Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 9. listopada 1998. godine, svečano su otvoreni radovi na gradilištu budućeg mosta preko Rijeke dubrovačke. (1) Na današnji dan, 9. listopada 1857. godine, u Dubrovniku je rođen književnik Ivo Vojnović, najistaknutiji dramski pisac moderne, (2) a 9. listopada 1985. godine, u Zagrebu je umro istaknuti povjesničar i arhivist rođen u Dubrovniku Bernard Stulli. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Sara, Dionizije Aeropagit, Ivan Leonardi, Abraham i Ljudevit. (4) U dominikanskim zajednicama – sv. Ljudevit Bertran, prez. (5) Svjetski dan pošte slavi se svake godine 9. listopada na godišnjicu osnivanja Svjetske poštanske unije (Universal Postal Union – UPU). (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U siječnju 1428.godine donesen je zaključak, da se radi i završi kula sv. Margarite,  a ukolovozu iste te godine, donesen je veliki zaključak o njezinoj izgradnji, iz kojeg možemo točno odrediti, kako je ta važna kula pri njenoj prvoj izgradnji izgledala. No, otvor kod kule sv. Margarite još do listopada 1430. godine nije bio zazidan. Naime, na današnji dan, 9. listopada 1430. godine, Malo vijeće ponovo naređuje nadstojnicima općinskih radova, da uz kaznu od 25 perpera za svakoga od njih, ukoliko ne bi to izvršili, zazidaju taj otvor.*Ova tvrđava nalazi se u kompleksu južnih gradskih zidina. Ima nepravilan poligonalni oblik, s jednim zaobljenim uglom. Ta važna kula branila je ulaz u morski rukavac između Grada i Lokruma.U tvrđavu se ulazi iz Ulice ispod mira, sa povišenog platoa. Samo na sjevernoj, ulaznoj fasadi postoje otvori, dok ih prema moru nema. Prvobitna kula bila je velika kvadratna građevina, čije su strane bile široke nešto preko 10 m. Imala je dva svoda, jedan na visini obrambenog hodnika zidina, a drugi na vrhu kule. Prizemlje kule imalo je prema crkvici sv. Margarite otvoreni luk, te je ispod svoda bilo crkveno dvorište. Tvrđava je rekonstruirana 1571. godine prema projektima Seporosa Mateuccija, tadašnjeg generalnog kapetana dubrovačke vojske. Tom prilikom je porušena crkva sv. Margarite i kućice oko nje, radi boljeg utvrđivanja zidina. Crkvica je ponovo sagrađena u blizini njenog starog položaja. Ozbiljno je oštećena u potresu 1667. S nje su 1724. godine uklonjeni topovi i preneseni na Trg oružja ispod Revelina. Popravci su trajali sve do 1753. Temelji tvrđave premošćuju raspon između dvije stijenske mase koje su slojevito ispucale. Ovaj dio zidina izložen je jakom udaru valova s juga, tako da je radom valova ispod tvrđave formirana šupljina veličine cca 7 x 7 x 7 m. Nakon potresa 1979. godine su definirana oštećenja konstrukcije, zbog čega su radovi na sanaciji tvrđave uvršteni u prioritete. Provedeni su geotehnički istražni radovi špilje pod tvrđavom, koja se proteže se u pravcu s-j u dužini oko 18 m. Ronioci su utvrdili slojevitost stijena i u podvodnom dijelu, određen broj kaverni kao i dio kamenih blokova koji su ispali iz nadzemne glavne kaverne. Izrađena je i analiza valnih opterećenja, koja je pokazala da valovi na ovom lokalitetu imaju razornu snagu. Projektom sanacije stijene u zoni temelja tvrđave predviđeno je kavernu ispuniti betonom manje marke, a otvor zatvoriti grubo obrađenim armirano-betonskim zidom. Sanacija i ojačanje stijenske mase sastojalo se u djelomičnoj monolitizaciji stijene i to samo s morske strane, injektiranjem kroz cijevi. To je nužna statička sanacija, te je kao takva i prezentirana, bez ikakvog oblaganja kamenom, tj. bez nepotrebne reminiscencije na okolnu strukturu ziđa.* (7) 

1436. godine dubrovačke vlasti s napuljskim arhitektom Onofriom della Cavom potpisuju ugovor o gradnji vodovoda za sve napučeniji grad, kojim se u Dubrovnik trebala dopremati voda iz 12 kilometara udaljenog izvora na Šumetu. Vodovod je pušten u funkciju već dvije godine kasnije. Ugovorom je bila predviđena i gradnja dviju česmi. *»1440., kod sv. Klare, samostana gdje je bilo najviše prostora, otmjeno, gradski i veličanstveno, podignuta je i prelijepo izgrađena Velika onofreijeva fontana, dok se na završetak izgradnje manje česme (fontanelle) - Male onofrijeve fontane trebalo čekati još dvije godine. Ovu je česmu Onofrije je gradio zajedno s dva naša majstora klesara, Petrom Milanovićem i Radinom Pribilovićem, od jeseni 1440. g. pa do kraja 1442. g*. Iako nije monumentalna kao “velika sestra”, Mala Onofrijeva fontana danas plijeni ljepotom iskladom. Nalazi se dijelom uvučena u nišu Glavne gradske straže. Klesarske radove ovoga malog renesansnog remek djela oblikovao je milanski kipar Pietro di Martino, ***u u čije je ime i svoje osobno Onofrio, na današnji dan, 9. listopada 1440. godine, s nadzornikom gradnje vodovoda potpisao ugovor kojim se obvezao da će im do kraja veljače 1441. dostaviti potrebno kamenje za izradu »fontanelle«, prema nacrtu čuvanom kod notara***.  **Iz sredine njezina osmerokutnoga bazena, načinjena od kamenih ploča s reljefima golih dječaka koji nose različite posude za vodu, uzdiže se stup sa školjkom ukrašenom maskeronima iz kojih se voda slijeva u bazen, a završnio dio stupa je u obliku piramide s četiri delfina i cvijetom na vrhu. U srednjem vijeku imala je i vjersko značenje. Koristili su je samo kršćani, dok je u neposrednoj blizini bila takozvana Židovska Fontana, koju su koristili dubrovački Židovi, a kasnije prenesena na Brsalje. Restaurirana je i ponovno postavljena na staro mjesto 3. veljače 1996., tako da je izbjegla uništavanje i granatiranje tijekom opsade Dubrovnika**. (8) 

Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u travnju 1941. g. masovni genocid nad Židovima postao je stvarnost posvuda, pa i u Dubrovniku. Ustaški ministar Andrija Artuković već 22. travnja, te 1941. godine najavljuje da će vlada NDH »riješiti židovsko pitanje na isti način kao što ga je riješila njemačka vlada«. Analogno zakonskim odredbama i postupcima vlade NDH po nacističkom receptu, zaredale su i na dubrovačkom području mjere njenih organa, hapšenje, maltretiranje i zatvaranje Židova, pa i njihovo odvođenje u logore. U lipnju 1941. odvedene su i iz Dubrovnika prve židovske žrtve u zloglasni ustaški logor Jasenovac. Stanje životne sigurnosti za Židove u Dubrovniku postalo je u jesen 1941. g. nešto povoljnije, kada su talijanske okupacijske vlasti preuzele civilnu vlast u Dubrovniku, i onemogućile daljnje deportacije Židova. Ipak i tada se provodila totalna pljačka njihove imovine, kao i imovine onih koji su pobjegli pred ustaškom vlasti, a na današnji dan, 9. listopada 1941. godine donesena je zakonska odredba vlade NDH o podržavljenju židovske imovine. Pod  pritiscima Talijanske i vlasti for­miraju svoje koncentracione logore. Na dubrovačkom području osnovani su na jesen 1942. g. logori u Kuparima, na otoku Lopudu i u Gružu, u zgradi nekadašnjeg hotela »Wregg«, gdje je zatvoren najveći dio dubrovačkih Židova. Do 31. prosinca 1942. završeno je to interniranje, sveukupno oko 1.700 Židova, muškaraca, žena i djece. (9) 

Ideja o izgradnji mosta preko Rijeke dubrovačke stara je više od 30 godina, a sama realizacija je počela 1989. godine izgradnjom prilaznih cesta od naselja Lozica sa zapadne, te dubrovačkog gradskog predjela Nuncijata s istočne strane. Domovinski rat je spriječio daljnju gradnju. S gradnjom se nastavilo 1998., a most, koji povezuje dvije obale zaljeva Rijeke dubrovačke i premošćuje 304 metra široko ušće rijeke Omble, završen je i pušten u promet 11. svibnja 2002. godine. Most je dug 518 metara, istočni pilon mosta visok je 141,5 dok sobodna visina mosta iznosi 50 m. *Svečano je otvoren pod imenom "Most Dubrovnik", a od 2004. most službeno nosi naziv "Most dr. Franja Tuđmana"*, **prvog hrvatskog predsjednika, koji je nepune četiri godine ranije, na današnji dan, 9. listopada 1998. godine, radove na gradilištu budućeg mosta otvorio ubacujući u temelje posebnu sondu s na pergamentu zapisanom događaju, hrvatskim kunama te posebnim izdanjem Slobodne Dalmacije**. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 9. listopada 1661. godine, kao sin ranarnika i pjesnika Petra, na Lastovu je rođen liječnik Tomo Bogašinović (Bogašin, Bogascini, Bogasini, Thomas). Medicinu je studirao u Padovi, potom od siječnja 1690. do umirovljenja u veljači 1748. bio državni liječnik (fizik) u Dubrovniku. U dugogodišnjoj praksi stekao je znatan ugled. Još kao dječak (1672) izabran je zajedno s bratom Franom za pisara Državnih žitnica na Rupama, no nikad se nije time bavio. Usprkos tome, sud ga je, kad je 1710. otkriven velik manjak žita, držao suodgovornim i osudio da zajedno s bratom nadoknadi štetu. Za mladih dana B. je napisao epigram i odu u pohvalu svome ocu. (: Domini Thomae Petri Bogascini ad Petrum Bogascini epigramma i Domini Thomae Petri Bogascini ad Poetam Ode (objavljeno u izdanju očeva spjeva Becia Grada Obkruscegnie, Linz 1685). Prema navodima Mija Brleka, koji je do 1952. bio profesor kanonskog prava i crkvene povijesti u Visokoj franjevačkoj bogoslovnoj školi u Dubrovniku te bibliotekar knjižnice samostana Male braće, Bogašinovićevi recepti uneseni su u farmaceutski priručnik Ljekarnice Male braće u Dubrovniku. Bogašinovićev spor s dubrovačkim liječnikom Markom Florijem, koji je podijelio liječnike u gradu, ostao je zabilježen u komediji Ljubav liječnik (preradba Moliereove komedije L’Amour médecin, 1665), što se pripisuje Marinu Tudiševiću. Tomo Bogašinović, umro je u Dubrovniku, 11. travnja 1748. godine. (11)

Na današnji dan, 9. listopada 1857. godine, u Dubrovniku je rođen književnik Ivo Vojnović, najistaknutiji dramski pisac moderne, često nazivan i posljednjim velikim dubrovačkim piscem. U književnosti se javlja 1880. kada mu August Šenoa, tada urednik časopisa Vijenac objavljuje pripovijetku Geranium. Uslijedila je pripovijetka Perom i olovkom 1884. i kraći roman Ksanta, 1886. Njegov dramski prvijenac, salonska komedija Psyche, označava zaokret i u hrvatskom kazalištu i u hrvatskoj književnosti i priskrbljava mu atribut začetnika moderne hrvatske drame. U razdoblju između 1891. i 1901. nastaju pjesme iz zbirke Lapadski soneti. Dva soneta iz te zbirke (Prelude i Na Mihajlu) uokviruju njegovu Dubrovačku trilogiju, najpoznatiji dramski kompleks koji obuhvaća drame Allons enfants, Suton i Na taraci - kronika o propasti Dubrovačke republike. Temu dubrovačkoga života obrađuje i u dramama Ekvinocijo i Maškarate ispod kuplja. Uz Psyche, značajna je i njegova drama kozmopolitskog karktera Gospođa sa suncokretom, te drame nastale na temelju narodne predaje, s političko-tendencionalnom notom: Smrt majke Jugovića, Lazarovo Vaskrsenje. (12)

Na današnji dan, 9. listopada 1967. godine, u Dubrovniku je rođen Ivo Guljelmović (časnički namjesnik). Ugostitelj, trajno nastanjen u Cavtatu. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 3. studenoga 1991. Poginuo je nesretnim slučajem 9. siječnja 1993. godine na Obodu, kao pripadnik Konavoske bojne 163. brigade HV-e.  (13)

Na današnji dan, 9. listopada 1985. godine, u Zagrebu je umro hrvatski povjesničar i arhivist Bernard Stulli. Od 1949. bio je voditelj (od 1956. ravnatelj) Jadranskog instituta JAZU, a 1958–78. ravnatelj Državnog arhiva u Zagrebu. Proučavao je političku, gospodarsku, društvenu i pravnu povijest hrvatskih primorskih gradova, posebice Dubrovnika. Objavio je djela čiji je fokus dubrovačka povijesna baština: Povijest Dubrovačke Republike, Židovi u Dubrovniku i Studije iz povijesti Dubrovnika. Prikupljao je i izdavao izvornu arhivsku građu, a svojom je djelatnošću postavio temelje arhivskoga zakonodavstva i suvremene arhivistike u Hrvatskoj. (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 9. listopada 1991. godine, iz stare bolnice u novu na Medarevu premješteni su sljedeći odjeli: hitnapomoć, kirurgija, ortopedija, transfuzija i dijaliza. (15) Toga dana, 9. listopada 1991. godine, na istoč­nom dijelu dubrovačkog bojišta poginuo je Sejfudin Gledović, kao pripadnik HV-e. Zahvaljujući isključivo brojčanoj nadmoći i naoružanju agresor je na istoč­nom dijelu dubrovačkog bojišta, nakon proboja kroz Prapratno i Dubravku, do 5. listopada 1991. godine, došao je do Radovčića, do 7. listopada i do Zvekovice i Oboda, a do 15. listopa­da okupirao je Konavle i ušao u Cavtat. Tijekom ratnih djelovanja u Konavlima poginulo je 11 dubrovačkih branitelja. (16) 

Izvori i literatura:

(1) http://hr.wikipedia.org/wiki/Most_dr._Franja_Tuđmana

*http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=16613#.VOoKpXzF_Ic

**http://www.monitor.hr/clanci/most-dubrovnik-je-vec-sad-ukras-grada-a-uskoro-ce-mu-biti-i-zastitni-znak/14968/

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) http://www.posta.hr/hr/dan-hrvatske-poste

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 52

*http://www.zod.hr/get/objekti/53304/tvrdava_svmargarite.html

(8) Preuzeto s: http://www.putovnica.net/odredista/hrvatska/dubrovnik/sto-posjetiti-znamenitosti-u-dubrovniku/mala-onofrijeva-cesma-fontana

* JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 35,36

** http://www.tzdubrovnik.hr/get/spomenici/5441/mala_onofrijeva_fontana.html

***Kolo 2, 2008.Naslovnica , Ogledi Renata Novak Klemenčič, Velika česma u Dubrovniku

(9) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 83-89

(10) http://hr.wikipedia.org/wiki/Most_dr._Franja_Tuđmana

*http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=16613#.VOoKpXzF_Ic

**http://www.monitor.hr/clanci/most-dubrovnik-je-vec-sad-ukras-grada-a-uskoro-ce-mu-biti-i-zastitni-znak/14968/

(11) HBL Vladimir Dugački (1989)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Vojnović

**http://sh.wikipedia.org/wiki/Ivo_Vojnović

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -215-

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 528

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 29, Str. -98- Sejfudin Gledović

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 22.10.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. listopada 1433. godine, Vijeće umoljenih izglasalo je naredbu (ordo) da se oko samostana Sv. Klare izgradi visoki zid. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Srijeda, 23.10.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 24.10.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 21.10.2019 08:20

Ponedjeljak, 21.10.2019 08:20

Nedjelja, 20.10.2019 08:20

Nedjelja, 20.10.2019 08:20

Subota, 19.10.2019 08:20

Subota, 19.10.2019 08:20

Petak, 18.10.2019 08:20

Petak, 18.10.2019 08:20