Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 7. rujna 1919. godine dubrovačka općina donosi niz zaključaka koji uvode i reguliraju tekse za posjetitelje Dubrovnika. (1) Na današnji dan, 7. rujna 1936. godine «Jugoslavenski Lloyd» uputio je Općini Dubrovnik dopis o želji kupovine zemljišta na Lazaretima zbog gradnje modernog hotela. (2) Na današnji dan, 7. rujna 1941. godine, Talijani preuzimaju vojnu i civilnu vlast u Dubrovniku. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Marko, Blaženko, Regina, Melhior i Stjepan. (4) Danas se katolička crkva prisjeća Sv. Marka Križevčanina. (5) 7. rujna – Dan je hrvatskih voda i ugroženih vrsta. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 7. rujna 1510. godine, odobrava se nadstojnicima općinskih radova 40 perpera za isplatu klesanog kamena, isporučenog za lukobran. Iste te godine donesene su još dvije odluke vezane uz popravke na lukobranu, pa tako, nakon što je 5. ožujka Vijeće umoljenih ovlastilo Rektora i Malo vijeće, da daju popraviti i pokrpiti lukobran, 5. kolovoza, te 1510. godine, Malo vijeće naređuje nadstojnicima općinskih radova, da daju donijeti i baciti u more što veće kamenje i u dovoljnoj količini, uz temelje lukobrana sa vanjske strane, da bi se jače utvrdio lukobran i da bi se zaštitio od rušenja zbog morskih valova. (7) 

U 36. broju lista “Dubrovnik”, objavljenom na današnji dan, 7. rujna 1911. godine, doznajemo da su početkom rujna te godine, bile skinute vratnice gradskih vrata od Pila i od Ploča.Na protest građana vratnice su bile opet namještene. (8) 

Razne turističke takse i pristojbe sastavni su i neodvojivi dio današnje turističke industrije i prakse. No, evo nekoliko riječi i o njihovoj pojavi pojavi u Dubrovniku, odmah po završetku I. svj. rata. Naime, sve veći priljev stranaca i nemogućnosti financiranja potreba turističkog razvitka Dubrovnika i njegove okolice prisilili su dubrovačku općinu da na svojoj sjednici, na današnji dan, 7. rujna 1919. godine donese niz zaključaka koji uvode i reguliraju tekse za posjetitelje, poput plaćanja boravišne takse za svakog posjetitelja koji se u Gradu zaustavi duže od tri dana, ito za svaki dan boravljenja u Dubrovniku. S druge strane vodi se računa i o socijalnoj stabilnosti, pa su tako od ove odredbe izuzeti sudionici dobrotvornih, bolničkih, znanstvenih zavod, kao i polaznici javnih škola u Dubrovniku, kao i siromašnim radnicima s privremenim boravkom u Dubrovniku. (9) 

Dubrovnik gaji dugu tradiciju štovanja i naklonosti svojim biskupima. Ipak, iz današnje perpektive zanimljiva je priča o dočeku u Dubrovniku novog biskupa u turbulentnim vremenima kraja 20-tih godina 20. stoljeća. Uoči dolaska i ustoličenja novog dubrovačkog biskupa Josipa Carevića  dubrovačka je općina pozvala sugrađane, da u vrijeme njegova dolaska ukrase čitav grad zastavama i svečanim ruhom, te toplinom i vedrinom biskupu podare neizbrisivu ugodnu uspomenu. Na današnji dan, 7. rujna 1929. godine, dolazeći iz Splita parobrodom "Dubrovnik" bikupa Carevića veličanstveno su pozdravljali, vatrama, zvonjavom zvona, u barkama i pucnjevima lumbardijera, u svim mjestima dubrovačkog područj, u Gružu uz slavoluk dobrodošlice, na pilama opet oglašavanjem lumbardijera, zvonjavom zvona i pozdravom načelnik općine. A ulazak u grad bio je pravi triumpf, i dok se on klanjao moćima sv. Vlaha, grad je zasjao u moru svjetla. I sutradan, drugog dana proslave, već od 8 sati krenula je svečana povorka Dubrovčana i naroda, na čelu s četiri glazbe, 40 barjaka, lumbardijerima, društvima, dok je sav put bio posut pelinom. tog 8. rujna, prilikom ustoličenja biskupa Josipa Carevića, katedrala je bila prepuna, a tisuće ljudi bilo je izvan nje. Pošto se 8. rujna slavi i blagdan Male Gospe, novi biskup je posjetio svetište Gospe od milosrđa. Navečer, Grad je opt zasjao u moru svjetla, a glazbe su obišle grad zajednički svirajući u biskupovu čast. (10) 

Igre loptom slične odbojci bile su poznate u Dubrovniku i Dalmaciji prije nekoliko stoljeća. Kao Sportska igra u Hrvatskoj pojavljuje se nakon prvog svjetskog rata, a u Dubrovniku je susrećemo tridesetih godina u okviru nastave tjelesnog odgoja (gimnastike) u učiteljskoj Školi, sokolskoj organizaciji "Sokol", te u Kuparima gdje su je igrali, za vrijeme ljetovanja, gosti Grand hotela "Kupari". Bila je to igra za zabavu i razonodu, a manje za natjecanje. Stalnih momčadi nije bilo, već bi se stvarale od prilike do prilike. Tako je bilo i rujna mjeseca 1932. kad su se, kako je zapisao lokalni list "Dubrovačka tribuna", u svom 169. broju, objavljenom na današnji dan, 7. rujna 1932. godine, u Kuparima sastale momčadi domaćina (gosti Grand-hotela Kupari) i gostiju iz Trebinja. U prisutnosti većeg broja gledatelja, uglavnom kupališnih gostiju i nešto manje mještana, pobjedu je slavila momčad Kupara od 2:0 (15:2 i 15:12). Vrijedan spomena je i prijateljski turnir održan u okviru treninga na igralištu ispod tvrđave Minčete, unutar gradskih zidina. Nastupile su momčadi "Sokola" (bijeli, crveni) i vatrogasaca (plavi). Zanimljivost je, naime, da su u  pomanjkanju dresova svoja tijela igrači obojili prirodnim bojama. *Ipak, unatoč ovakvim susretima 30-tih godina 20. st., u Dubrovniku neposredan i konkretan povod za osnivanje rukometnog kluba bilo je 1974. natjecanje dalmatinskih gradova“Dalmatijada”, nakon koje je 8. listopada, te 1974. godine i službeno osnovan Omladinski rukometni klub “Dubrovnik”.* (11) 

Između dva svjetska rata u Dubrovniku se razmišljalo o gradnji modernog hotela na prostoru Lazareta. Grupa poslovnih ljudi na čelu s g. Božom Bancem, kao predstavnikom «Jugoslavenskog Lloyda» uputili su na današnji dan, 7. rujna 1936. godine dopis Općini Dubrovnik, te naveli kako bi željeli kupiti zemljište na Lazaretima zbog gradnje modernog hotela s 150 do 180 soba i kako su voljni platiti 4 milijuna tadašnjih dinara u gotovom. Općinsko Vijeće na svojoj sjednici 21.9.1936. prihvatilo je ponudu uz neke modifikacije, te 28 IX 1936. o tome i izvjestila gospodina Banca. U nekim novinama iz tog doba piše kako su se nakon izglasavanja svi članovi Vijeća digli na noge i pljeskom pozdravili tu odluku. O tome je 1. veljače 1937. godine, pisala «Hrvatska Dubrava», a u knjizi "Iz povijesti dubrovačkog turizma" Lukša Lucijanović je zapisao, "Sva sreća, što se ova ideja nije ostvarila"! Naime, kasnije je došlo do nesporazuma između jedne i druge strane, što je u konačnici dovelo i do odustajanja od projekta. (12) 

Nakon 6. travnja 1941. godine, kada su talijanski zrakoplovi bombardirali Dubrovnik, u Dubrovniku je, proglašenjem NDH, 10. travnja 1941. godine, vlast preuzela NDH, ali za kratko vrijeme. Odmah po kapitulaciji Kraljevine Jugoslavije 17. travnja 1941. u Dubrovniku i okolici uspostavljena je Talijanska vlast. Mussolini je 19. svibnja 1941. izdao zapovijed o prestanku talijanske okupacijske zone na onom dijelu Dalmacije koji je pripao NDH, ali je to važilo samo do današnjeg datuma, 7. rujna 1941. godine, kada je došlo do reokupacije II. zone u kojoj se nalazilo i dubrovačko područje koje je pripalo NDH, i preuzimanja talijanske vojne i civilne vlasti u Dubrovniku. Ustaške su se jedinice iz te zone morale povući, a vojska NDH stavljana je pod talijansko zapovjedništvo. Glavni talijanski zapovjednik u Dubrovniku i okolici general Gusieppe Amico, zapovjednik divizije “Marche”, sa stožerom u Dubrovniku, 7. rujna 1941. izdao je zapovjed za grad Dubrovnik po kojoj je „Zabranjeno je kretanje građanima u vremenu od 23 do 5 sati ujutro“, zapovjeđeno je da se preda svo oružje i streljivo; čisto okupacijski dekret jednog svemoćnika – okupatora. Talijani su u više navrata pokušali Dubrovniku promijeniti ime u Raguza. Osnovali su Mornaričko zapovjedništvo u Dubrovniku i doveli nove postrojbe. U osnovnim naznakama takvo je bilo stanje u Dubrovniku i na, od Talijana, okupiranom području sve do kapitulacije Italije 8. rujna 1943. kada su Dubrovnikom zagospodarile njemačke nacističke postrojbe. (13) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 7. rujna 1694. godine, u Perastu je umro hrvatski nadbiskup i književnik Andrija Zmajević. U književnom stvaranju ugledao se na dubrovačke pjesnike (prepisivao Gundulićeva Osmana). Napisao je i poemu Slovinska Dubrava, nastale povodom razornoga potresa u Dubrovniku 1667. Najznačajnije je njegovo djelo Ljetopis crkovni (nastalo između 1655. i 1689), opsežna crkvena kronika s elementima svjetovne pripovijesti, nastala na poticaj Kongregacije za širenje vjere i zamišljena kao priručnik za misionare koji su na europskom jugoistoku radili na evangelizaciji pučanstva. (14)

Na današnji dan, 7. rujna 1727. godine, život je izgubio prerano i tragično bolestan u bunilu skočivši kroz prozor obiteljske kuće.pjesnik i, prevoditelj Petar (Pero) Bošković. Već u mladićkoj dobi postao je pomoćnik tajnika Republike, sudjelovao je u sastancima vlade te redigirao govore kneza i vijećnika. S bratom Božom primljen je 1726. u bratovštinu antunina, ušavši tako u vrhunski sloj dubrovačkoga građanstva. Stariji biografi i brat Ruđer spominju ga kao prevoditelja i adaptatora Moliereovih drama. Veći dio njegova pjesničkog rada tiskan je u izgubljenoj knjižici Hvale duhovne (1729). Svi biografi ističu njegovu nadarenost i smisao za pjesništvo. Brat Ruđer tražio je da mu se iz Dubrovnika pošalju Petrovi spisi i djela. Đ. Ferić u sklopu svojih elogija Ragusinorum poetarum qui in lingua illyrica scripserunt ispjevao mu je dva epigrama, koji se u rukopisu čuvaju u Bogišićevoj biblioteci u Cavtatu i u Knjižnici Male braće u Dubrovniku. (15)

Na današnji dan, 7. rujna 1925. godine, u prometnoj nesreći u Dubrovniku tragično je poginula, Nike Balarin-Monopoli, učiteljica isakupljačica narodnog blaga. Opisivala je narodne običaje Konavala, zapisivala narodna kazivanja i skupila vrijednu etnografsku zbirku konavoskih ženskih ručnih radova. Dio te građe čuva se u Dubrovniku. Bila je upraviteljica Ženske osnovne škole u Dubrovniku. Vrlo aktivno radila je u kulturnim, prosvjetnim i humanitarnim institucijama u Dubrovniku. (16)

Na današnji dan, 7. rujna 1968. godine, u Dubrovniku jerođen Miho Klečak (viši inspektor). Trgovac, trajno nastanjen u Gabrilima, Konavle. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 2. listopada 1991. Poginuo je 12. studenoga 1991. godine u Komolcu, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a.  (17)

Na današnji dan, 7. rujna 1973. godine, u Dubrovniku jerođen Nikola Liban (časnički namjesnik). Srednjoškolac, trajno nastanjen u dubrovniku. U Domovinski rat uključio se 1. listopada 1991., kao pripadnik CZ-e. Poginuo je 7. listopada 1991. u Mokošici prilikom neprijateljskog topničkog napada. (18)      

Na današnji dan, 7. rujna 1978. godine,  u Zagrebu je umro hrvatski povjesničar i arheolog Grga Novak, od 1947. Proučavao je povijest u širokom rasponu od staroga do novoga vijeka. Osobitu je pozornost posvetio povijesti dalmatinskih gradova, pa tako i Dubrovnika, u djelima: Dubrovačka diplomacija na mirovnom kongresu u Požarevcu (1929), Povijest Dubrovnika od najstarijih vremena do početka VII stoljeća (1972). (19) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

U vremenu prije konačnog oslobađa­nja cjelokupnog dubrovačkog područ­ja i izlaska na međunarodno priznate granice RH, tijekom pobjedonosnih akcija oslobađanja hrvatskog Juga u drugoj polovici 1992.,  poginulo je više dubrovačkih branitelja, kao i brojni pri­padnika brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 7. rujna 1992. godine u Srebrenom, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a, prilikom izvršenja borbene zadaće poginuo je Sabit Bićo. (20) Istoga dana, 7. rujna 1992. godine, poginuli su pripadnici 1. brigade HV-e: Anto Bjelanović, Mihajlo Konanov, Admir Kulenović i Jurica Rašić, *pripadnik 2. brigade HV-e, Marijan Lovrenčić, **te pripadnik 114. brigade HV-e,Ratko Strize. (21) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 18,19,22,23

(3)http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(4)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5)MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 121

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 212

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 198

*https://hr.wikipedia.org/wiki/Rukometni_klub_hrvatske_mlade%C5%BEi_Dubrovnik

(12) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 18,19,22,23

(13)http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

*Izvor: cendo.hr

*https://www.facebook.com/durepublika

(14)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) HBL Miljenko Foretić (1989)

(16) HBL  Anđelka Stipčević-Despotović (1983)

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -137-

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -89-

(19)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(20) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 49 , VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -207- Sabit Bićo 

(21) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-*256-**259-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 19.09.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. rujna 1512. godine, inkognitim dolaskom firentinskog doživotnog vladara Pietra Soderinija u Dubrovnik započela je jedna od dubrovačkih povijesnih epizoda zaogrnutih velom ...

Gradoplov
Petak, 20.09.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 21.09.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 18.09.2019 08:20

Srijeda, 18.09.2019 08:20

Utorak, 17.09.2019 08:20

Utorak, 17.09.2019 08:20

Ponedjeljak, 16.09.2019 08:20

Ponedjeljak, 16.09.2019 08:20

Nedjelja, 15.09.2019 08:20

Nedjelja, 15.09.2019 08:20