Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na zapovijest nasilnog bosanskog paše Turci su, na današnji dan, 8. listopada 1658. godine žestoko navalili na dubrovačku Župu. (1) Borbe za konačno oslobođenje Dubrovnika u II. svj. ratu počele su na osnovu Titove zapovijedi na današnji dan, 8. listopada 1944. godine. (2) Na današnji dan, 8. listopada 1965. godine, svoj prvi javni nastup održao je Folklorni ansambl Linđo. (14) Na današnji dan, 8. listopada 1768. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik i komediograf, autor Kate Kapuralice Vlaho Stulli. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Demetrije, Šimun, Zvonimir, Hugo, Feliks i Pelagija. (4) U Dubrovačkoj Biskupiji danas je svetkovina Sv. Srđa i Baha, mč. – drugotnih zaštitnika Grada i biskupije. U Pridvorju se slave kao naslov župne crkve. (5) 8. listopada - Dan je nezavisnosti, državni praznik u Republici Hrvatskoj. (6)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

U post-tridentinskom razdoblju Crkva je pokušala vratiti jurisdikciju i snagu, te srediti župni sustav i uspostaviti nove gradske župe. Kao i u mnogim dalmatinskim gradovima, odluke Tridentskog sabora nisu baš bile prihvaćene ni u Dubrovniku. Iako se 1566. održao "post-tridentski" sinod u Gradu, na njemu se ne rješavaju odredbe. Stoga je kao legat pape Grgura III. od današnjeg datuma, 8. listopada 1573. godine do 26. travnja 1574. u Dubrovniku boravio biskup Sormano, koji se trebao pobrinuti da se provedu u djelo odluke Tridentskog koncila. Prema njegovom opisu jedina župna crkva i dalje je bila ona katedralna sv. Marije, pa preporučuje knezu Republike da se poveća broj župa. Zaključuje da postoji prevelika povezanost crkvene i svjetovne vlasti odnosno miješanje svjetovne vlasti u crvena pitanja. (7) 

Od 1657-1659. godine, Bosanskim pašalukom upravljao Sejdi Ahmed paša. Prve dubrovačke poslanike dočekao je prividno blagonaklono, ali su se poslije međusobni odnosi poremetili. Sejdi Ahmed paša ubrzo je u cijeloj Bosni došao na zao glas zbog velikih nasilja i nad kršćanima i nad Turcima, te među jednima i drugima izazva veliko nezadovoljstvo. Bio je neiskren i licemjeran, pohlepan za novcem i ucjenjivač, pa je nasilno istiskivao novac i od Turaka. Na zapovijest nasilnog bosanskog paše Turci su, na današnji dan, 8. listopada 1658. godine žestoko navalili na dubrovačku Župu, kao odgovor na to što su hajduci u velikom broju prešli ovuda na turski teritorij. Među napadačima bijaše pašinih vojnika i zulumćara iz Novog. Pljačkali su i razarali, ubijali i odvodili ljude u ropstvo. Protiv ovakvih postupaka ustali su i umjereniji novski Turci. Nezadovoljstvo što je prema paši zavladalo u Bosanskom pašaluku dobro je došlo dubrovačkoj vladi, i ona poduzme u Carigradu jaku akciju protiv njega. No znala je i drugdje naći prijatelje. Tako novski kadija u svome izvještaju Porti govori o nasiljima paše i njegovih vojnika, ali su na nesreću taj izvještaj na putu uhvatili pašini ljudi te novski kadija bude pozvan pred nasilnika i malo zatim izgubi glavu. U Carigradu su djelovali dubrovački poslanici Marin Ranjina i Jaketa Palmotić te pokazali veliku diplomatsku spretnost. Zahvaljujući i njima Porta pošalje posebnog čauša koji donese zapovijed da sve zarobljene Dubrovčane uhvaćene na dubrovačkom teritoriju treba pustiti na slobodu, usto vratiti i oteti plijen. Bosanski paša se odlučno opravdavao pred Portom, tužeći Dubrovčane kako dopuštaju da preko njihova teritorija prelaze hajduci koji cijeloj zemlji zadavaju jade. Na Porti se prema Dubrovčanima javi trenutno neraspoloženje koje dubrovački poslanici vješto suzbijahu. Uspješno su pridobivali ljude iz okoline velikog vezira, pa tako do njega ovaj put nisu doprle ni tužbe nekih sarajevskih trgovaca protiv Dubrovčana. A onda u ožujku 1659. bude Sejdi Ahmed paša svrgnut s položaja bosanskog paše i premješten u Budim kao glava tog pašaluka. Uz nezadovoljnike iz Bosne i nesklonost velikog vezira Čuprilića prema nasilniku, i vješti su dubrovački poslanici tome znatno pridonijeli, pa je tako diplomacija Dubrovnika izvojevala još jednu pobjedu. Novi bosanski paša bio je prema Dubrovčanima prijateljski raspoložen. (8) 

Borbe za konačno oslobođenje Dubrovnika u II. svj. ratu počele su na osnovu Titove zapovijedi na današnji dan, 8. listopada 1944. godine. Operacijom je zapovijedao štab 29. hercegovačke divizije (10., 11., 12. i 13. brigada), a podčinjene su joj snage 2. dalmatinske proleterske brigade, iz sastava Primorske operativne grupe 2. crnogorskog korpusa, te Dubrovački partizanski odred i Konavoski partizanski odred, iz Grupe južnodalmatinskih otočkih odreda 8. dalmatinskog korpusa. Na Mljetu se nalazio V. pomorsko-obalni sektor, a zapadno od Osojnika jedinice Komande mjesta Dubrovnik i političko rukovodstvo Dubrovnika i dubrovačkog okružja. Ukupno su pertizanske snage brojile oko 5.000 boraca i zapovjednog kadra. (9) 

Razvojni put Linđa započeo je u jesen 1964. g. kada je u Dubrovnik na odsluženje vojnog roka stigao Sulejman Muratović, i kao folkloraš s iskustvom iz zagrebačkog Ansambla 'Koleda' utemeljio folklornu sekciju pri dubrovačkoj Gimnaziji pedagoškog smjera. Uz potporu vodstva Saveza omladine, Putničke agencije Atlas i tadašnjeg Turističkog društva Dubrovnik – mala folklorna sekcija ubrzo je prerasla u ansambl. Početne nastupe folklorna sekcija  imala je u restoranu 'Jadran'. Prvi javni nastup   Folklorni ansambl Linđo održao  je 8. listopada 1965. godine, kako je zapisano u medijskim kronikama, u „prepunoj dvorani tvrđave Revelin“. Od tada do danas, FA Linđo nezaobilazni je brend u kulturno-turističkoj ponudi Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, neumorno i s velikim uspjehom pronoseći i promičući scenski vrhunsko uobličene tradicijske kulture i narodne folklorne umjetnosti dubrovačkog kraja i Hrvatske. Od samih početaka, kako u nekadašnjoj državnoj zajednici tako i u samostalnoj Republici Hrvatskoj, u Linđu su radili i rade najpriznatiji hrvatski i ostali koreografi. Programe ansambla čine plesovi i pjesme iz svih krajeva Hrvatske, a nastupi razigrane i raspjevane dubrovačke mladosti. U tom je razdoblju, među ostalim, više od 3000 mladih Dubrovkinja i Dubrovčana je amaterski se baveći plesom, pjesmom i glazbom pridonijelo popularizaciji i promicanju  tradicijskog narodnog stvaralaštva u zemlji i inozemstvu. Linđo je stvorio fundus od 1500 narodnih nošnja, pretežito originalnih, neprocjenjive i raritetne vrijednosti koje plijene pažnju svojom živopisnošću ujedno svjedočeći o bogatstvu tradicijske kulture koju članovi Linđa uspješno pronose diljem Hrvatske, Europe i svijeta, tijekom viđe od 200 gostovanja ansambla. Uz više od 3600 nastupa/priredaba kojima je u Hrvatskoj i inozemstvu prisustvovalo više od dva milijuna posjetitelja, svakako treba istaknuti da od 1967. godine Linđo redovito nastupa u folklornom dijelu Dubrovačkih ljetnih igara, kao najpriznatijem hrvatskom kulturnom festivalu. No, možda i najveći uspjeh Linđa ogleda se u tome što je u Dubrovniku tijekom proteklih pedeset godina stvorena primjerna sredina koja stalno okuplja 200 do 300 mladih djevojaka i mladića u dobi od 12 do 30 godina. Upravo ta činjenica predstavlja temelj današnjeg djelovanja Folklornog ansambla Linđo koji se od 1998. godine razvija kao ustanova u kulturi Grada Dubrovnika i kao neodvojivi dio sveukupnog kulturno-turističkog života Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.  Za kraj recimo i to da sam naziv ansambla potječe od imena najpopularnijega plesa koji se pleše već dvije stotine godina na isti način, s malim varijacijama u Dubrovačkom primorju, Župi i Konavlima. Drži se da je sam ples dobio ime prema nekada glasovitom voditelju Nikoli Lali Linđu, utemeljitelju poskočice linđo, a neki misle da je to pučki naziv za lijeričara. (14)        

Dubrovnik je od 1. do 8. listopada 1978. godine bio domaćin 29. kongresa Svjetske astronautične federa­cije (IAF), na kojemu je razmatrana tema "Astronau­tika za mir i ljudski napredak". Medu sudionicima bili su visoki dužnosnici američke institucije za sve­mirske letove NASA-e, a iz sovjetskoga centra Bajko-nura stiglo je šest astronauta predvođenih Aleksejem Leonovim - čovjekom koji je prvi kročio u slobodni svemirski prostor. U kongresnoj je izjavi istaknuta impresija sudionika: "Može li se zamisliti pogodnije mjesto od Dubrovnika za okupljanje svemirskih le­tača koji su navikli gledati ljepotu iz visine?" *Zanimljivo je da je i 43 godine ranije, sredinom  rujna 1935. godine, Dubrovnik bio domaćin još jednog sličnog međunarodnog skupa, 35. kongresa Međunarodne aeronautičke federacije s više od 80 delegata iz zemlje i inozemstva. Za tu prigodu grаdskе zidinе bilе su rasvjеtlјеnе, organiziran je veliki vatromet, a sudjelovali sui  gradski lumbardijeri, grad je bio svećano iskićen, a na gradskim standalima su se vijorile zastave svih sudionika. Nа brоdu „Dubrоvnik” оdržаvаli su dеlеgаti svоје kоnfеrеnciје i išli na izlеtе u bližu оkоlicu. Svečana sjedica uz počasnu stražu konavljana u narodnim nošnjama održana je u velikoj dvorani Knеžеvоg dvоrа. Međutim, najvažniji događaj bio je organizirani aeromiting na Grudi. Naime, za samo nekoliko mjeseci za ovu prigodu izgrađen je vojni aerodrom u Konavoskom polju krај Grudе, koji je biо priprеmlјеn zа dоlаzаk dеlеgаtа. Gоtоvо svi grаdski аutоmоbili i аutоbusi dоvеzli su brојnu publiku iz Dubrоvnikа nа аеrоdrоm, а dоšlо је i mnоštvо svijеtа iz Bоkе Kоtоrskе, kао i iz svih mеstа Kоnаvаlа. Nа аеrоdrоmu је bilо 11 vојnih аviоnа i višе privаtnih.* (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 8. listopada 1768. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik i komediograf, autor Kate Kapuralice Vlaho Stulli. Bio je činovnik u Zdravstvenom gradskom nadzorništvu u Dubrovniku, a posljednja tri desetljeća života i zastupnik dubrovačkoga Okružnoga zdravstvenog povjerenstva. Pisao je na hrvatskom, talijanskom i latinskom jeziku. God. 1800. napisao je komediju u tri čina Kate Sukurica, koja je u XX. st. prema prijedlogu Mihovila Kombola prozvana Kate Kapuralica (praizvedena je 1966. u splitskom HNK-u). Komedija prikazuje bijedu i siromaštvo dubrovačkih stanovnika koji žive Među vratima od Peskarije. U središtu je radnje gradska stražarnica, tj. kuća siromašnoga postolara, zaposlenika gradske straže Luke (nadimak Sukurica), njegove žene Kate (»Kapuralica«) i njihove djece (u arhivskim spisima provjerljiva je činjenica o postojanju stvarnih osoba koje su pod tim imenima živjele u Dubrovniku). Radnja je svedena na realistički i naturalistički prikaz dvodnevnih zbivanja, sve je podvrgnuto brzomu vjenčanju najstarije kćeri Mare i mornara Tikvulina, a susreću se standardni komedijski likovi: muž alkoholičar, žena goropadnica, slabouman sin, poduzetan udvarač, prividno naivan ženik, gostioničar. Poticaje je Stulli vjerojatno našao u Nikole Nalješkovića, Marina Držića, Carla Goldonija, a vidljv je i utjecaj »crne« jakobinske drame. Sablažnjivim prizorima, govornom autentičnošću, »začudnim prstenom psovke i poruge«, ta se komedija izdvaja iz kruga dubrovačkih komedija iz posljednjih desetljeća XVIII. st. pa i iz cijele dotadašnje hrvatske komediografije. Stulli je pisao i dnevnik na talijanskom u kojem se očitovao kao frankofil i jakobinac, a povremeno je pisao i prigodne latinske epigrame svojim prijateljima te prijateljima brata Luka. Vlaho Stulli umro je u Dubrovniku 19. prosinca 1843. godine. (11)

Na današnji dan, 8. listopada 1787. godine, u Dubrovniku je umro prevoditelj Timotej Gleđ, (Glegh; Lovro), rođen oko 1696 u Šumetu kraj Dubrovnika. Od 1713. redovnik Provincije sv. Franje u Dubrovniku. Više godina propovijedao po Dalmaciji. Vrativši se u Dubrovnik, bio vikar samostana Male braće te sakristan samostanske crkve, potom definitor, kustod i gvardijan. Prevodio s talijanskoga recentna književna djela i nabožne tekstove. Na žalost sve je ostalo u rukopisu. Prema Sebastijanu Sladi Dolciju, preveo je gotovo sve drame Pietra Metastasija, no danas su sačuvani samo pojedini odlomci. Preveo je i roman Giovana Francesca Loredana Dianea, što se smatra prvim pokušajem prijevoda modernoga romana na hrvatski jezik. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak u 8. listopada 1991. godine, *proteklo je osam dana od nesretnog i nezaboravnog utorka kada su Grad probudile detonacije neprijateljskih granata*.Nakon četiri dana, u 7.15 sati dat je znak prestanka zračne (opće) opasnosti.Teški topovi su tukli po Cavtatu i hotelu »Croatia«.Na intervenciju promatrača EZ-a vatra je prekinuta.**U Hrvatskoj povijesti, današnji datum ostat će zabilježen kao jedan od najznačajnijih datuma. Naime, 8. listopada 1991. godine, odlukom Hrvatskoga Sabora raskinute su sve državno-pravne sveze na temelju kojih je Hrvatska s ostalim republikama i pokrajinama tvorila bivšu SFRJ. Između ostaloga, Sabor je donio i zaključak da se bivša JNA, kao okupatorska vojska, mora povući iz Hrvatske.** (13) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 110

(2) OSLOBOĐENJE DUBROVNIKA – 18. listopada 1944. godine, PONOVNO SVANUĆE SLOBODE, dr. Nikola ANIĆ, povijesničar

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) Irena Benyovsky Latin, «Parochiae dentro la Città» - Beccadellijeva podjela Dubrovnika na župe 1556. Godine       

Drugi istarski povijesni biennale: Sacerdotes, iudices, notarii... Posrednici među društvenim skupinama, Istarski povijesni biennale (1845-5166) 2 (2007); 159-167

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 110

(9) OSLOBOĐENJE DUBROVNIKA – 18. listopada 1944. godine, PONOVNO SVANUĆE SLOBODE, dr. Nikola ANIĆ, povijesničar

(10) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 198

Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) HBL Nataša Bašić (1998)

(13) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 527

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA-DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 19

**DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 5 — 9. listopada 1991.

(14) http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/grad/gradonacelniku-predstavljen-program-proslave-50-godisnjice-fa-lindo

http://www.lindjo.hr/povijest/

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 24.10.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. listopada 1388. godine, Vlada imenuje Prvoja Pribudića za »organ za čuvanje čistoće grada«, uz plaću od 30 perpera godišnje. Vjero¬jatno je ...

Gradoplov
Petak, 25.10.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 26.10.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 23.10.2019 08:20

Srijeda, 23.10.2019 08:20

Utorak, 22.10.2019 08:20

Utorak, 22.10.2019 08:20

Ponedjeljak, 21.10.2019 08:20

Ponedjeljak, 21.10.2019 08:20

Nedjelja, 20.10.2019 08:20

Nedjelja, 20.10.2019 08:20