Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 10.siječnja 1310. godine, kodificiran je Statut otoka Lastova.(0) Na današnji dan, 10. siječnja 1407. godine, Malo vijeće je donijelo važne propise za određivanje toka vode po gradskim ulicama. (1) Na današnji dan, 10. siječnja 1918. godine, u Beču je umro češki povjesničar Josef Konstantin Jireček, autor djela Važnost Dubrovnika u trgovačkoj povijesti srednjovjekovlja. (2) Uz današnji dan, 10. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Agaton, Dobroslav, Petronije, Grgur X., Pavao (4) 10. siječnja jedan je od dva datuma u godini kada se obilježava Svjetski dan smijeha uz krilaticu "Smijeh je najbolji lijek". Svjetski dan smijeha koji se od 1998 godine slavi 10. siječnja i 2. svibnja, dokazao je da je smijeh najbolji lijek protiv mnogih bolesti, prvenstveno protiv stresa koji je u suvremenom načinu života u svakodnevnom porastu. Cilj je Svjetskog dana smijeha potaknuti ljude da se što više smiju jer će se osjećati bolje, rasteretiti stresa, smanjiti brige i depresiju i tako ojačati imunitet, poručuju brojni znanstvenici i liječnici koji ističu kako se smijati trebamo svakoga dana. Istraživanja pokazuju da smijeh izaziva posebne fiziološke promjene koje pomažu organizmu. (4a)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Lastovo, naš najudaljeniji pučinski otok, kroz srednjovjekovnu povijest sačuvao je svoju veoma široku autonomiju. Ona mu je omogućila da se teritorijalnom sklopu dubrovačke općine priključi dragovoljno, ne zna se točno kako, kada i zbog kojih razloga, (ali znamo da se to nije moglo dogoditi prije 1220. odnosno poslije 1272. godine).  Lastovo se priključilo dubrovačkoj republici s očuvanim običajnim pravima nakon što je privatni posjed bio već razdjeljen i društveno socijalni odnosi definirani.  Stoga u prvoj  rečenici  lastovskog Statuta koji je donesen i kodificiran na javnom  zboru  10.siječnja 1310. godine i u XV poglavlju I knjige dubrovačkog Statuta iz 1272. godine izričito stoji da su Lastovci sebe i svoj otok svojom voljom predali općini grada Dubrovnika, koja se prisegom obvezala da će prihvatiti sve njihove drevne običaje. Lastovskim Statutom nizom odredba regulirano je običajno pravo koje se primjenjivalo na otoku te su jasno određeni radni, društveni, gospodarski, nasljedni i drugi odnosi unutar zajednice čime su otočanima bila zajamčena sva prava. Ovim Statutom koji je donesen  1310. godine među prvima u tom dobu (nakon dubrovačkog, korčulanskog i bračkog), na njegovih prvotnih 30 glava dodavalo se sve do konca 18. stoljeća još niz odredbi koje su regulirale životne odnose na otoku.  Statut iz 1378. godine koji je pisan goticom sadrži 58 glava, a rukopis statuta iz 1489. godine čuva se u Nacionalnoj isveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.  Krajem XV stoljeća  (točnije od 1489.) sačinjen je novi rukopis statuta u kojemu su se dopisivale nove odredbe sve do 1559. godine. Nakon toga sačinjen je posljednji rukopis u kojem su prrepisane dotadašnje statutarne oderedbe i i nadodane nove koje su vrijedile sve do 1754. godine. Lastovski Statut bio je na snazi nekoliko stoljeća, odnosno dok je postojala Dubrovačka Republika. Napoleonove snage ukidaju je 31.siječnja 1808. godine te u pravnom smislu prestaje i pravomoćnost lastovskog statuta. Statu otoka Lastova iznimno je vrijedan spomenik naše pravne povijesti. (4b) 

U XIV stoljeću bilo je malo privatnih kamenih zgrada u Du­brovniku. Istovremeno, veliki dio siromaš­nog puka živi i dalje u skučenim prostorima, u straćarama pored zidina, gdje su vladali higijenski loši uvjeti življenja. Više arhivskih podataka iz toga vremena govori o popločavanju ulica, a potom o reguliranju toka otpadnih voda ulicama i trgovima. 1389. g. izabran je odbor, vlastele koji će brinuti o popločavanju ulica. 1415. godine, Malo vijeće odlučilo je da se u Dubrovniku uvede stalna služba gradskih čistača, te je iste godine, osnovana i komisija od tri građana koji nadziru čišćenje ulica i trgova. Ovoj odluci Malog vijeća da se uvede stalna služba gradskih čistača, prethodila su i dva važna značajna zaključka 1407. g. Kako bi se zaštitilo zdravlje dubrovačkog stanovništva, Na današnji dan, 10. siječnja te 1407. godine, dubrovački Senat donio je propise za određivanje toka vode po gradskim ulicama, a šest mjeseci kasnije, toč­nije 11. lipnja iste godine donesena je i potvrđena odluka i uredba o postupnom popločavanju svih gradskih ulica. Tim odlukama je Malo vijeće htjelo regulirati tok vode i nečistoće koja se, posebno za kišnih dana, slijevala sa južne i sjeverne strane ka glavnoj, središnjoj ulici Placi-Stradunu, a poplo­čane ulice trebale su olakšati protočnost i omogućiti normalan tok kišnice i otpadnih zagađenih voda. Taj propis je zapravo preteča kasnije odluke o gradnji gradske kanalizacije, budući da se na tim sjednicama Malog vijeća još ne govori o »posebnim kanalima za otjecanje vode gradskim ulicama«. Vrijedna pažnje i zanimljiva i za današnji Dubrovnik  je i odluka Velikog vijeća iz 1426. g. da se svakih pet godina biraju tri vlastelina koji će brinuti o popločavanju Place i gradskih ulica i za njihovo održavanje. (5) 

Na današnji dan, 10. si­ječnja 1506. godine, Vijeće umoljenih predložilo je Velikom vijeću da se Iliji Crijeviću pjesniku oprosti kazna. Već dva dana kasnije Veliko vijeće je donijelo odluku o oprostu. Zatim je imenovan upraviteljem ško­le. Jasno je, a kako zapisuje i Lukša Beritić u knjizi Tvrđava Sokol u Konavlima, da mu je kazna oproštena jer im je bio potrebit kao upravitelj škole. Međutim, zanimljivo je spomenuti kako je godinu dana ranije, krajem siječnja 1505. za vicekaštelana Sokola određen Miho Crijević, s tim da odmah preuzme dužnost i zamijeni kaštelana Iliju Crijevića (pjesnika), koji je teško i opasno obolio,da bi 9. kolovoza, te godine,u Malom vijeću započelo suđenje istom tom Iliji Crijeviću jer je primao žene u tvrđavu Sokol i kažnja­va ga se lišenjem svake službe i vlasteoskih povlastica za 5 godina. Zaključeno je, i to uz prisegu, da se drži u tajnosti ime Zinka Petroevića iz Zatona koji je otkrio i prijavio primanje žena u tvrđavu.(6) 

Na današnji dan, 10. siječnja 1772. godine,  turski sultan svojim dopisom naložio je dubrovačkoj vladi da za ekspediciju albanskih četa iz Albanije u Egipat stavi na raspolaganje deset brodova. Vlada se usprotivila, a i u Skadru je podmićivanjem nastojala to omesti. No, kako se Dubrovniku prijetilo navalom s kopna i mora, vlada se ipak pokorila, i senat je 20. kolovoza 1772. izišao u susret turskom zahtjevu. Naime, godine 1768. došlo je do poznatog rata između Turske i Rusije koji je trajao sve do 1774. On se odrazio i na Dubrovnik, koji je tako, kao turski saveznik, došao u sukob s Rusijom, čija se ratna flota, tijekom ovog rata, kao rezultat jačeg afirmiranja Rusije kao velike sile prvi put pojavila u Sredozemnom moru. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 10. siječnja 1686. godine u Dubrovniku je rođen latinski pjesnik i prevoditelj, svećenik Ivan Karlo Anđelić. Obavljao je javne dužnosti u Dubrovniku i Rimu, bio je član Akademije ispraznijeh, cijenjen kao teolog, propovjednik i latinist. Nekoliko mu je pjesama tiskano posmrtno. Najpopularnije su mu dvije ode Veneri (Ad Venerem). Preveo je na hrvatski popularno asketsko djelo sv. Franje Saleškoga. Sačuvana je i njegova korespondencija sa suvremenicima. (8) 

Na današnji dan, 10. siječnja 1884. godine, u Požegi je rođena književnica i prevoditeljica Zdenka Marković, autorica monografije Pjesnikinje starog Dubrovnika od sredine XVI do svršetka XVIII stoljeća u kulturnoj sredini svoga vremena (1970). (9)

Na današnji dan, 10. siječnja 1918. godine, u Beču je umro češki povjesničar Josef Konstantin Jireček. S povijesno-filološkog gledišta proučavao je prisutnost romanskog stanovništva u srednjovjekovnom Dubrovniku, autor je rasprava iz dubrovačke srednjovjekovne povijesti, povijesti dubrovačke književnosti, a posebice o dubrovačkoj diplomaciji, te o značenju Dubrovnika u povijesti trgovine. Autor je djela Važnost Dubrovnika u trgovačkoj povijesti srednjovjekovlja. U suradnji s Baldom Bogišićem priredio je Knjigu statuta grada Dubrovnika sastavljenu 1272 (Liber statutorum civitatis Ragusii compositus anno 1272.). (10)

Na današnji dan, 10. siječnja 1974. godine, u Dubrovniku jerođen Ramo Mehmedović (časnički namjesnik), poginuo 4. lipnja 1995. godine u zaleđu Knina, kao pripadnik 4. gardijske brigade HV-e, prilikom izvršenja borbene zadaće.(12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 10. siječnja 1992. godine, bio je 102. dan rata u Dubrovniku. Noć i dan bili su uglavnom mirni, kako na dubrovačkom tako i na većini drugih hrvatskih bojišta. Vijesti i komentari uglavnom su bili posvećeni događajima na East Riveru u New Yorku i u Bruxellesu prethodnoga dana. Predsjednici svih šest bivših jugoslavenskih republika dali su prilično optimistične izjave. (13) 

Izvori i literatura:

(0)http://provin-lnt.hr/640/lastovski-statut/

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 17,18,25

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) https://hr.wikipedia.org/wiki/Krštenje_Isusovo

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4a) BOŽICA ĐURĐEVIĆ, HRT RADIO DUBROVNIK, VIJESTI 10.01.2016.

(4b)http://provin-lnt.hr/640/lastovski-statut/

(5) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 17,18,25

(6) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 26,27

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 2613,264,265,266

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -125-Mario Pezzi

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -240-Ramo Mehmedović

(13) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 95

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 17.07.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 17. srpnja 1915. godine, na pučini između Cavtata i Molunta, potonuo je brod talijanske ratne mornarice Giuseppe Garibaldi. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Četvrtak, 18.07.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 19.07.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 16.07.2019 08:20

Utorak, 16.07.2019 08:20

Ponedjeljak, 15.07.2019 08:20

Ponedjeljak, 15.07.2019 08:20

Nedjelja, 14.07.2019 08:20

Nedjelja, 14.07.2019 08:20

Subota, 13.07.2019 08:20

Subota, 13.07.2019 08:20