Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 6. srpnja 1806. godine, završila je dvadesetodnevna rusko-crnogorska opsada Dubrovnika. (1) Na današnji dan, 6. srpnja 1911. godine, u Sarajevu je rođen jedan od pionira poslovnog obavještavanja Stevan Dedijer. (2) Na današnji dan, 6. srpnja 1941. godine, u Dubroniku je rođen dubrovački književnik i prevoditelj Milan Milišić. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Marija Goreti, Neda, Dominika, Bogumila, Suzana i Agata. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 6. srpnja 1361. godine, dubrovačko Veliko vijeće pozvalo je Kotorane - građane dubrovačke i Dubrovčane nastanjene u Kotoru da sa sveukupnim pokretnim imutkom dođu u Dubrov­nik kako bi branili svoju domovinu koju ugrožava Vojislav Vojinović. *Kada  se, nakon Zadarskog mira i Višegradskog ugovora Dubrovnik priklonio tada najvećem neprijatelju srpske države Ludoviku I, kralju Ugarske, ta je činjenica dala formalno-pravni osnov Vojislavu da počne svoj sukob sa Dubrovačkom republikom. Cijelom kopnenom stranom Dubrovačka republika se naslanjala na na posjed humskog kneza, Vojislava, što je Dubrovčane stavljalo u težak položaj. Međutim, do rata nije došlo tako brzo. Sitne pogranične čarke i nesporazumi su polovinom 1358. godine izglađeni tako što su Dubrovčani poslali knezu Vojislavu darove u vrednosti od 400 perpera. Sukob Vojislava i Dubrovčana počeo je sredinom srpnja 1359. godine, neposredno nakon što se ugarska vojska povukla sa teritorija Srpske države. Naime, Vojislav je, kao humski knez, tražio od Republike Sv. Vlaha da mu preda Stonski Rat, jer je Ston bio „sedište humskih kneževa“. U namjeri da umire Vojislava i odgovore ga od rata Dubrovčani su poslali Dživa Pavla Gundulića, međutim, ova Gundulićeva misija je bila bez uspeha i očekivao se rat. I doista, između Dubrovčana i Vojislava ratovalo je u dva navrata (1359—60 i 1361—62). U sklapanju mira posrednik je bio car Uroš*. Vratimo se nakratko i odluci Velikog vijeća 6. srpnja 1361. i pozvu Kotoranima - građanima Dubrovnika i Dubrovčane nastanjenima u Kotoru, da sa sveukupnim pokretnim imutkom dođu u Dubrov­nik kako bi branili svoju domovinu koju ugrožava Vojislav Vojinović. Naime, tko se tome ne pokori, odlučuje Veliko vijeće, lišit će se časti dubrovačkog građanina. Onima koji su se na sve to oglušili, dubrovačka vlada odlučila je u studenom i prosincu prodati njihovu zemlju na Stonskom ratu. Kasnije je ipak nekima od njih oprostila neposluh. (5) 

Na današnji dan, 6. srpnja 1428. godine, Alfonso V. kralj Aragonije i Sicilije, izdao je ispravu kojom zaštićuje dubrovačke trgovce, njihove brodove i trgovačku robu, te naređuje svim svojim službenicima i podanicima da ih u svemu puštaju na miru, s njima pravilno postupaju i usto suzbijaju sve napade na njih. To je prva, dosada nam poznata isprava koju je Dubrovčanima izdao neki od aragonskih kraljeva, a vrijedila je u svim zemljama kojima je vladao aragonski kralj. (6) 

Na današnji dan, 6. srpnja 1806. godine, završila jedvadesetodnevna rusko-crnogorska opsada Dubrovnika, koja je počela 17. lipnja. Tijekom lipnja i srpnja 1806. godine Dubrovnik i njegovo područje proživljavali su ratnu golgotu i rusko-crnogorsku okupaciju. Tijekom psade samog Dubrovnika koja je trajala je od 17. lipnja do 6. srpnja, **na grad je ispaljeno gotovo tri tisuće topničkih projektila, poginulo oko stotinu ljudi i mnogo ih je ranjeno, a pričinjena je i velika materijalna šteta na svim važnim svjetov­nim i sakralnim zdanjima,** spaljena je gotovo čitava dubrovačka okolica, ukupno je opljačkano i spaljeno oko 650 kuća. *Konačno, na blagdan Ruke Sv. Vlaha, 5. srpnjau Primorje je stigao i francuski generala Molitor s pojačanjem od oko 1.600 ljudi. Oni su već sutradan, 6. srpnja, uz neznatan otpor Crnogoraca, preko Osojnika i Golubova kamena stigli na Brgat, taktičkom varkom iza glavnine napadačkih snaga. Potpomognuti Hadži–begom iz Hutova, bratom hercegovačkoga vezira Ali–paše, Francuzi su razbili ruskocrnogorske položaje položaje na Srđu, Bosanki i Brgatu. Te je večeri iz Gruža isplovilo 3.000 Rusa i Crnogoraca među kojima je bio i sam Vladika. Drugi dio crnogorskih snaga rasuo se u bijegu niz Brgat prema Župi i Konavlima do Debeloga brijega i Sutorine. Tog 6. srpnja Dubrovnik se oslobodio rusko-crnogorske opsadea, a njegovo uže područje prestalo biti ratnim poprištem.* **Ipak, žestoke borbe Francuza s Rusima i Crnogorcima nastavljene su na području Konavala, a tek nakon što je 30. srpnja 1806. iz Zadra stigao general Mar­mont, bili su francuski protivnici potisnuti preko istočne granice Dubrovačke Republike na Debelom brijegu.** (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

U rodnom Dubrovniku, između 29. lipnja i 6. srpnja 1657. godine, umro je književnik,  najplodniji dramatičar starije hrvatske književnosti Junije (Džono) Palmotić. *Osim što je bio član Velikog vijeća, obnašao je brojne dužnosti u upravi Grada; bio je općinski odvjetnik, nadzornik, državni blagajnik, senator te knez (na Mljetu, Lastovu i u Konavlima). Na hrvatski jezik je preveo slavni ep Christias talijanskog pisca Girolama Vide, nazvavši ga Kristijada. Prema njegovoj želji, ep će biti objelodanjen u Rimu, s iscrpnim popratnim slovom Stjepana Gradića, velikoga dubrovačkoga diplomata i kustosa Vatikanske knjižnice. Inače, sva su Palmotićeva djela ostala u rukopisu i tiskana su tek u seriji Stari pisci hrvatski. U skladu s literarnim običajima svoga vremena, i Palmotić se služi pričama antičke mitologije kako bi u njih zaodjenuo aktualne poruke namijenjene suvremenicima. On piše melodrame u kojima se mitološki svijet smjenjuje s viteškim imajući pred sobom predloške u epizodama iz Ovidija, Vergilija, Tassa i Ariosta, koje također prerađuje, ali s dosta samostalnosti (Captislava, Bisernica); neke je vješto lokalizirao i smjestio u naše prostore (Danica), a drugima je dao okus dubrovačke legende, pri čemu je dao maha i svome domoljublju*. U Pavlimiru, prikazanome 1632., prikazan je nastanak Dubrovnika, sa središnjom figurom navodnoga utemeljitelja Grada, Pavlimira. U toj se dramatizaciji dubrovačke političke doktrine glorificira postanak Dubrovnika i ističe opasnost od ugrožavanja njegove slobode. *Osim mnogobrojnih dramskih tekstova Palmotić je napisao i više lirskih djela. Modernomu ukusu je najbliža Palmotićeva dugo skrivana polemična burleskna poema Gomnaida (Govnaida), u kojoj je u sestinama virtuoznim vatrometom vulgarizama "obračunao" s nekim lokalnim knezom koji mu se zamjerio, epitomizirano u legendarnom refrenu vas si gomnen, kneže usrani*. Palmotić je bio jedan od najboljih oblikovatelja pjesničkoga jezika XVII. st., u njegovu je dramskome djelu barokno hrvatsko kazalište dosegnulo vrhunac pa mu pripada mjesto u krugu velike trojice baroknih dubrovačkih književnika, s Ivanom Gundulićem i Ivanom Bunićem Vučićem. Junije (Džono) Palmotićrođenjeu Dubrovniku 7. studenoga 1607. godine. (12)

Na današnji dan, 6. srpnja 1832. godine, rođen jeaustrijski nadvojvoda i meksički car Maksimilijan Habsburški,strijeljan19. lipnja 1867. godine, u Queretaru (Meksiko). (13)

Na današnji dan, 6. srpnja 1911. godine, u Sarajevu je rođenfizičar, novinar, diplomat, znanstvenik, sveučilišni profesor i jedan od pionira poslovnog obavještavanja Stevan Dedijer. Diplomirao je teorijsku fiziku, bio je  padobranac i tjelohranitelj generala američke vojske, novinar i urednik uglednih tiskovina, delegat u UN-u, istraživač u institutu »Ruđer Bošković«, *i glavni voditelj Beogradskog nuklearnog instituta. Ipak, zbog kritiziranja komunističke vlast i Tita, emigrirao je i u Švedskoj, na Sveučilištu u Lundu, osnovao Research Policy Institute,* a na tamošnjem Ekonomskom institutu 1974. pokrenuo studij poslovnog obavještavanja (Business Intelligence). Bio je predavač na mnogim svjetskim sveučilištima i jedan od vodećih stručnjaka za poslovno obavještavanje. Zauzimao se za neovisnost Hrvatske, i bio jedan od prvih i najglasnijih intelektualaca kritičara srpskoga nacionalizma i politike Slobodana Miloševića. Govorio je više jezika i bio autor više knjiga. Za rad na svom području Stevan Dedijer dobio je mnoga priznanja. Stevan Dedijer umro je u svom domu u Dubrovniku, 13. lipnja 2004. godine. (8)

Na današnji dan, 6. srpnja 1941. godine, rođen je dubrovački književnik i prevoditelj Milan Milišić. Njegov obimni i raznovrsni književni rad obuhvaća poeziju, eseje, putopise, dramska djela, roman i književne reportaže. Između ostalog sa svojom prvom suprugom Mary Martin preveo je s engleskog jezika Tolkienovo djelo Hobit. Uređivao je omladinski list "Laus" i časopis "Dubrovnik", a od 1987. radio je kao kazališni dramaturg. Bio je član Društva hrvatskih književnika i hrvatskog Centra PEN-a. Dubrovačko Kazalište Marina Držića 1975. izvelo je Milišićevu dramu "Lov na bljedolikog" u režiji Ivice Kunčevića. 1984. je dubrovački omladinski list Laus objavio Milišićevu novelu koja tematizira partizanski zločin 1944. na otočiću Daksi “Život za slobodu” za koji ga je dubrovački SUBNOR optužio za napad na tekovine socijalizma i NOR-a”. Osuđen je na godinu dana i šest mjeseci uvjetne zatvorske kazne. Milan Milišić poginuo je  5. listopada 1991. godine, kao prva civilna žrtva tijekom u agresorskom napadu na Dubrovnik od neprijateljske granate u obiteljskoj kući na Pločama. (9) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak, 6. srpnja ratne 1992. godine, oko sedam sati ujutro oglašen je prestanak opće opasnosti, koja je bila na snazi još od 3. srpanjskog dana. Već iza deset sati čule su se prve potmule eksplozije, koje su postajale sve bliže i sve češće, a onda je u *10.20* sirena oglasila znak za opću opasnost. *Iz trebinjske općine napadnuto je uže gradsko područje*. Napad je trajao oko dva sata, te je u 12.40 oglašen i prestanak opće opasnosti. *U16:40* zasvirala je ponovno sirena i oglašena je opća opasnost. Napad bio je usmjeren prema povijesnoj jezgri grada, a dolazio je s područja trebinjske općine. Granate su padale pretežno po Pločama, a najviše su stradali Lazareti. *Napad po položajima HV-a trajao je do 23 sata.* (10)   Toga dana poginuo je pripadnik 148. brigade HV-e, Dragutin Fulir. (11) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 447,448

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon) http://hr.wikipedia.org/wiki/Stevan_Dedijer

*http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-11361

(3) http://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_Milišić

http://www.dulist.hr/u-spomen-na-milana-milisica-2/199010/

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 286

*https://sr.wikipedia.org/wiki/Vojislav_Vojinović

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 257,258

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 447,448

*http://www.matica.hr/kolo/310/Slom%20Dubrova%C4%8Dke%20Republike%20prema%20iskustvima%20suvremenika/

** SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI, str. 205,206

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon) http://hr.wikipedia.org/wiki/Stevan_Dedijer

*http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-11361

(9) http://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_Milišić

http://www.dulist.hr/u-spomen-na-milana-milisica-2/199010/

(10) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 212

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 558

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-262-

(12)  http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A7017/Junije-Palmotic-%E2%80%93-veliki-pjesnik/

https://hr.wikipedia.org/wiki/Junije_Palmoti%C4%87

(13) Povijesničar Ivan Viđen

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 09.08.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 9. kolovoza 1505. godine, u Malom vijeću sudi se vicekaštelanu Iliji Crijeviću jer je primao žene u tvrđavu Sokol. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 10.08.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 11.08.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 08.08.2020 08:20

Subota, 08.08.2020 08:20

Petak, 07.08.2020 08:20

Petak, 07.08.2020 08:20

Četvrtak, 06.08.2020 08:20

Četvrtak, 06.08.2020 08:20

Srijeda, 05.08.2020 08:20

Srijeda, 05.08.2020 08:20