se svečanoj ophodnji gradom s relikvijama glave, ruke i noge Sv. Vlaha te Drva Sv. Križa. Sve kužne spomen-ophodnje održale su se do kraja Republike, tako da je kolektiv­no pamćenje kužnih pomora osvježavalo čak osam godišnjih procesija. (7) 

1357. godine, dalmatinski gradovi jedan za drugim prelazili su u ruke ugarsko-hrvatskog kralja. Istodobno, u Velikom vijeću se, premda predvođena od manjine, javlja opozicija protiv kneza i mletačke vlasti. Mlečani sada nastoje ugoditi Dubrovčanima. Nakon 2. siječnja, kada je Dubrovčanima udijelila mletačko pravo građanstva, na današnji dan, 9. siječnja, te 1358. godine, mletačka vlada dopušta i im punu slobodu trgovanja, a sve to i mletački dužd Dubrovčanima je dojavio već šesnaest dana kasnije, 25. siječnja svečanim privilegijem. Ipak, sve to Dubrovčane nije moglo odvratiti od prilagođivanja novim prilikama i događajima u veljači čime je u Dubrov­niku prestala mletačka vlast. (2) 

Premda se zbog rasula velikoga srpskog carstva, međusobnih ratova i carinskih zapreka dubrovačka trgovina sa Srbijom znatno smanjila, te je to dalo podstreka zamašnijem razvitku pomorske trgovine, ipak trgovina sa srpskim državama nije potpuno propala već se održavala i dalje. Dubro­vačka vlada je stoga nastojala kod tamošnjih vladara osigurati dubrovačkim trgovcima slobodnu i nesmetanu trgovinu. Na današnji dan, 9. siječnja 1387. godine, knez Lazar, smatrajući se nasljednikom srpskih kraljeva i careva, izdao je Dubrovčanima podužu povelju, kojom potvrđuje njihove povlastice, te sam sa svoje strane pobliže regulira položaj dubrovačkih trgovaca u Srbiji i postupak prema njima, sve u svemu zaista vrlo povoljno po Dubrovčane. Tako je, eto, Dubrovnik uoči poznate kosovske bitke sredio svoj gospodarsko-trgovački odnos sa svim vladarima prostranoga slavenskog zaleđa. Uz odnose uređene 1387. s bosanskim kraljem Tvrtkom I, Dubrovnik je sada imao regulirane odnose i s najvažnijim srpskim dinastima nekadašnje države Nemanjića. (7a) 

Na današnji dan, 9. siječnja 1471. godine, Vijeće umoljenih zaključuje, da se napravi revelin na vratima od Pila prema nacrtu prikazanom i pregledanom u Vijeću.634 0 kakvom se revelinu tu radilo, kako je zapisao Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, danas nije moguće utvrditi. Tim nazivom općenito su se nazivale predutvrde odijeljene od gradskih zidina, ali ima slučajeva, gdje se tako nazivaju i prema vani isturene utvrde, koje su bile spojene sa glavnom tvrđavom. Zbog toga postoji moguć­nost, da se tu radi, zaključuje Beritić, o onom polukružnom bastionu, koji se nalazi do samih gradskih vrata od Pila, a koji su u kasnijim vremenima nazivali Bastion vrata od Pila. (7b) 

Zbog opasnosti, koja je sve više prijetila od Turaka, Dubrovčani odmah na početku 1679. počinju s utvrđivanjem položaja na Brgatu i na Bosanki. Na današnji dan, 9. siječnja 1679. godine, izdana je naredba o izradi opkopa oko predgrađa. Utvrđenja pak, koja su se imala graditi na Brgatu ina Bosanki, služila su kao prva linija obrane protiv eventualne turske najezde, a kako zaključuje u svojoj knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, Lukša Beritić, ta utvrđenja na Bosanki i na Brgatu, kao i ona oko predgrađa, bila su poljska utvrđenja i danas od njih nema ni traga. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Neki izvori, poput Hrvtske enciklopedije i Hrvatskog biografskog riječnika – Leksikografskoga zavoda Mirolav Krleža, za razliku od memorije Grada i gradskih kronika, koji kao datum rođenja velikog Dubrovčanina Ivana Dživa Gundulića – Mačice, pamte 8. siječnja, navode 9. siječnja 1589. godine. Sve ostalo je nesporno, veliki dubrovački pjesnik i dramatičar, Ivan Gundulić rođen je u  Dubrovniku. Njegov se pjesnički jezik, (štokavska jekavština s ikavizmima i nešto ekavizama), smatra najbogatijim pjesničkim jezikom starije hrvatske književnosti. Gundulićev književni opus svojim pjesničkim osobinama pripada književnom baroku, razdoblju koje je u hrvatsku književnost unijelo rafiniran i biran pjesnički izraz, ispunjen metaforama, figurama dikcije i misli, duhovitim igrama i lucidnim dosjetkama. Gundulić je već za života postao pjesničkim uzorom i klasikom hrvatske književnosti. (9)

Na današnji dan, 9. siječnja 1919. godine u rodnom Dubrovniku je umro hrvatski pedagog i povjesničar Vicko Adamović, od 1869. upravitelj Muške pučke škole u Dubrovniku, a do 1875. dubrovačke pomorske škole. God. 1889. osnovao je Pokrajinski školski muzej u Dubrovniku. Radio je na pedagogijskom nazivlju; proučavao je dubrovačku povijest i napisao nekoliko monografija o Župi, Gružu, Rijeci dubrovačkoj, potresima u Dubrovniku i dubrovačkim zidinama, a glavno mu je djelo Građa za historiju dubrovačke pedagogije, u dva sveska. (10)

Na današnji dan, 9. siječnja 1966. godine, u Jajcu (BiH) je rođen(satnik) Zdravko Gavrić, poginuo 19. studenoga 1991. godine u Mokošici, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HV-e.      (11)

Na današnji dan, 9. siječnja 1994. godine, umro je vaterpolist, plivač i pedagog Luka Ciganović rođen u Dubrovniku 1915. godine. Do umirovljenja 1975. radio je kao nastavnik tjelesnog odgoja u srednjim školama u Dubrovniku. Bio je plivač i vaterpolist, član Plivačkog kluba Jug u razdoblju 1930–53. Zaslužan je za osvajanje brojnih naslova prvaka Jugoslavije vaterpolista Juga u prijeratnom i poratnom razdoblju. 1986. nagrađen je Trofejem vaterpolskog saveza Hrvatske. (12)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 9. siječnja 1992. godine, nije bilo težih incidenata. Primirje na području Hrvatske, pa tako i na dubrovačkom području uglavnom se poštivalo. Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti, zapisao je: „Dva svjetska događaja danas 9. siječnja 1992. usredotočila su svoju pozornost na našu zemlju. Prvi od njih je zasjedanje Vijeća sigurnosti, koje je donijelo Rezoluciju broj 727. U njoj je odlučeno da se na teritorij Hrvatske uputi 50 vojnih promatrača. Oni bi trebali biti ona prethodnica koja će pripremiti teren pravim jedinicama, tim često spominjanim i već dugo priželjkivanim plavim kacigama. Drugi je događaj nastavljanje zasjedanja Mirovne konferencije o Jugoslaviji u Bruxellesu. Bila je zbog neuspjeha prekinuta prije više od mjesec dana, a lord Carringhton ju je sada ponovno sazvao. Nakon završenog sastanka dao je kratku izjavu za novinare u kojoj je izrazio oprezan optimizam.“ (14) U vremenu nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. godine poginulo je i stradalo više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 9. siječnja 1993. godine na Obodu, kao pripadnik Konavoske bojne 163. brigade HV-e nesretnim slučajem poginuo je Ivo Guljelmović. Do pobjedonosnog okončanja Domo­vinskog rata u postrojbama Hrvatske vojske poginulo je više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 9. siječnja 1994. godine u Šibeniku za vrijeme služenja vojnog roka, prilikom obnašanja vojničke zadaće poginuo je Đani Majstorović.(13) 

Izvori i literatura:

(1) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 291-294

(1a) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 197,198

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 80

(3) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 197,198

(4) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

*JOŠKO JELAVIĆ, RADIO DUBROVNIK, VIJESTI 9. SIJEČNJA U 8 SATI

(7) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 291-294

(7a) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 181,182

(7b) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 100

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 197,198

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -145-

(12) HBL Zdenko Jajčević (1989)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -215- Ivo Guljelmović,  Str. -230- Đani Majstorović

(14) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 94

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 21.01.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. siječnja 1410. godine, Malo vijeće zaključilo je da se u Dubrovnik dovede strani majstor za pravljenje rupa za držanje žita. (1) ...

Gradoplov
Utorak, 22.01.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 23.01.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 20.01.2019 08:20

Nedjelja, 20.01.2019 08:20

Subota, 19.01.2019 08:20

Subota, 19.01.2019 08:20

Petak, 18.01.2019 08:20

Petak, 18.01.2019 08:20

Četvrtak, 17.01.2019 08:20

Četvrtak, 17.01.2019 08:20