Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 6. svibnja 1474. godine, vlada je odlučila da će svakome tko se bavi sodomijom ili homoseksualnošću biti odrubljena glava, a tijelo spaljeno. (1) Car Napoleon Bonaparte, na današnji dan, 6. svibnja 1806. godine, odlučio je da francuska vojska zaposjedne Dubrovačku Republiku. (2) Na današnji dan, srijeda, 6. svibnja ratne 1992. godine, dogodila se najveća pomorska tragedija u novijoj povijesti Dubrovnika. U sudaru "Ilirije“ i "Aurore“, poginulo je 10 putnika, među kojima i troje maloljetne djece. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Irenej Srijemski, Lucije, Marijan, Dominik, Savio; Miroslav, Zoran i Benedikta. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nastojeći osigurati dovoljne količine vode gradu, Dubrovčani su pravili cisterne (bunare, puče), sabirališta za kišnicu i pitku vodu, bilo privatna bilo državna. U javnim cisternama, koje su bile smještene uglavnom u blizini Dvora pa do samostana sv. Klare, sabirala se kišnica, a u bunarima je filtrirana morska voda, koja se, premda malo slankasta, mogla piti. Naj­više se ipak koristila za pranje i kuhanje. Dubrovnik je od svog postanka patio od oskudice vodom, (bar u prvim stoljećima svog nastanka i razvoja, a i kasnije, osobito u ljetnim mjesecima). Grad je naime, podignut na strmom, bezvodnom terenu, gdje se voda nije mogla zadržavati, niti postoje uvjeti da se stvore izvori, tj. da se iznađe živa izvorska voda. Zbog toga se skoro obavezno prilikom gradnje kuće gradi i bunar ili cisterna. Dubina takvih cisterni je mogla biti od tri do pet metara, ovisno o terenu gdje se pravila i veličina kuće, broju članova obitelji koja ju je pravila. To se može zaklju­čiti i po arhivskom podatku, koji nosi današnji datum, 6. svibnja 1390. godine, da je cisterna koju gradi vlasnik Nikola Menčetić, a za javnu upotrebu, »vrlo velika i duboka oko sedam metara«.  (5) 

Moralna neobuzdanost, raskalašeni i vrlo slo­bodan životu u Dubrovniku tijekom XV stoljeća prožimali su sve slojeve stanovništva, a ako je suditi po arhivskim podacima, kako zapisuje dr. Jurica Bačić u knjizi "Nekad u Dubrovniku", u gradu je bilo i »sodomije«.  Vidljivo je to iz zapis­nika sjednice vlade na današnji dan, 6. svibnja 1474. godine, kada je odlučeno da će svakome onome tko se bavi sodomijom ili homoseksualnošću biti odrubljena glava, a tijelo spa­ljeno. (6) 

Na današnji dan, 6. svibnja 1804. godine, došlo je do sporazuma između dubrovačke Vlade i ruskog konzula u Dubrovniku Karla Fontona. Time su razrješeni problemi  nastali nakon odluke dubrovačkog Senata iz siječnja 1803. da pravoslavni svećenik može dolaziti u Dubrovnik samo dva puta godišnje i boraviti najduže osam dana, što je Fonton shvatio kao političko pitanje i žalio se na takvu odluku. Ipak, 6. svibnja 1804. došlo je do nekakvog sporazuma. Na vrata pravoslavne kapele stavljen je ruski grb i u Dubrovnik je ponovno došao pravoslavni svećenik. Dogovoreno je da će se pogreb pravoslavnih vjernika obavljati u gradu bez pjevanja, a izvan gradskih vrata svećenik će moći pjevati. Pri iznošenju tijela pravoslavnog vjernika iz Bolnice, koja se smatra katoličkom crkvom, pravoslavni svećenik će čekati na vratima zgrade. Pravoslavnih doseljenika bilo je vrlo malo u Dubrovniku, ali se njihov broj ipak postupno povećavao, tako da ih je 1807. bilo 108. (7) 

Tijekom ožujka i travnja 1806. godine, igrala se oko Boke Kotorske i Dubrovnika igra puna dramatskih trenutaka. Razmatrala se mogućnost i francuske i ruske okupacije Dubrovnika, ali se ipak sve vrtjelo oko toga hoće li Francuzi zapremiti Boku, a kroz Dubrovačku Republiku samo proći. Usred tog natezanja car Napoleon Bonaparte, na današnji dan, 6. svibnja 1806. godine, odlučio je da francuska vojska zaposjedne Dubrovačku Republiku. Opći plan povjerio je talijan­skom potkralju, svome pastorku i posinku Eugenu de Beauhamaisu, kojem između ostaloga u pismu kaže: »Ti ćeš preporučiti generalu Lauristonu da se krene na marš i bude pod zidinama Dubrovnika dok se bude pregovaralo. Neka izgleda kao da on maršira na Boku Kotorsku, ali će on ući u Dubrovnik, izdat će svoj proglas i zauzeti cijelu oblast Republike.« Upravo prema ovom scenariju, samo 20 dana kasnije, 27. svibnja te 1806. godine, ulaskom generala Lauristona i francuskih jedinica u Grad, zpečaćena je sudbina višestoljetne samostalnosti Dubrovačke Republike. (8) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Iako je na dubrovačkom području današnji dan, srijeda, 6. svibnja ratne 1992. godine, protekao bez težih prekršaja, ipak  bio je to još jedan i to posebno mučan ratni dan. Dubrovnik je toga dana pogodila tragedija druge vrste koja također imala veze s ratom i ratnim stanjem. *U 16:43 sati, uz samu grušku obalu, dogodila se najveća pomorska tragedija u novijoj povijesti Dubrovnika. U sudaru dvaju brodova Jadrolinijinog trajekta "Ilirija“, koji je uplovljavao u grušku luku na kraju svoga putovanja iz Rijeke i  atlasovog broda "Aurora“, kojim je iz tada okupiranog Cavtata u Dubrovnik putovalo 96 putnika i članova posade, smrtno je stradalo 10  putnika, među kojima i troje maloljetne djece, a osamnaestero je teže ili lakše ozlijeđeno i zadržano na liječenju u dubrovačkoj bolnici. U pomoć unesrećenima priskočili su posada i putnici broda “Ilirija”, pripadnici Hrvatske ratne mornarice, bolničko osoblje i mnogobrojni građani koji su se u tom trenutku našli u blizini mjesta događaja*. **Danas se sjećamo svih civilnih žrtava rata u Dubrovniku, a s posebnim pijetetom onih koji su živote izgubili u potonuću broda Aurora: Nikole Buluma, iz Dubrovnika, rođenog 1934., Jele Bogišić, iz Dubravke, rođene 1909., Šime Grbešić, iz Oboda, rođene 1930., Senke Kralj, iz Radovčića, rođene 1963., Luce Letunić, iz Mihanića, rođene 1926., Mata Letunića, iz Mihanića, rođenog 1914., Lucije Mandun, iz Solina,rođene 1939., te tada maloljetinih, osmogodišnjeg Romana Kralja, iz Radovčića, (rođenog 1984.), četverogodišnje Andree Banović, iz Zvekovice, (rođene 1988.), i dvogodišnje Nikoline Banović, iz Zvekovice, (rođene 1990.) **. *Razlozi brzog kretanja oba plovila mogu se pronaći u činjenici da su Dubrovnik, kao i njegova luka, bili pod opsadom obližnjih mjesta i ratnih brodova, pa je tako postojala opasnost da, po tko zna koji put, tzv. JNA napadne brodove u Gružu. Ipak, iako su stotine ljudi svjedočili nesreći sudar u Gružu ostao je obavijen velom tajne, jer se nikad nije utvrdilo kako se nesreća dogodila*. ***Tragedija "Aurore" broda koji je u ratnom vremenu povezivao Grad i Konavle, kojim su putovali ljudi i roba, poruke, skrivena pisma i fotografije, jedan je od najbolnijih trenutaka dubrovačkog Domovinskog rata***. ****Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 6. svibnja 1994. godine, poginuo je pripadnik 115. brigade HV-e,Marko Rako.**** (9) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 53

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 444,445

(3) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 158,159

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 33,34

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 53

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 435,436

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 444,445

(9) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 158,159

*http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/grad/potresna-ispovijest-zadnja-je-napustila-auroru-koja-je-potonula-na-danasnji-dan-foto-video

**VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 269, 270

***http://dubrovniknet.hr/novost.php?id=30259#.VuOxe7YrLiw

****VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-260-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 20.06.2021. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. lipnja 1436. godine, Veliko vijeće, prihvatilo je ugovor o gradnji dubrovačkog vodovoda, prvog hrvatskog gravitacijskog vodovoda. (1) U kalendaru državnih blagdana ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 21.06.2021. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 22.06.2021. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 19.06.2021 08:20

Subota, 19.06.2021 08:20

Petak, 18.06.2021 08:20

Petak, 18.06.2021 08:20

Četvrtak, 17.06.2021 08:20

Četvrtak, 17.06.2021 08:20

Srijeda, 16.06.2021 08:20

Srijeda, 16.06.2021 08:20