Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. listopada 1992. godine, oslobođene su Konavle. 21. listopada se ujedno obilježava i kao dan općine Konavle. (1) Na današnji dan, 21. listopada 2014. godine, po prvi put u povijesti grad Dubrovnik ostvario je tromiljunto noćenje u jednoj kalendarskoj godini. (2) Na današnji dan, 21. listopada 1956. godine, u Dubrovniku je rođen košarkaš Andro Knego. (3) Blagdan je sv. Ilara, opata, koji se u Mlinima svetkuje kao naslov župne crkve. (4) Spomen na žrtve konavala. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Uršula, Zvjezdan; Hilarije; Laura i Radoslav. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U veljači 1358. godine, završena je u Dubrovniku vrhovna mletačka vlast započeta još 1205. godine. Samo nekoliko mjeseci ranije, 1357. g., dok su dalmatinski gradovi jedan za drugim prelazili su u ruke ugarsko-hrvatskog kralja, dubrovačko Veliko vijeće brinulo je o obrani Dubrovnika i Stona, strahujući od đenoveških galija koje bi mogle prići Dubrovniku. Istodobno, u Velikom vijeću se, premda predvođena od manjine, javlja opozicija protiv kneza i mletačke vlasti. U listopadu te iste 1357. Mato Menčetić Mencijev u svom govoru u Velikom vijeću oštro ustaje protiv kneza. O tom njegovu istupu Veliko vijeće raspravljalo je na današnji dan, 21. listopada, te 1357. godine. Od prisutnih 66 vijećnika, nakon što su isključeni Menčetićevi srodnici, većina od 56 njih osudila je istup kao nepošten i protiv časti kneza, a Menčetić da se za kaznu progna na Hvar na godinu dana, te po povratku daljnje dvije godine liši časti vijećnika i prava na sve ostale funkcije, glasalo je njih doduše većina, ali ipak prilično umanjena. Pod dojmom pobjeda ugarsko-hrvatskog kralja Dubrovčani su se ipak pokole­bali, pa mletačka vlada šalje posebne providure u Dubrovnik, pa čak i u Ston. Zadatak im je bio da stanu nakraj tim novim dubrovačkim tendencijama. Providuri su privremeno uspjeli u svojem nastojanju, jer su Dubrovčani svojim dopisom od 30. prosinca 1357. iskazali vjernost Mlecima i izrazili žaljenje zbog gubitka Zadra. Mlečani sada miluju Dubrovčane, pa mletačka vlada 2. siječnja 1358. zaključuje da se Dubrovčanima udijeli mletačko pravo građanstva, a 9. siječnja dopuštaju im punu slobodu trgovanja120. Sve to mletački dužd Dubrovčanima je dojavio 25. siječnja 1358. svečanim privilegijem, koji je bio pridodan kao 98. poglavlje VIII. knjizi staroga dubrovačkog Statuta. Ipak, sve to Dubrovčane nije moglo odvratiti od prilagođivanja novim prilikama. Unatoč ovim ustupcima, mletačka vlast u Dubrovniku je prestala već u veljači iste godine. (6) 

1382. osjetio se Dubrovnik u stanovitoj mjeri ugrožen. Te je godine naime umro ugarsko-hrvatski kralj Ludovik, moćni zaštitnik Dubrovnika, a na prijestolje došla njegova mlada kći Marija, umjesto koje vladahu majka joj Elizabeta i palatin Nikola Gorjanski. Postojala je bojazan da slabu žensku vladu iskoriste Mlečani, te nezadovoljni torinskim mirom pokušaju ponovno ovladati Dalmacijom, pri čemu bi mogao biti ugrožen i Dubrov­nik. U taj mah Dubrovčani nisu bili u dobrim odnosima ni s kraljem Tvrtkom, koji je u kotorsko-dubrovačkom sukobu bio na strani Kotora, nastojeći ga tako privući pod svoju vlast. Nakon Ludovikove smrti Dubrovčani su se pribojavali i Tvrtkove agresije. U takvim prilikama, iz bojazni od Mlečana, a i Tvrtka, počeli su Dubrovčani pomišljati na obrambeni savez dalmatinskih gradova. U jeseni 1382. vode se pregovori između Dubrovnika i Zadra o sklapanju užeg saveza dalmatinskih gradova protiv Mlečana. U listopadu je u Dubrovniku poslanik Zadra. Vijeće umoljenih zaključuje, na današnji dan, 21. listopada 1382. godine, da se stvori savez sa Zadrom i svim ostalim gradovima Dalmacije, pod uvjetima koji će se navesti. Ovo isto vijeće odlučuje da se zadarskom poslaniku odmah u Dubrovniku priopći prijedlog o uvjetima stvaranja saveza. Postojala su dva prijedloga, od kojih je bio prihvaćen onaj drugi. Prema njemu, u slučaju da Mleci pritisnu bilo koji grad Dalmacije, svi su drugi gradovi dužni priteći mu u pomoć; isto je predložio i zadarski poslanik. Vijeće umoljenih dodaje još da bi savez trebao biti okrenut i protiv dubrovačkih susjeda, koji bi mogli napasti grad Dubrovnik. Neosporno je da se pri tom cilja na bosanskog kralja Tvrtka, iako je u tom drugom, prihvaćenom prijedlogu, za razliku od prvog neprihvaćenog, Tvrtkovo ime izostavljeno, zacijelo iz opreza i diplomatskog takta. (7) 

Veliki broj bolesnika od kuge koja se pojavila početkom proljeća 1422. g. šalje se na Mrkan. Kako ih je tamo ubrzo bilo previše, kao kontumac se koriste otoci sa zapadne strane Dubrovnika: Koločep, Lopud i Šipan, dok se tijekom ljeta, jer epidemija jenjava, dopušta zdravima da mogu slobodno izići iz grada i poći na svoja poljoprivredna imanja. Kako se krajem 1427. g. kuga javlja na Lopudu, vlada još istog mjeseca, tj. na današnji dan, 21. listopada, te 1427. godine, naređuje lopudskom potknezu da sve okužene, a i članove njihovih obitelji, pošalje na otočić Rudu, u blizini Lopuda. Pri tom naglašava da »s Rude nitko ne smije izići niti onamo preći jer će domaćin izgubiti desno oko, a ostali će biti žigosani po licu«. Samo dva dana kasnije je i cijeli otok Lopud kontumac što se mo­že sa sigurnošću zaključiti iz vladine odluke da »jedan vlastelin sa dvije lađe nadgleda i obilazi otok Lopud i da pazi da se stanovnici Lopuda ne miješaju sa ostalima«. Oboljeli od kuge sa otoka Lopuda, zatim iz sela Osojnika, pa i sa Šipana i Koločepa konfinirani su i na Mrkanu i Bobari, jer im je »20. studenoga 1427. g. vlada dopustila da se svi zdravi Lopuđani, konfinirani na otočiću Mrkanu i Bobari, mogu vratiti svojim kućama, ali u pratnji jedne lađe, koja će paziti da ne bi kuda svratili«. Početkom 1428. g. je Lopud još uvijek izoliran, s time što se nekoli­cini otočana dozvoljava da mogu otići na malene otoke oko Lastova, pa da tamo izdrže karantin. (8) 

Iz dubrovačke školske crkvene prakse XV. stoljeća sačuvana su dva zanimljiva podatka. Prvi je datiran na današnji datum, 21. listopada 1429. godine. Njim se međusobno obavezuju Petrus Yspanus (nadbi­skupov kapelan) i Thomas Pasqualis Radichevic. Petrus je trebao učiti i naučiti Thomasa Radichevicha pjevati sve što treba da svećenik u bogoslužju obav­lja pjevanjem. U ugovoru se izričito ističe pouka u cantusu firmusu. Drugi podatak je iz 2. listopada 1452. Taj isti Španjolac obvezuje se kroz šest mjeseci poučavati cantum jirmum, i to more boni et solliciti magistri veću skupinu koju su sačinjavali pet svećenika i pet đakona, čija se imena u ugovoru posebno spominju.Nije se u okviru crkveno-glazbene izobrazbe u Dubrovniku poučavala samo vokalna glazba već i instru­mentalna, a na poseban način orgulje. Podatak iz godine 1467. po kojem Mae­stro Francesco, ili Franciscus de Pavondibus, kako tvrdi Miho Demović, poučava u svira­nju orgulja 26 đaka, 2 iz katedrale, a po osam iz crkve sv. Vlaha, dominikana­ca i franjevaca, jedinstven je u srednjovjekovnoj školskoj praksi. Crkveni glazbenici davali su pouku iz svjetovne glazbe. 0 tom se sa­čuvao važan podatak iz godine 1634. Benediktinac Constantino a Neapoli, redovnik samostana s otočića Lokruma, tražio je te godine od vlade da mu ustupi jednu kuću kako bi u njoj mogao poučavati dubrovačku omla­dinu uglazbi i pohranjivati glazbene instrumente. Vlada je motivirala takav zahtjev namjerom da se mladeži pruži poštena zabava. (9) 

Nakon ulaska partizana u Dubrovnik, istog dana, 18. listopada 1944. godine, u 19,00 sati,  oglasio se Radio Dubrovnik i tako postao prva radiopostaja koja je emitirala program na tada oslobođenom području Jugoslavije. Emitiranje je, prema tekstu Vinka Cvjetkovića, trajalo do 21 sat  istoga dana. „Nakon tri dana, na današnji dan, 21. listopada 1944. godine, stanicu je preuzeo Propagandni odjel Okružnoga NOO-a, od kada je uslijedilo razdoblje neredovitog emitiranja radijskog programa. Redovito emitiranje počelo je 31. siječnja 1945. godine, nakon konačnog odobrenja tadašnjeg Oblasnog Narodnooslobodilačkog odbora iz Splita i postavljanja 800-wattnog odašiljača u Lučkoj kapetaniji u gradskoj luci. (10) 

Na današnji dan, 21. listopada 2014. godine, po prvi put u povijesti grad Dubrovnik ostvario je tromiljunto noćenje u jednoj kalendarskoj godini. Prema statističkim podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika u našem gradu u svim oblicima smještaja premašena je magična brojka od tri milijuna noćenja. U Dubrovniku je od početka 2014. godine ostvareno 818 043 dolazaka, a na današnji dan, je zabilježeno 3 002 470 noćenja. Povijesno ostvarenje od tri milijuna noćenja čini Dubrovnik, uz istarski Rovinj, najuspješnijom destinacijom u Hrvatskoj. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 21. listopada 1639. godine, u Cavtatu je umro pjesnik Horacije (Oracio) Mažibradić. Sin pjesnika Maroja Mažibradića, Horacije, rođen je u Dubrovniku, oko 1570. Živio je u Dubrovniku i na Mljetu i u Cavtatu. Nerijetko se sukobljavao sa zakonom, jednom je prigodom bio optužen za ubojstvo plemića Orsata Menčetića. O njegovu životu saznaje se ponajviše iz dvanaesteračkih i osmeračkih poslanica koje je pisao svojim prijateljima, Valu Valoviću (Sorkočeviću), Martolici Ranjini, Maru Cipoliću (Dimitroviću) i Ivanu Plavkoviću (Gunduliću). Opus mu još nije objavljen u cijelosti. Greškom starijih priređivača pripisane su mu neke pjesme Ivana Bunića Vučića, a neke su njegove pjesme objavljene pod imenima drugih autora (npr. Nikole Dimitrovića, Maroja Mažibradića). Mažibradićev književni opus sadrži ljubavno, satiričko, religiozno-duhovno i moralno-refleksivno pjesništvo, nadgrobnice i poslanice te cingaresku Jeđupku. Njegova okrnjena cingareska Jeđupka pisana je kao monolog Ciganke-proročice, vještice Znahorice, koja govori o svojim magijskim vještinama. Tomu se može pribrojiti i niz prijepisa starije hrvatske književne baštine (npr. pjesama Šiška Menčetića, Hekube Marina Držića, Vlahinje Ivana Parožića i Jeđupke Mikše Pelegrinovića). Njegovo rano ljubavno pjesništvo u duhu je prvoga naraštaja dubrovačkih petrarkista, osobito Šiška Menčetića, pa i samoga Petrarce, a u zrelijim je godinama pisao u skladu s nadolazećim baroknim poetičkim strujanjima, osobito pod utjecajem  Giambattista Marina. Unutar pjesništva religiozno-duhovne tematike i u nadgrobnicama (npr. ocu Maroju), progovara o temama prolaznosti i čovjekova položaja u svijetu, u duhu antičkih filozofemâ ili kršćanske eshatologije. Njegov opus stoji na razmeđu renesansnih i baroknih poetičkih težnji pa je jedan od osebujnijih opusa starije hrvatske književnosti. (12) 

Ivan Ksaver Altesti (Altestić), prevoditelj i prepisivač književnih djela rođen je u Dubrovniku, na današnji dan, 21. listopada 1727. godine. Sin Andrije, depozitora državne žitnice, i Pavle, kćeri obućara Mata Obradovića, nakon očeve smrti u veljači 1750, našao se na istom poslu u državnoj žitnici i obavljao ga sve do rujna 1792. U ožujku 1765. primljen je u bratovštinu Lazarina. — Bavio se književnim radom. Njegovi prepjevi XI i XII Ovidijeve heroide (Kanaka Makareu i Medea Jasonu) čuvaju se među rukopisima Dominikanske i Isusovačke knjižnice u Dubrovniku, Arhiva JAZU i Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu te Rešetarove knjižnice u Pragu. Spominje se i kao sakupljač narodnih pjesama (M. Pantić), ali najviše slobodnog vremena posvetio je sakupljanju i prepisivanju djelâ dubrovačkih starih i suvremenih pisaca. Mnogi njegovi rukopisi nalaze se u našim bibliotekama (najveća zbirka njegovih rukopisa, dar J. J. Strossmayera, čuva se u Arhivu JAZU u Zagrebu). Altesti je i jedan od dubrovačkih biografa, poznat po ispisima Crijevićeva djela Bibliotheca Ragusina kojima je dodao i svoje dopune, služeći se dijelom i biografskim tekstovima Sebastijana Slade Dolcija. (Fasti Litterario-Ragusini, 1767) Svoj rukopis nazvao je Illustrium Rhagusinorum vitae selectae ex maiori opere P. Seraphini Cerva supplementis auctae et excriptae a Joanne Altesti A. D. MDCCLXXXX (sada u Historijskom arhivu u Dubrovniku). Dobro je poznavao dubrovačku povijest i književnost pa je s Petrom Bašićem pomagao Franji Mariji Appendiniju u skupljanju građe »domovinske učenosti«. Ivan Ksaver (Altestić) ALTESTI, umro je u Dubrovniku, 3. studenog 1816. godine. (13)

Na današnji dan, 21. listopada 1956. godine, u  Dubrovniku je rođenkošarkaš Andro Knego. Igrao je za KK Jug (Dubrovnik), KK Cibona (Zagreb), Cajamadrid i Montecatini Terme. Igrao na mjestu centra. S državnom reprezentacijom, za koju je nastupio 180 puta (1975–85). S reprezentacijom osvojio zlatne medalje na OI 1980. i na SP 1978, srebrene medalje na OI 1976. i EP 1981. i brončane medalje na OI 1984. i SP 1982. Kao član Cibone osvojio KEP (1985) i Kup Pobjednika Kupova (1982. i 1987). 2010. godine bio je direktor KK Cibona. Nakon sporstske karijere, bavio se politikom, te bio zastupnik u Hrvatskom Saboru i ambasadom u Ateni. Dobitnik je Državne nagrade za šport "Franjo Bučar" 2001. godine. (14)

Na današnji dan, 21. listopada 1990. godine, u Zagrebu je umro slikar i jedan od začetnika grafičkoga dizajna u Hrvatskoj Milan Vulpe. Jedan od začetnika grafičkoga dizajna u Hrvatskoj, Milan Vulpe rođen je u Dubrovniku 1918. godine. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 21. listopada 1991. godine, *bio je dvadeseti dan otkako su počele naše nevolje i na području samog grada Dubrovnika.*U 7.40 označen je prekid opće opasnosti, oglašene prethodnoga dana u 14,26.S neprijateljskih brodova tukli su otočić-svjetionik Sveti Andrija.Neprijateljski zrakoplovi nadlijetali su Dubrovnik.Uz pomoć tenkova neprijatelj je prošao prepreku u Dubokoj Ljutoj i dopro do linije Kostur-Soline u blizini Mlina. **U jutarnjim satimacrnogorski agresor izveo je akciju iz pravca Plata prema Srebrenom. U starim Mlinima (Popolici) dočekali su ih tada dobro organizirani branitelji. U toj akciji je poginula nekolicina četnika, uništeno je nekoliko vozila i ranjeno više neprijateljskih vojnika i zarobljeno nekoliko viših njihovih časnika (oficira). Na našoj strani je toga dana bilo više ranjenih branitelja, a poginula su dva branitelja**. ***Prilikom izvršenja borbene zadaće,u Župi Dubrovačkoj, na današnji dan 21. listopada 1991. godine, poginuli su branitelji, Kruno Barić u Srebrenum i Đurica Ljubić, u Kuparima.***(16)Istoga dana, 21. listopada 1991. godine, na Južnom bojištu poginuo je pripadnik 1. brigade ZHV-e, Davor Sefić. (17) Tog, 21.listopada 1991. godine, kao civilna žrtva na dubrovačkom području, poginuo je Ilija Duper, iz Vrela. (18) Na današnji dan, 21. listopada 1992. godine u oslobodilačkoj akciji poznatoj pod nazivom ” Operacija Konavle” oslobođen je i posljednji dio okupiranog dubrovačkog područja. 21. listopada se ujedno obilježava i dan općine Konavle. Sama akcija oslobađanja dugo je odgađana, prvo radi poštivanja odredbi sporazuma, a potom i radi olujnog juga. Konačno, nešto iza ponoći 21. listopada izdana je zapovijed za izvršenje zadaće iskrcavanja u Cavtat. (19)  Nakon ponoći, kada je iz luke Gruž prvi isplo­vio trajekt "Pelješčanka" sa snagama 1. brigade, a nakon njega brod "Postira" s BG "Konavle" i 1. Domobranskom bojnom. Neposredno po iskrcavanju 1. brigada uspješno je izvršila prodor u smjeru Uskoplje - Jasenice - Glavska i smjeru prema Ivanovu Križu. BG "Konavle" razbijajući ubačene neprijateljske sku­pine izvršila je planirani proboj u smjeru se­la Šilješci i dalje prema Dubi i Stravči. Postrojbe ATP "Karlovac", "Lučko", SJP i PU Dubrovnik, koje su brojile oko 100 pripadnika, napredovale su u smjeru Dubravke i Debelog brijega do rta Ko­bila. Domobranska bojna, nakon hodnje do Grude nastavila je prodor pre­ma Kuni i zauzela položaje u zahvatu državne granice prema Bosni i Herce­govini. Uspješnim završetkom operacije oslobađanja Konavala i operacije Vlaštica nakon šest mjeseci neprekidnih borbi, oslo­bođen je prostor od preko 1.200 km2 i omogućen povratak za više od 20.000 prognanika i izbjeglica. (19a) Tijekom borbenih djelovanja operacija „Oslobađanje Konavala“ i operacije „Vlaštica“ poginulo je više dubrovačkih brani­telja. Na današnji dan, 21. listopada 1992. godine,u Gabrilima, kao pripadnik Konavoske bojne, tijekom Operacije Konavle u Konavoskim brdima poginuo je satnik Mato Golubić. (20) *Istoga dana, 1992. godine poginuo je i pripadnik 2. brigade HV-e, Velimir Matijević, (17)te kao, civilne žrtve u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, tog 21. listopada 1992. godine, poginuli su Božo Raše, i Kate Raše, iz Stravče. (21) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.braniteljski.hr/zanimljivosti/crtice-iz-domovinskog-rata/581-svjedocanstvo-o-oslobodilackoj-akciji-operacija-konavle

(2) http://www.dubrovackidnevnik.hr/vijesti/grad/prvi-put-u-povijesti-grad-dubrovnik-ostvario-trimilijunto-nocenje

(3) http://proleksis.lzmk.hr/tag/sport-igre-i-rekreacija/

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 80

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 158

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 81

(9) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POČETKA XI. DO POLOVINE XVII. STOLJEĆA, str. 66

(10) ADRIANA TOMAŠIĆ, MONOGRAFIJA RADIO DUBROVNIK - 70 GODINA, DOKUMENT JEDNOG VREMENA, JEDNOG GRADA I JEDNOG RADIJA

(11) http://www.dubrovackidnevnik.hr/vijesti/grad/prvi-put-u-povijesti-grad-dubrovnik-ostvario-trimilijunto-nocenje

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) HBL  Nada Beritić (1983)

(14) http://proleksis.lzmk.hr/tag/sport-igre-i-rekreacija/

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 530

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 26

**DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. –, MLADEN JURKOVIĆ, Str. 95,96         

***VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 30, Str. -104- Kruno Barić, Str. -105- Đurica Ljubić

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-254-*256-

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 268

(19) http://www.braniteljski.hr/zanimljivosti/crtice-iz-domovinskog-rata/581-svjedocanstvo-o-oslobodilackoj-akciji-operacija-konavle

(19a)VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 49

(20) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 49, VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -209-Mato Golubić

(21) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 270

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 19.11.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. studenog iste 1534. godine, Senat je prihvatio plan za gradnju lazareta na otoku Lokrumu. (0) Na današnji dan, 19. studenoga 1611. ...

Gradoplov
Srijeda, 20.11.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 21.11.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 18.11.2019 08:20

Ponedjeljak, 18.11.2019 08:20

Nedjelja, 17.11.2019 08:20

Nedjelja, 17.11.2019 08:20

Subota, 16.11.2019 08:20

Subota, 16.11.2019 08:20

Petak, 15.11.2019 08:20

Petak, 15.11.2019 08:20