Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Najstarija, sačuvana u originalu u Dubrovačkom arhivu je isprava Ivana de Canale iz Mletaka izdana u Dubrovniku na današnji dan, 4. srpnja 1168. godine. (1) Na današnji dan, 4. srpnja 1914. godine, uoči početka 1. svjetkog rata, Dubrovnik je bio poprištem protusrpskih prosvjeda. (2) Na današnji dan, 4. srpnja 1961. godine, svečano je otvaren gruški bazen. (3) Na današnji dan, 4. srpnja 1855. godine, u Cavtatu je rođen najznačajniji hrvatski slikar s prijelaza iz XIX. u XX. st. Vlaho Bukovac. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Inocent, Sebastija, Elizabeta Port., Laura, Jelica i Neven. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Najstarija dubrovačka u originalu sačuvana isprava potječe iz 1108. g.To je odluka dubrovačkog nadbiskupa Dominika, kojom u povodu sporova s nasljednicima osnivača crkve i samostana redovnica sv. Šimuna određuje, da crkva sv. Šimuna treba i dalje ostati sjedištem samostana i da samostanu moraju i dalje ostati sve nekretnine i pokretnine, koje je stekao i koje će još steći. S godinom 1168. počinju sačuvane isprave svjetovnog karaktera izdane u Dubrovniku ili drugdje izdane, a upućene Dubrovniku. Spomenut ćemo one. Prva, najstarija sačuvana u originalu u Dubrovačkom arhivu je isprava Ivana de Canale iz Mletaka izdana u Dubrovniku na današnji dan, 4. srpnja 1168. godine, kojom priznaje, da mu je od dubrovačke vlasti potpuno udovoljeno u pogledu njegova broda nastradalog u dubrovačkim vodama. Ovu je ispravu napisao đakon Marko, općinski notar. (6) 

Tijekom lipnja i srpnja 1806. godine Dubrovnik i njegovo područje proživljavali su ratnu golgotu i okupaciju ruskih, crnogorskih, bokeljskih i hercegovačkih vojnih postrojbi. *Do dana 2. srpnja bilo je s brda iznad Dubrovnika lansirano što kugli, što bombi, oko 2.900. Na današnji dan, predvečer 4. srpnja, te 1806. godine, nastavljen je napad na Dubrovnik. Bombe su padale na kuće u svim djelovima Grada.* Intezivna pucnjava nastavila se i u noći s 4. na 5. srpnja, kada je neprijatelj Grad gađao granatama najvećeg kalibra. Od pet tih velikih granata ispaljenih iz blizine crkvice sv. Srđa, dvije su pogodile kuće, koje su se u potpunosti srušile. (7) 

Odmah po dolasku vijesti o atentatu na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, 28. lipnja 1914. u Sarajevu u Hrvatskoj je zavladao veliki nemir i napetost. Frankovci,  pravaši (hrvatski nacionalisti), okupljeni oko Čiste stranke prava, iskoristili su pojedine provokacije, te ozračje i ogorčenost naroda, te istodobno s velikim protusrpskim neredima u Beču, Budimpešti i u BiH, poveli protusrpske demonstracije i u hrvatskim gradovima, usmjerene posebno prema srpskim društvima i klubovima, kao u Dubrovniku, gdje je nastradalo srpsko društvo "Dušan silni". *Naime, nakon zakazane zadušnice za Franca Ferdinanda, koju je gradska vlast u dubrovniku organizirala, na današnji dan, 4 srpnja, te 1914. godine, na nagovor austrijskih civilnih i vojnih vlasti, okupilo se oko 50 ljudi, u Dubrovniku nepoznatih, koji su prvo, nakon mise tražili da se skine srpska zastava sa općine, a zatim su krenuli u pohod tijekom kojega su devastirali srpske ustanove u Dubrovniku, a najveću su štetu počinili u Srpskom Sokolu "Dušanu Silnom", gdje su ostali samo goli oštećeni zidovi, a sav namještaj i gimnastičke sprave, uništeni su i bačeni u more. Oštećene su srpske ustanove : Srpska štamparija, „Dubrovačko Radničko društvo”, Srpsko Pjevačko društvo „Sloga”, Srpska osnovna škola, Matica Srpska, Srpska Muzika, Srpskua štionica i uredništvo „Dubrovnika”.* (8) 

Gradnja gruškog bazena započla je krajem pedesetih godina 20. stoljeća, a dovršena 1961. godine. Svečanost otvarenja bazena održana je na današnji dan, 4. srpnja 1961. godine. Tom prigodom održan je međunarodni turnir na kojem je pobjeda pripala Jugu.  Bazen u Gružu olimpijski je bazen dimenzija 50 metara dužine, 25 metara širine i 2,5 metara dubine. Bazen je dugo vremena bio bez krova i neopremljen sjedištima, pa se pristupilo rekonstrukciji. 15. ožujka 2005. nakon djelomične rekonstrukcije ponovno je otvoren. Novi je bazen opremljen udobnim sjedištima i pomičnim krovom kojeg je moguće otvarati i zatvarati. Smatra se jednim od najmodernijih sportskih objekata za vodene sportove u Europi. Gruški bazen na svoje tribine prima oko 2500 gledatelja ali kapacitet se može povećati dodavanjem montažnih tribina pa u tom slučaju iznosi oko 3000 gledatelja. Bazenom se danas koriste vaterpolski klub Jug, vaterpolski klub Bellevue, ženski vaterpolski klub Jug i plivački klub Jug, svi iz Dubrovnika. Kao zanimljivost spomenimo i da je gruški bazen poseban, jer se do rekonstrukcije 2005. punio vodom iz vlastitog podzemnog slatkovodnog izvora. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće,začetnik hrvatskog modernog slikarstva Vlaho Bukovac, rođen je na današnji dan, 4. srpnja 1855. godine u Cavtatu, *kao Biagio Faggioni, a nakon pohrvaćenja svoje je prezime promijenio u Bukovac  (tal. faggio: bukva).* Začetnik je i glavni predstavnik hrvatske moderne i svrstava se u red naših najplodnijih slikara. Studirao je u Parizu, u kojem je djelovao petnaestak godina, a pošto je 1893. došao u Zagreb, postaje središnja osoba umjetničkog i kulturnog života grada. Također, u Zagrebu je okupljao mlade umjetnike i književnike, poticao izgradnju atelijera, Umjetničkog paviljona, osnovao je Društvo hrvatskih umjetnika i nastojao afirmirati hrvatsku umjetnost u svijetu. Bukovčevo djelovanje u Zagrebu obilježilo je početak novoga razdoblja u hrvatskom slikarstvu. Od 1903. pa do smrti živi u Pragu, u kojem je bio profesor na Likovnoj akademiji. *Kompletan opus, najznamenitijega hrvatskog slikara s prijeloma stoljeća Vlaha Bukovca, koji je postavio temelje razvoju hrvatskoga modernog slikarstva obuhvaća više od 1000 registriranih djela. Uz portret, koji je njegovo glavno područje, majstorskom virtuoznošću slika aktove, pejzažne studije i velike figuralne kompozicije (Gundulićev san; i Dubravka (1894), te zastor Hrvatskoga narodnog kazališta s temom hrvatskoga narodnog preporoda, 1895). Posljednji put posjećuje Cavtat 1920. godine.Godine 1922. Bukovac je fizički oslabio. Doživio je moždani udar te naposljetku umire 23. travnja 1922. u Pragu. Ispraćen je uz najveće počasti i pokopan u svom rodnom Cavtatu. Hrvatska se tada oprostila s prvim umjetnikom koji ju je predstavio u Europi i svijetu.* (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu, 4. srpnja 1992. godine, na snazi je još uvijek bila opća opasnost oglašena prethodnog dana. Topnički napad iz trebinjske općine trajao, od ranoga jutra, tijekom čitavog dana do kasno uvečer poslije 22 sata. Granate su padale uglavnom po rubnim dijelovima Grada i njegovoj užoj okolici. (11) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, ANALI -  DUBROVNIK 1959., str. 316,317

(2) https://prezi.com/b9z4m8ejwbjt/hrvatska-u-prvom-svjetskom-ratu/

*http://www.koreni.rs/srpsko-sokolsko-drustvo-dusan-silni-u-dubrovniku-2/

Saša Nedeljković, član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

(3) http://hr.wikipedia.org/wiki/Bazen_u_Gružu

(4) HBL Vera Kružić-Uchytil (1989)

http://www.kuca-bukovac.hr/vlaho-bukovac.html

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlaho_Bukovac

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) VINKO FORETIĆ, ANALI -  DUBROVNIK 1959., str. 316,317

(7) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

* Kolo 2, 2008., Dvjesto godina poslije , Francesco Maria Appendini - Ratovanje oko Dubrovnika godine 1806., S talijanskoga prevela Fani Muhoberac*

(8) https://prezi.com/b9z4m8ejwbjt/hrvatska-u-prvom-svjetskom-ratu/

*http://www.koreni.rs/srpsko-sokolsko-drustvo-dusan-silni-u-dubrovniku-2/

Saša Nedeljković, član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

(9) http://hr.wikipedia.org/wiki/Bazen_u_Gružu

(10) NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

*HBL Vera Kružić-Uchytil (1989)

http://www.kuca-bukovac.hr/vlaho-bukovac.html

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlaho_Bukovac

(11) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 210, 211

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 558

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Petak, 07.08.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN 7. kolovoza 1823. godine, u 5 sati ujutro, Dubrovnik je pogodio snažan potres. (1) Na današnji dan, 7. kolovoza 1937. godine, u lokalnom tisku objavljeno ...

Gradoplov
Subota, 08.08.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Nedjelja, 09.08.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 06.08.2020 08:20

Četvrtak, 06.08.2020 08:20

Srijeda, 05.08.2020 08:20

Srijeda, 05.08.2020 08:20

Utorak, 04.08.2020 08:20

Utorak, 04.08.2020 08:20

Ponedjeljak, 03.08.2020 08:20

Ponedjeljak, 03.08.2020 08:20