Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 17. veljače, te 1442. godine, naređen je popravak stražarskog zvona na Lovrijencu. (1) Na današnji dan, 17. veljače 1507. godine, dopušteno je redovnicama samostana sv. Andrije, da mogu napraviti pregrade na gradskom zidu iznad samostana, s obje strane na granicama njihova posjeda, da na tome mjestu nitko ne može doći na gradski zid. (2) Na današnji dan, 17. veljače 1724. godine, Senat Republike donio je odluku da se spale sve knjige Talmuda oduzete dubrovačkim Židovima, i to na javnom trgu ispred stupa sramote. (17) Na današnji dan, 17. veljače 1912. godine, u dubrovniku je tiskan humoristični list Lukjernar. (3) Na današnji dan, 17. veljače 2011. godine, u Zagrebu je preminuo hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac Predrag Vušović. (4) Katolička crkva danas se se sjeća Sedam utemeljitelja reda slugu BDM (5) Osnivači Reda slugu Blažene Djevice Marije bili su ugledni firentinski građani. Prema predaji njih je na blagdan Velike Gospe, za vrijeme ukazanja, Gospa pozvala da počnu živjeti prema evanđelju odbacivajući materijalistički svijet. Godine 1241. su se povukli na brdo Monte Senario i počeli živjeti kao pustinjaci. (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: 7 utemeljitelja Reda Slugu BDM, Darko, Benedikt i Flavije. (7) Kroz stoljeća Dubrovačke Republike Uskršnji ciklus počinjao je predkorizmenim razdobljem; kako je taj dio kalendara pomičan, mogao je biti odmaknut od božičnog ciklusa i dva¬desetak dana, no ciklusi su se mogli i stopiti. Po liturgijskom računu, predkorizmeno razdoblje teklo je od Sedamdesetnice (Septuagésima), devete nedjelje prije Uskrsa, koja je mogla pasti između 18. siječnja i 21. veljače; Ove godine deveta nedjelja prije uskrsa, današnja je nedjelja 17. veljače. Nerijetko se uzimalo da otada počinju poklade, koje vrhunac dostižu uoči Korizme. (18)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Registri i isprave u registraturama starog Dubrovnika pisani su pretežno na papiru, ali ima čitavih serija koje su pisane na pergameni. U prvom redu, svi statuti, svi zakonski zbornici, svi popisi državnih službenika iz redova plemstva (Specula nobilitatis) pisani su na pergameni. Što se tiče notarskih i kancelarijskih registara, prema odluci Velikoga vijeća, na današnji dan, 17. veljače 1418. godine, donesenoj, kako se u odluci kaže, u svrhu boljeg čuvanja spisa notarije i kancelarije, posebno onih koji su izuzetne važnosti {quod pro maiori conservation scripturarum notariae et can- cellariae illarum presertim que sunt maximi ponder is), ubuduće su se morali pisati na pergameni, jer nije prikladno, nastavlja se u odluci, upisivati predmete koji imaju tako dugotrajnu vjerodostojnost na tako krhkom i raspadljivom materijalu kao što je papir (Quia inconveniens est scripturas tantamfidei diuturnitatem importantes in bombicina tarn fragili re atque caduca conscribi). Za Veliko vijeće bombicina je, dakle bila krhak i raspadljiv materijal, pa ipak notarski registar našega arhiva, pisan na tom materijalu prije punih 700 godina, još uvijek dobro odolijeva zubu vremena. Papiri koji su korišteni u dubrovačkim registraturama, bilo daje riječ o papiru bombicina, carta fina, carta grossa, carta imperiale, carta reale, carta dorata, svi su bili dobre kvalitete, jer su izrađivani od osta­taka tkanina. Pošto je papir bio razmjerno skup, Senat je vodio brigu o njegovoj potrošnji. Bilo je točno određeno koliko koji notar ili kancelar ima dobiti papira, i to ne samo u gradskim, nego i u kancelarijama na teritoriju Republike. Ako je koji notar ili kancelar trebao više papira, knez i Malo vijeće mogli su mu odobriti naknadno “sljedovanje”. Istom uredbom svim je notarima i kancelarima u gradu i izvan grada, pod prisegom i prijetnjom globe od jednog perpera, bilo zabranjeno da­vati privatnicima državni papir, koji se inače prvenstveno nabavljao u Anconi i Veneciji (uredba Senata od 11. svibnja 1501.) Što se tiče pergamene, ona je pretežno izrađivana u Dubrovniku, pa čak i u vožena. U Dubrovniku u 15.i 16. stoljeću bilo je dosta prerađivača pergamene. Knjižar Sebastijan Bosio, na primjer, uputio je 26. siječnja 1544. Senatu molbu da mu odobri zajam od 20 dukata za izradu bazena za priređivanje koža, uz obavezu da će pripremati i dovoljnu količinu pergamene za registre notarije, kancelarije i svih drugih ureda. Dakle, papir a posebno pergamena bili su zaista dobri materijali na kojima su pisani dubrovački dokumenti. A materijal kojim su pisani bio je također dobar. To je bilo crnilo pravljeno od postojanih biljnih boja. Istina, ima stranica na kojima je crnilo izblijedjelo ili progrizlo papir, ali većina dubrovačkih dokumenata i stranica dubrovačkih regi­stara sačuvala je takvu svježinu da bi se reklo kao da su jučer pisani. (16) 

1442. godine još se uvijek radi na izgradnji Dvora, i to južnog krila, onog dijela gdje se imala smjestiti oružana. Uređuje se stara kula zvonara, da bi se u nju smjestila općinska salitra. Iste godine, na današnji datn, 17. veljače, te 1442. godine, Malo vijeće donosi zaključak o popravku stražarskog zvona na Lovrijencu. Spomenimo da se svi radovi tih godina, pa i ove 1442. izvode uz savjetovanje sa Onofriom dela Cava, graditeljem koji je uživao povjerenje dubrovačke vlade kao nijedan domaći i strani arhitekt i inženjer do tada. To je jedini stranac, kojemu je Dubrovačka republika podigla spomen ploču (na velikoj Onofrijevoj česmi). Osim toga, on je bio najbolje plaćeni namještenik Republike u XV. stoljeću. (8) 

Na današnji dan, 17. veljače 1507. godine, dopušteno je redovnicama samostana sv. Andrije, da mogu napraviti pregrade na gradskom zidu iznad samostana, s obje strane na granicama njihova posjeda, tako da na tome mjestu nitko ne može doći na gradski zid. Kako se iz tog i iz mnogih drugih zaključaka vijeća vidi, nikome vlada Republike nije toliko izlazila u susret koliko koludricama; to je i razumljivo, jer najveći dio tih koludrica bile su sestre i kćeri vijećnika, koje su bile i preko njihove volje poslane u samostane samo iz razloga, da se radi njihovih udaja ne bi i onako razmjerno mali posjedi vlastele dijelili. (9) 

Na današnji dan, 17. veljače 1509. godine, Malo vijeće naređuje nadstojnicima općinskih radova, da zazi­daju otvor u gradskom zidu kod kuće Nikole Ranjine. Za taj otvor u zaključku kažu »sorta« - »sortam que est in muro civitatis...« Sličan izraz susreće se i u statutu gdje se u poglavlju o regulaciji grada kaže »via porte de sorte«. Taj izraz, sorta, nije ništa drugo doli dubrovački izraz šorta, kako su se u Dubrovniku općenito nazivali mali otvori kroz zid, a naročito pak oni u gradskim zidinama, kroz koje se bacalo smeće u more. U posljednje vrijeme za te posljednje prevladao je naziv buža, od talijanskog buco (rupa). (10) 

I tijekom 18. stoljeća, katolička crkva ustrajala je u svom već tradicionalnom nastojanju oko segrega­cije i obilježavanja Židova, ali je povremeno i vrlo militantno istupala protiv njih. Takvom jednom nastupu treba očito pripisati i mjere dubrovačke državne vlasti god. 1724. protiv židovskih vjerskih knjiga. Bio je to nalog Maloga vijeća republike (1. siječnja 1724.) svim Židovima u Dubrovniku da »odmah« donesu i predaju »sve knjige zvane Talmud«, bez ikakva izuzetka, pod prijetnjom kazne od 200 mletačkih dukata, a kažnjava se ne samo prekršitelj »već i cijela sinago­ga i Bratovština Židova solidarno«.Istoga je dana Mojsiju Nonesu »oduzeto 9 komada knjiga i jedna knjižica«. Tada je i službeni teolog Dubrovačke Repu­blike Ignjat Đurđević (1675-1737), redovnik benediktinac, inače poznati hrvatski pjesnik, dao svoje stručno mišljenje o Talmudu i drugim židovskim vjerskim knjigama. Uz širi historijat nastanka Talmuda do vremena kada su ga priznale »sve sinagoge svijeta«, službeni teolog tvrdi da taj kodeks sadrži tvrdnje i stavove protivne božanskim i prirodnim zakonima, a da to potvrđuju brojni traktati, pa i oni židovskih konvertita; dodaje tome da su brojnim pa­pinskim bulama osuđeni na spaljivanje primjerci Talmuda kakvi su pronađeni u Dubrovniku, te ponavlja detalje iz odredbe pape Klementa VIII o tome ka­ko »uništiti u svijetu kršćanstva« knjige Talmuda. Uz to dodaje i popis još pet židovskih knjiga koje da su »po bezbožnosti jednake Talmudu«. Nakon toga je Senat Republike, na današnji dan, 17. veljače 1724. godine, donio odluke: da se spale sve knjige Talmuda oduzete dubrovačkim Židovima, i to na javnom trgu ispred stupa sramote; da se ne kazne Židovi kod kojih su te knjige nađene, ali da oni ubuduće ne smiju donositi ni držati Talmud ni druge »talmudske knjige« koje su zabranjene papinskim bulama i koje se knjige pojedinačno citiraju; ako se navedene knjige budu držale iličitale u sinagogi, svi će Židovi solidarno platiti 500 mletačkih dukata; pronađu li se kod pojedinaca, ista je novčana kazna, a tko ne može platiti, dobit će »tres ictus funis«, (tri poteza konop) postavit će ga se pred stup sra­mote i bit će mu udaren užareni žig; tko prijavi prekršitelja, dobiva 50 dukata od navedene novčane kazne. Po svemu sudeći te su odredbe i provedene u ži­vot. Svoje već ranije proglašene stavove i odredbe o odnosu prema Zidovima Kato­lička crkva ponavlja i kroz zaključke dijecezanskih sinoda tijekom 18. st, i to god. 1729. i 1763. (17) 

Početkom dvadesetog stoljeća u Dubrovniku su počeli izlaziti humoristični listovi. Humoristični list Lukjernar tiskan je na današnji dan, 17. veljače 1912. godine. O listu su — uz naslov — dani i ovi šaljivi podaci: »Lumer: gladni. Godina: sku­pa. Responsabili redatur: na skupštini. Izlazi ispod skala. Štamparija na rotu«. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 17. veljače 1949. godine, u Stupi u Dubrovačkom primorju jerođen Stijepo Čikato (časnički namjesnik), dipl. ing. elektrotehnike, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 6. listopada 1991. godine u Komolcu, prilikom izvršenja zadaće popravka elektropostrojenja. (12)         

Na današnji dan, 17. veljače 1973. godine, u Dubrovniku jerođen Hrvoje Čupić, radnik, trajno nastanjen u Dubrovnik, umro 10. listopada 1995. godine u Splitu uslijed zdravstvenih tegoba, kao ročni vojnik 306. LOB Knin.(13) 

Na današnji dan, 17. veljače 2011. godine, u Zagrebu je preminuo hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac Predrag Vušović. Rođen je u Kotoru 1960. godine, a odrastao u Dubrovniku gdje je zavšio osnovnu i srednju školu. Glumačku karijeru započeo je u dubrovačkom kazalištu "Mali Marin Držić" 1970 godine. Svoj glumački talent pokazao je zapaženim glumačkim kreacijama u predstavama Studentskog teatra Lero. Glumu je studirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio je glumac Kazališta Marina Držića, gdje se istaknuo kao Šime u Goldonijevim Ribarskim svađama, do 1996. kada je prešao u Dramsko kazalište »Gavella«. Na Dubrovačkim ljetnim igrama nastupao kao Držićev Dundo Maroje, Maro, te kao Pomet. Posebice je bio uspješan u filmovima Je li jasno, prijatelju?, Ne dao Bog većeg zla; Svjedoci, Kako je počeo rat na mom otoku, Maršal,; Duh u močvari, Libertas i Metastaze i TV-serijama Bitange i princeze , te Odmori se, zaslužio si. Preminuo je u Zagrebu 17. veljače 2011. godine, od posljedica moždanog udara. Ispraćen je u Dubrovniku, a sahranjen u­ Risnu u Boki Kotorskoj. (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 17. veljače ratne 1992. godine, održan je sastanak u Cavtatu između predstavnika općine i predstavnika jugovojske. Naša strana uložila je prosvjed zbog presretanja broda "Istra" od strane jugomornarice prethodnog dana. Nije postignut nikakav značajniji pomak u dogovorima. Na današnji dan, Republiku Hrvatsku je priznala Rusija. (15) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 63

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 120

(3) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 25

(4)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6)https://hr.wikipedia.org/wiki/Sedam_utemeljitelja_Reda_slugu_Blažene_Djevice_Marije

(7) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 63

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 120

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 120,121

(11) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 25

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -82-

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -245-

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 120

(16) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str. 16,17

(17) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 47,48

(18) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 338-339

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 19.06.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. lipnja 2010. godine, napokon su dostojno pokopane žrtve pogubljene na Daksi, nakon ulaska partizana u Dubrovnik, u listopadu 1944. (1) Na ...

Gradoplov
Četvrtak, 20.06.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 21.06.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 18.06.2019 08:20

Utorak, 18.06.2019 08:20

Ponedjeljak, 17.06.2019 08:20

Ponedjeljak, 17.06.2019 08:20

Nedjelja, 16.06.2019 08:20

Nedjelja, 16.06.2019 08:20

Subota, 15.06.2019 08:20

Subota, 15.06.2019 08:20