Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. veljače 1921. godine, bez izricanja presude suda, Kraljevim ukazom obustavljen je postupak o dubrovačkoj milijunaškoj aferi, specifičnom događaju u političkoj povijesti Dubrovnika neposredno nakon I. svjetskog rata. (18) Na današnji dan, 22. veljače 1680. godine, u Dubrovniku je umro istaknuti diplomat Dubrovačke Republike i književnik, autor epa Dubrovnik ponovljen Jaketa (Jakov) Palmotić Dionorić. (1) Na današnji dan, 22. veljače 1690. godine, rođen je talijanski isusovac i povjesničar, Daniele Farlati, suautor sedmosveščanog djela o crkvenoj povijesti Balkana, čiji šesti svezak sadržava povijest Dubrovačke nadbiskupije i njezinih sufraganskih biskupija. (2) Na današnji dan, 22. veljače 1699. godine, u Dubrovniku je umro, teološki pisac Hilarij Crljenković, autor 70-ak knjiga, zaslužan za klesanje mramornih oltara sv. Josipa i Gospe od Karmela za crkvu Male braće i obnovu zvonika crkve koji je stradao u potresu 1667. (3) Na današnji dan, u subotu 22. veljače ratne 1992. godine, nakon potpuno mirnog dana i održanih pregovori u Mokošici, u večernjim satima pucalo se iz Mokošice na Sustjepan. Tom je prigodom poginuo hrvatski vojnik Đurica Gleđ. (4) Crkva, danas, 22. veljače proslavlja blagdan Katedre svetoga Petra, koji se 22. veljače, obilježavao kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Petar, Izabela, Tvrtko i Margareta. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nakon 20. veljače, kada dubrovčani potpisuju i izmjenjuju povelje i sa Radoslavom Pavlovićem radi ustupanja Sokola, čime su Dubrovčani ponovno uspjeli doći u posjed ove vrijedne utvrde u Konavlima, dva dana kasnije, na današnji dan, 22. veljače, te 1423. godine, izabirani su nadstojnici za opskrbu Sokola hranom, municijom i ostalim potrepštinama. (8) 

Na današnji dan, 22. veljače 1471. godine, zaključeno je da u sve tri stonske tvrđave posada budu samo domaći vojnici. Iz tog zaključka proizlazi, da je Vlada ipak imala više povjerenja u svoje podanike nego u drabante - strane plaćene vojnike. (9) 

Papinskog generala Marca Antonia Colonnu, putujući na relaciji između Krfa i Venecije, na današnji dan, 22. veljače 1572. godine, zahvatila je žestoka oluja. Nalazeći se nedaleko Cavtata, velikim naporima uspjelo mu je skrenuti prema obali i spasiti se u uvali Tiha kraj Cavtata. Nakon što je zatražio pomoć Dubrovčani su mu prižili sve potrebno, i ukazali mu sve počasti. Saznavši za taj događaj, a on se dogodio samo nekoliko mjeseci nakon bitke kod Lepanta, Turska se, smatrajući da je time povrijeđana dubrovačka neutralnost, oslučila osvetiti Dubrovniku. Budući su se na prolazu kroz Dubrovnik nalazili i neki drugi sudionici te povijesne pomorske bitke, kada su se pomorske snage Osmanskoga carstva sukobile s flotom tzv. Svete ligeu i u kojoj je kršćanska vojska izvojevala prvu veliku pobjedu protiv Osmanskog Carstva, turske jedinice provalile su na dubrovački teritorij, robeći i pljačkajući sve do čega su mogli doći, a pridružili su im se i turski gusari po otocima. Tada je orobljen i popaljen otok Mljet, a redovnici na otoku ubijeni. (17) 

Na temelju prethodnih vijećanja i zaključaka o stanovnicima stonskog po­lja, i o njihovom eventualnom povlačenju unutar grada,  kao i boljeg čuvanja Stona, na današnji dan, 22. veljače 1670. godine izrađena je velika naredba od devetnaest točaka, o Sto­nu pod naslovom »Ordo Stagni. (10) 

Na današnji dan, 22. veljače 1676. godine, nadstojnicima naoružanja i straža priopćeno je, da po­prave u potresu oštećeni zid arsenala sa strane mora. Naime, godinama  nakon dubrovačkog katastrofalnoga potresa 6. travnja 1667., donosile su se brojne odluke koje su za zadaću imale očuvanje opstojnosti Grada i Republike, a posebno onih tvrđava za Republiku od iznimne obrambene važnosti, o čemu svjedoči i ova odluka. (11) 

Dubrovačka milijunaška afera specifičan je događaj u političkoj povijesti Dubrovnika neposredno nakon prvog svjetskog rata. U posljednjim danima Austro-Ugarske, prije njezina potpunog sloma, jedan dio austro-ugarske vojske povlačio se iz Albanije prema Hrvatskoj i Sloveniji. U povlačenju vojska je prolazila kroz područje dubrovačkog kotara i sam grad Dubrovnik. Naime, prvih dana mjeseca studenog 1918. g., prema izjavi kapetana Prodanovića u Dubrovnik je stiglo oko 120 automobila i kola s raznim materijalom vlasništvo 47. pješadijske divizije iz Tivta. Među tim automobilima su bila i četiri u kojima se (prema izjavi zapovjednika kolone poručnika Olbricha) nalazio novac bivše operativne blagajne austro-ugarske vojske u Skadru. Jedan od automobila u kojem je također bio novac pokušao je pobjeći prema Trebinju što mu nije uspjelo, vraćen je u Dubrovnik, a Luko Bona naredio je poručniku Prodanoviću da automobile čuva straža. Novac iz automobila istovaren je pred komisijom. Prilikom predaje novca blagajnik Moser izjavio je Prodanoviću da nedostaje 8 sanduka. U dokumentima nema točnih podataka o ukupnoj vrijednosti zaplijenjenog novca. Po svemu sudeći dio novca prisvojen je i nije predan nadležnim organima. U sudskom postupku ispitan je veliki broj svjedoka. Presudu sud nije izrekao, a Kraljevim ukazom broj 9033, na današnji dan, 22. veljače 1921. godine postupak je bio obustavljen. Tim ukazom osumnjičeni za pljačku novca austro-ugarske vojske bili su abolirani. Rezultat afere bio je taj da osumnjičeni nikada nisu uspjeli dokazati svoju nevinost ali im to nije smetalo da u Dubrovniku sve do 1926. godine zadrže ključne državne i političke funkcije. Veliku ulogu u raskrinkavanju namjera osumnjičenih iz dubrovačke milijunaške afere i najistaknutijih kritičara postupaka vlasti imao je dr. Ljubo Leontić, pristalica tada grupe izvan stranaka u Dubrovniku, inače gorljivi jugoslavenski integralist i njegov list “Rad” koji je najzaslužniji što je razotkrio motive obrane osumnjičenih, dokazujući im da oni nakon što su protuzakonito abolirani čitavom događaju žele dati političko obilježje što on nikako nije bio. Nako što je on u svom listu “Rad” digao glas protiv tih zloupotreba, 1. siječnja 1922. godine u Dubrovniku je tiskan prvi broj lista Dubrovnik. List je bio glasilo Narodne radikalne stranke u Dubrovniku (NRS). Mnogi od pokretača lista “Dubrovnik” bili su umiješani u dubrovačku milijunašku aferu, pa nije čudno što ih je taj list branio i zastupao njihovu rehabilitaciju. Jedan od njih bio je i Božo Hoppe koji je u to vrijeme imenovan upraviteljem pošte i telegrafa u Dubrovniku. U glasilu “Rad” od 6. travnja 1922. godine Leontić piše članak “Obaranje državnog autoriteta-prostitucija javnog morala”. U članku reagira na odluku vlade u Beogradu o imenovanju Bože Hoppea za upravnika pošte u Dubrovniku. Leontić izražava čuđenje što se na takvo mjesto imenuje osoba koja je bila u istražnom zatvoru i koja je spašena aktom milosti /abolicijom/ a ne aktom pravde. Na ovaj članak reagira list “Dubrovnik”. U broju od 19. travnja 1922. godine, pod motom “Onima kojima je tuđe poštenje najmanje sveto” brani Hoppea, navodeći da se Leontić služi neistinama jer napada poštenu osobu, želeći tim napadom optužiti i stranku kojoj Božo Hoppe pripada. Dubrovačko Narodno vijeće zaplijenilo je novac Pflanzer Baltinove armije. Osumnjičeno je bilo više članova Narodnog vijeća za nezakonito prisvajanje novca. Nakon provedene istrage, sud je tridesetoricu oslobodio sumnje, dvanaestorica nisu bila oslobođena ali ih je kralj Aleksandar kasnije posebnim ukazom abolirao. Nastali su sukobi koji nisu ostali u lokalnim okvirima, već su se polemike vodile u tisku Beograda, Zagreba, Splita i Sarajeva, a o njima je raspravljala i Narodna skupština. (18) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 22. veljače 1680. godine, u Dubrovniku je umro književnik, autor  epa Dubrovnik ponovljen Jaketa (Jakov) Palmotić Dionorić. Ugledni dubrovački vlastelin, istaknuo se kao diplomat, kojega je Dubrovačka Republika nekoliko puta slala u Carigrad, gdje se zatekao i 1667., u doba velikoga potresa u rodnome gradu, u kojem su mu stradali žena i djeca. Autor je dvaju djela. Didone, sadržajem tragedija, a načinom izvedbe melodrama u tri čina, prikazana u Dubrovniku 1646., dramatizacija je četvrtoga pjevanja Vergilijeve Eneide. U epu Dubrovnik ponovljen, kojemu je dvadeseto pjevanje ostalo nedovršeno, tematizira zbivanja vezana uz potres, i to kako na osobnom tako i na općem planu, te opisuje zahtjevnu poklisarsku misiju na Portu nakon velikoga potresa. Premda je pisan u 3. licu, ep obiluje autobiografskim elementima i dionicama memoarske i putopisne naravi, koje se isprepleću s opisom povijesnih događaja i fikcionalnim epizodama. (12) 

Na današnji dan, 22. veljače 1690. godine, u San Daniele del Friuli rođen je Daniele Farlati, talijanski isusovac i povjesničar, koji je, prikupljajući izvornu građu, radio na izradbi djela o crkvenoj povijesti Balkana, koji sačinjava sedam svezaka. Priredio je, odgovarajućim bilješkama popratio, a mjestimice i dopunio građu koju je već bio sredio njegov prethodnik Riceputi.  Nakon njegove smrti, pod Farlatijevim i Coletijevim imenom tiskan je 1800. šesti svezak, koji sadržava povijest Dubrovačke nadbiskupije i njezinih sufraganskih biskupija. (13) 

Na današnji dan, 22. veljače 1699. godine, u Dubrovniku je umro, teološki pisac Hilarij Crljenković. Sebastijan Slade spominje 70-ak knjiga koje je napisao ili koje mu se pripisuju. Crljenković je deset godina predavao teologiju u Italiji, a potom isto toliko u Dubrovniku. Zaslužan je za klesanje mramornih oltara sv. Josipa i Gospe od Karmela za crkvu Male braće. Obnovio je i zvonik crkve koji je stradao u potresu 1667. Nakon smrti stonskog biskupa J. P. Lukarevića Senat je ponudio Crljenkoviću upražnjenu biskupiju, ali ni uporna nagovaranja dubrovačkih uglednika nisu ga uspjela navesti da prihvati ponuđenu čast. (14) 

Na današnji dan, 22. veljače 1937. godine, u Križevcima je rođen skladatelj, pijanist i glazbeni pisac i pjesnik Dubravko DETONI, dugogodišnji glazbeni urednik HRT-a. Nastupao je na Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje je dugogodišnji član i predsjednik Ocjenjivačkog suda Nagrade Orlando za glazbeni program igara. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

I pored potpisanog primirja od sed­mog prosinca 1991. do početka oslo­bodilačkih akcija krajem svibnja 1992. godine, na du­brovačkom ratištu poginuli su i stra­dali brojni branitelji. Na današnji dan, 22. veljače 1992. godine u Sustjepanu, prilikom izvršenja borbene zadaće poginuo je pripadnik HV-e Đurica Gleđ.  (16) 

Izvori i literatura:

(1)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(2)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) HBL Anto Lešić (1989)

(4) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 121

* MLADEN JURKOVIĆ, DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. – Str. 139

(6)http://www.hrhb.info/showthread.php?t=4348

NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU

(7) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(8) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 10

(9) LUKŠA BERITIĆ, STONSKE UTVRDE, str. 80

(10) LUKŠA BERITIĆ, STONSKE UTVRDE, str. 78

(11) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 196

(12)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) HBL Anto Lešić (1989)

(15)http://hr.wikipedia.org/wiki/Dubravko_Detoni

HBL Erika Krpan (1993)

(16) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 121

* MLADEN JURKOVIĆ, DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. – Str. 139

(17) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(18) Dr. Franko Mirošević, DUBROVAČKA MILIJUNAŠKA AFERA I NJEZIN UTJECAJ NA POLITIČKE ODNOSE U DUBROVNIKU OD 1921. DO 1922. GOD.

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 27.06.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 27. lipnja 1359. godine, Veliko vijeće donijelo je drugu najstariju poznatu protupožarnu uredbu „Kako treba gasiti požar i čuvati grad“. (1) Na ...

Gradoplov
Petak, 28.06.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 29.06.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 26.06.2019 08:20

Srijeda, 26.06.2019 08:20

Utorak, 25.06.2019 08:20

Utorak, 25.06.2019 08:20

Ponedjeljak, 24.06.2019 08:20

Ponedjeljak, 24.06.2019 08:20

Nedjelja, 23.06.2019 08:20

Nedjelja, 23.06.2019 08:20