Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan 4. studenoga, te 1538. godine, Veliko vijeće zaključilo je, da se poruše istočna i zapadna predgrađa, kao i ona oko grada. (1) Na današnji dan, 4. studenog 1691. godine, dubrovački nadbiskup Lucchesini, donio je novu veoma strogu odredbu kojom je obvezao cje¬lokupni katedralni kler da pohađa školu crkvenog pjevanja. (2) Na današnji dan, 4. studenog 1894. godine na predjelu Sveti Jakov u Dubrovniku otvoreno je"Dječje zaklonište", danas Dom za djecu "Maslina". (3) Na današnji dan, 4. studenog 1991. godine, hicem sa Žarkovice izravno je pogođena žičara i tvrđava Imperial na Srđu, a taj dan napadači su prvi put pucali i po Koločepu. (4) Blagdan je sv. Karla Boromejskog, koji se 4. studenog, obilježavao se kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Karlo, Dragutin, Drago, Feliks, Vital, Živko. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 4. studenoga, obilježavao se  blagdan - Sv. Karla Boromejskog. Blagdan Sv. Karla Boromejskog, uz blagdane Sv. Pija V. i Ružarij, treći je dan koji je u Dubrovniku pripadao grozdu državnih blagdana katoličke obnove i isusovačkog kruga. Taj papinski nećak iz dobre obitelji, mladi kardinal i biskup bogate milanske dijeceze, dokazao je da nije jedan od onih razmaženih karijerista kakvima crkvena hijerarhija u to doba nije oskudijevala. Svoj pastoralni talent i svijest o poslanju nije demonstrirao samo propovijedima, nego i požrtvovnim humanitarnim radom za vrijeme epidemije kuge u Milanu 1576. Ako je predaja o tome da je vlastitim rukama iz uličnog pakla iznosio siročad možda i uljepšana, pouzdano se zna da je upravo tada u puku stekao karizmatičnu slavu. S najboljim preporukama “s vrha” i “ iz baze”, kojima se, po glasinama, pridružio i financijski argument, kanoniziran je već 1610., netom prije uvođenja pravila da kandidat za sveca mora biti pedeset godina mrtav. Kult Karla Boromejskog širio se po sjevernoj Italiji, Veneciji i njezinim posjedima, gdje ga se zazivalo i kao zaštitnika od kuge. Ubrzo je pobožnost stigala i na dubrovačko područje: već je 1616. izrađena svečeva slika za župnu crkvu u Lastovu. U Gradu mu je podignut oltar u katedrali a blagdan se prije potresa 1667. svakako službeno slavio. Nakon toga nema spomena o proslavi blagdana Sv. Karla Boromejskog, premda je 4. studenog sve do pada Republike ostao zabilježen u kalendarima kao dan na koji državne institucije ne rade. (7) 

Na današnji dan, 4. studenoga 1377. godine, Knez je zapovjedio općinskom telalu (oglašivaču) da objavi da se pozivaju svi pučani, građani i stanovnici Dubrovnika koji žele imati dio na Stonskome ratu da se do Božića prijave kako bi bili uneseni i uzeti u obzir. *U godinama nakon stjecanja Stona i Stonskog rata, Dubrovačka Republika je, obzirom na mali broj stanovništva nastojala pružiti što veće pogodnosti naseljavanja i doseljavanja. Tako je ukolovozu 1370. godine, donesen propis o zemlji, koja se u Stonu dijelila za gradilišta. Zanimljivost, koja bi svoju primjenu mogla naći i današnjici je da je ta gradilišta općina dijelila svakom, tko je htio doći stanovati u Ston iz Dubrovnika ili iz bilo kojeg drugog kraja Republike, osim Pelješca. Gradilište je davano zauvijek i nije se morala davati nikakva zakupnina. Korisnik je morao na tom terenu izgraditi kuću, ali je nije smio prodati, darovati, niti otuđiti na bilo koji način*. (8) 

Na današnji dan, 4. studenoga1415. godine, Malo vijeće dopušta nadstojnicima kaldrme, da zemlju, koju iskopaju iz ulica, mogu baciti u gradske kule. To je početak ispunjavanja praznih prostora utvrđenja zemljom radi jačeg otpora zida protiv topovskih metaka, što se u fortifikaciji obično naziva terapien (terrapieno). (9) 

Nakon, 2. studenog, kada je, između ostaloga, u Vijeću umoljenih donesen zaključak, da se predloži Velikom vijeću, da ono odredi, o eventualnom rušenju predgrađa. Veliko vijeće na svojoj sjednici, na današnji dan 4. studenoga, te 1538. godine, zaključilo je, da se poruše istočna i zapadna predgrađa, kao i ona oko grada. Zatim je zaključeno, da se naredi svim vlasnicima kuća u predgrađu, da u roku od 15 dana nakon objavljenja te naredbe pod prijetnjom globe od 100 dukata moraju srušiti sve svoje zgrade u predgrađu, i to one u živo građene, kao i one u suho. Sve te zgrade morale su se srušiti do temelja. U roku pak od jednog mjeseca moraju odstraniti ruševine od kamena, vapna, crepova i drva, pod istom prijetnjom globe od 100 dukata, tako da na mjestima, gdje su bile zgrade, ostane prazan prostor. Ako se sve to ne učini u određenom roku, tri dana pošto isteče rok, izvršit će se to od nadstojnika za to određenih, ali na trošak vlasnika. Tko nije u mo­gućnosti to izvršiti sam, tri dana nakon objave tog naređenja, prijavit će nadstojnicima, koji će zgrade porušiti na trošak općine s tim, da će kamen, crijep i drvo pripasti općini. Nakon toga određeno je detaljno, na kojim se sve položajima zgrade moraju porušiti, a koje mogu ostati. Naime, godina 1538. jedna je od najtežih godina, koje je proživjela Dubrovačka Republika, jer je te godine osnovan savez između pape, Venecije i Španjolske protiv Turske, tako­zvana »Prva sveta liga«. Venecija, kojoj je oduvijek Dubrovnik bio trn u oku, nastojala je svim silama, iskoristiti tu priliku za uništenje dubrovačke slobode. Da se Dubrovnik spasio od te vješto postavljene venecijanske zamke, treba u prvom redu zahvaliti samo spretnoj dubrovačkoj diplomaciji. Ali uza svu vještinu dubrovačkih diplomata trebalo je ipak grad spremiti za obranu. (10) 

U kaotičnoj poslijepotresnoj situaciji, nakon dubrovačke velike trešnje 1667. godine, pokušavano je brojnim administrativnim mjerama djelovati na katedralni kler kako bi se poboljšala izvođačka glazbena praksa crkvenog pjevanja. Kada je upravu Dubrovačke nadbiskupije preuzeo novi nadbiskup Talijan iz grada Lucce Giovanni Vincenzo Lucchesini (nadbiskup od 1669. do 1693.), on je izdao više strožih odredaba. Odredba od 4. studenoga 1690. godine, govori da klerici trebaju za čin ređenja priložiti svjedodžbu o pohađanju škole crkvenog pjevanja koja se za njih svakodnevno održavala u crkvi svetoga Vlaha. 10. studenog iste 1690. godine,Lucchesini je izdao odredbu o reformiranju klera. Ona se sastojala od više točaka, od kojih se 4. i 6. odnosila na svećeničku pjevačku službu. Pošto dotadašnje odredbe nisu donijele željene plodove, jer ih kler nije poštovao, Lucchesini je, na današnji dan, 4. studenog 1691. godine, donio novu veoma strogu odredbu kojom je obvezao cje­lokupni katedralni kler da za čin ređenja mora priložiti svjedodžbu o pohađanju škole crkvenog pjevanja koja se za njih svakodnevno održavala u crkvi svetoga Vlaha da pohađa školu crkvenog pjevanja. Nadbiskup Lucche­sini nije podjeljivao kleričke redo­ve ukoliko kandidati nisu donijeli svjedodžbe o uspješnom pohađanju ove škole. (11) 

Dubrovnik su oduvijek posjećivali mnogi poznati ljudi. 1856. g. u Dubrovniku je boravio poznati povijesničar, književnik i političar Ivan Kukuljević Sakcinski. Govoreći o tom boravku, on ga je - kako je istakao - uvrstio »među najljepše časove svega mi života«, a u knjizi Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici Ivo Perić piše: Uvečer, oko 21 sat, 13. listopada 1856. godine, parobrod »Istria« je pristao u gruškoj luci. Po prispjeću na Pile, Kukuljević se, vidjevši kip sv. Vlaha iznad gradskih vrata od Pila, naklonio prema tom kipu. Dubrovčani, koji su se tu našli pored kočije kojom je Kukuljević doputovao iz Gruža, htjeli su saznati »tko je taj stranac, što se klanja svetomu Vlahu?« Kukuljević je čuo kako su ti domaći ljudi, koji su ga neupadno promatrali, međusobno šaputali: »Naš je«.“ Ivan Kukuljević Sakcinski nakon višednevnog boravka, otputovao je iz Dubrovnika 4. studenoga, te 1856. godine. (12) 

O socijalnoj osjetljivosti Dubrovačke Republike svjedoči nam postojanje dubrovačkih karitativnih i soci­jalnih ustanova za skrb o siromašnoj, napuštenoj i izvanbračnoj djeci, još tijekom 18. i 19. stoljeća. Svojedobno je širu javnost o tim aktivnostima upo­znao Ivan Mustać. On je, uz ostalo, ukazao na odluku Senata od 28. studenog 1785. o osnivanju sirotišta za žensku djecu, koje su Dubrovčani zvali "Conservatorio". Potom je u idućem stoljeću u Dubrovniku je postojalo i "Dječje zaklonište". Otvoreno je na današnji dan, 4. studenog 1894. godine na predjelu Sveti Jakov sa svrhom da prima na odgoj i školovanje mušku djecu bez roditelja i iz siromašnih obitelji. Originalna knjiga "Dječjeg zakloništa" služila je za upis primljene djece i nakon što je ta ustanova pro­mijenila naziv (sada djeluje kao Dom za djecu "Ma­slina"). Budući da je taj djećiji dom prihvaćao i na­hočad, može se zaključiti da je kontinuitet najhumanije ustanove starog Dubrovnika sačuvan do današnjih dana, i da se Dubrovnik može podičiti jer ima najstariju ustanovu te vrste u svijetu. Zanimljivo je navesti da u Dubrovniku već cijelo jedno stoljeće postoji organizirana društvena skrb o djeci predškolske dobi. Prva ustanova te vrste otvore­na je 1. listopada 1903. godine, a zvala se "Dječje zabavište - vježbaonica" i djelovala je pri Učiteljskoj školi. Iste godine časne sestre službenice milosrđa otvorile su privatni dječji vrtić. Prije toga su u Dubrov­niku bila neslužbena zabavišta specifičnoga "dubro­vačkog tipa". O djeci su se skrbile pojedine žene u svo­jim prikladnim prostorijama i vrtovima, kamo su djeca dolazila s marendama i obveznim klupicama za sjede­nje. Dubrovački je običaj bio da roditelji angažiraju posebne žene koje su im, uz novčanu naknadu, odvo­dile djecu u zabavišta i poslije ih vraćale doma. (13) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 4. studenoga 1770. godine, (u  Maleraultu) rođen je francuski pisac François Pouqueville [pukvi'l],francuski konzul u Janjini (Ioánnina) 1805–15., autor putopisa o Albaniji, Grčkoj i Turskoj prožetih duhom romantičarske egzotike, ali i s nizom arheoloških, etnoloških, geografskih i povijesnih podataka. u djelu Putovanje u Grčku (Voyage dans la Grèce, I–V, 1820–21), opisuje i Dubrovnik prije francuske okupacije. (14)

Na današnji dan, 4. studenoga 1927. godine, u Zagrebu je umro hrvatski klasični filolog Đuro Körbler [kœ'r~].Na temelju arhivskoga istraživanja, navlastito u dubrovačkom arhivu, objavio je mnogobrojne rasprave o hrvatskim latinistima i drugim piscima, poglavito dubrovačkim, a je tiskao i oveće radove o odnosima Dubrovačke Republike. Priredio je pisma Stjepana Gradića dubrovačkomu Senatu, dopunivši zbirku pisama predgovorom o Gradićevu životu i radu, kao i  drugo i treće Akademijino izdanje cjelokupnih Djela Giva Frana Gundulića, s opsežnim uvodom o Gundulićevu životu i radu, pregledom njegovih rukopisa i izdanja. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 4. studenog 1991. godine, na pregovorima u Cavtatu predstavnici Dubrovnika, kao i misija EZ uložili su oštar prosvjed zbog stalnog kršenja prekida vatre i dogovora o primirju od strane JA. Istodobno dok su u Cavtatu vođeni pregovori uz nazočnost promatračke misije EZ-a, na Dubrovnik i Sustjepan je otvorena žestoka artiljerijska paljba. *Nakon što je oglašen prestanak opće opasnosti, pucnjava je počela oko devet sati, te je oko 11:50 opet oglašena uzbuna*. ***Nakon mitraljeske paljbe  sa Žarkovice, u 12 sati i 10 minuta topovskim hicem sa Žarkovice izravno  je pogođena žičara i tvrđava Imperial na Srđu. Projektili iz raznih oruđa padali su na Gradac,  u uvalu Kolorina, krug bolnice na Medarevu, Gruž i cijelo područje Lapada. U tom napadu dvije su osobe poginule, a šest ih je lakše i težo ranjeno***. **Na Babinom kuku, poginuo je pripadnik HV-e Dževat Rašić, a u topničkom napadu na Dubrovnik, prilikom povratka s obavljanja radne zadaće, poginuo je pripadnik CZ-e Andro Đuraš.** Gađani su otoci Koločep i Šipan. Planirani sastanak između Crvenog križa Dubrovnika, Herceg-Novog i Trebinja nije održan. (16) Taj dan napadači su prvi put pucali i po Koločepu, pa je na Gornje Čelo palo oko 70 »projektila«, a na Donje Čelo dvadesetak. U prvom je naselju oštećeno 6-7 kuća i stari hotel »Koločep«, u kojem su bili prognanici iz Zatona, te potopljena barka, a u drugom su oštećene tri kuće. Toga istoga dana pucano je po gruškoj luci, Nuncijati, Gradu, ratni brodovi pred hotelom »Belvedere«, zračni napadaji. *Nakon što je 3. studenoga dr. Jure Burić sastavio apel za Komitet za zdravlje i socijalnu zaštitu Skupštine Općine Dubrovnik, sutradan, 4. studenoga 1991. godine,  gradonačelnik Pero Poljanić potpisao je apel poglavarima država, predsjednicima vlada i ministrima vanjskih poslova država EZ. (17) Na današnji dan, 4. studenoga 1991. godine, poginuo je pripadnik 114. brigade HV-e, Franjo Tomasović, *dok je na današnji dan 1992. godine poginuo pripadnik MORH-a, Mato Pejić. (18) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 138,139

(2) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. 30,31

(3) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 95-99

(4) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 534

DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 13 — 6. studenoga 1991.

(5) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231,313,314

(6)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231,313,314

(8) FRANO GLAVINA, DUBROVAČKI GOSPARI I PELJEŠKI KMETOVI, str. 55

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 38

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 138,139

(11) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. 30,31

(12) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 63,64,65

(13) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 95-99

(14)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) Marko Kovačević i Redakcija Hrvatskoga biografskoga leksikona (2009)

*http://www.enciklopedija.hr/

 (http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 534

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 38,39

**VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 35, VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -117- Andro Đuraš., Str. -118- Dževat Rašić

***DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 13 — 6. studenoga 1991.

(17) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 61, *Str. 98

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-259-*263-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 13.11.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 13. studenoga 1645. godine, prvi put se u zaključcima Vijeća umoljenih spominje ime vrijednog vojnog stručnjaka i arhitekta, guvernera oružja rođenog Dubrovčanina, ...

Gradoplov
Četvrtak, 14.11.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 15.11.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 12.11.2019 08:20

Utorak, 12.11.2019 08:20

Ponedjeljak, 11.11.2019 08:20

Ponedjeljak, 11.11.2019 08:20

Nedjelja, 10.11.2019 08:20

Nedjelja, 10.11.2019 08:20

Subota, 09.11.2019 08:20

Subota, 09.11.2019 08:20