Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 10. svibnja 1799. godine, vlada Dubrovačke Republike donijela je nove fiskalne odredbe, među kojima i odluku o obaveznoj kupnji državne soli. (1) Na današnji dan, 10. svibnja 1945. godine, u Strmcu u Hrvatskom Zagorju ubijen je biskup Josip Marija Carević, dubrovački biskup od 1929. do 1940. godine. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Bl. Ivan Merz, gospa Trsatska, Ivan, Gordijan i Job. (3) Svjetski je dan tjelesne aktivnosti. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 10. svibnja 1477. godine, sveopća skupština Dominikanskog reda imenovala je Dubrovčanina, humanista Serafina Bunića glavnim upraviteljem (regensom) generalnog dominikanskog provincijalnog studija Sv. Nikole u Budimu, koji je prema zamisli kralja Matijaša Korvina, trebao biti jezgrom budućega sveučilišta. (5) 

Pomorsko-trgovačka ekspanzija Dubrovnika po Sredozemlju u XVIII. st. dovodila je Dubrovčane u dodir i sa zemljama sjeverne Afrike: Tunisom, Alžirom i Marokom. Povijest odnosa Dubrovnika sa sjevernoafričkim zemljama, a osobito s Marokom imala je uspone i padove. Već 1763. izbio je sukob između Dubrovnika i Maroka, koji je za posljedicu imao objavu marokanskog sultana da se hvataju dubrovački brodovi. Nakon zaoštravanja odnosa 1778., na današnji dan, 10. svibnja 1780. godine, marokanski sultan izdao je dvije isprave, kojima je Dubrovčanima objavio mir. No mir nije trajao dugo. Još iste godine, on je 4. prosinca izdao objavu neprijateljstva, a tri godine kasnije,15. veljače 1783. napokon izdaje vrlo važnu objavu s uvjetima povoljnim za Dubrovnik. U njoj se posebno ističe kako se ti povoljni uvjeti daju Dubrovčanima s osobitim obzirom prema osmanskom sultanu, jer »su oni pod njegovom zaštitom i u sjeni njegove moći«.  (6) 

U želji da povisi prihod od soli, koja je bila državni monopol, i suzbije krijumčarenje strane jeftinije soli, vlada Dubrovačke Republike, na današnji dan, 10. svibnja 1799. godine, donijela je odluku o obaveznoj kupnji državne soli i nove fiskalne odredbe. Ujedno su donijete i stroge mjere za uspješnu provedbu ove odredbe. Bio je to jedan od neposrednih povoda koji su doveli do bune u Konavlima, te 1799. i 1800. godine. Unatoč obnovljenom pomorstvu, koje je punilo državnu blagajnu, ipak je krajem stoljeća Republika došla u novčane poteškoće. Prvi razlog bio je silom od Francuza nametnuti zajam, a drugi nas razlog vodi u Beč, gdje je Republika imala uložen novac, a  Austrija, tada u ratu s Francuskom, oduzela je 30% dubrovačkog pologa. Nakon toga je vlada odlučila pojačati djelotvornost dotadašnjih odredaba o daćama, kako bi se one uspješnije pobirale, a mnoga je davanja i povisila. (7) 

Dubrovnik se veoma rano uključio u promet stranaca, podizanjem prvih hotela, izgradnjom svratišta, izletišta, cesta, te vođenjem uredne statistike o njihovim posjetima. Tako je na današnji dan, 10. svibnja 1911. godine objavljena statistika posjeta stranaca tijekom 1910. g., donoseći brojke stranih posjetitelja Dubrovnika iz svih zemalja u Carevinskom vijeću, i drugih europskih zemalja. Ukupno te godine Dubrovnik je posjetilo 19.516 stranaca. (8) 

Tijekom 1936. godine u Dubrovniku se razvila polemika je li poznati top "Gušter" zaista pao u more ispod Lovrijenca, ili se nalazi u Vojnom muzeju u Beču. Na današnji dan, 10. svibnja 1937. godine, bečki Vojni muzej odgovorio je na dubrovački dopis od 4. svibnja, navodeći da se u bečkim zbirkama nalaze samo dva topa Dubrovačke Republike: jedna kolubrina, koju je salio Ivan Baptista della Tolle iz Raba 1505. godine, kalibar 13 cm, dužine 449 cm, s likom svetog Vlaha, i jedna polukartuana iz 1571., te da, ako je taj top svojedobno dopremljen u Beč, tada bi to mogla biti cijev koja je još za života cara Franje Josipa rastaljena u bečkoj ljevaonici. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 10. svibnja 1945. godine, u Strmcu u Hrvatskom Zagorju ubijen je biskup Josip Marija Carević, dubrovački biskup od 1929. do 1940. godine, jedini biskup Crkve u Hrvata koji je tako otvoreno ubijen odmah po dolasku partizana na vlast. Biskup Carević došao u Dubrovnik u teškom vremenu nakon šestosiječanjske diktature 1929. godine, kojom su bila zabranjena i vjerska okupljanja što je bio razlog i za odgađanje postavljanja križa na Srđu u povodu 1900. obljetnice Kristove smrti. Biskup Carević dao je podići poznati dubrovački simbol Križ na Srđu kao spomen na tu obljetnicu za vrijeme svog mandata u Dobrovniku, 1935. *2003. godine, u povodu 120. obljetnice rođenja dubrovačkog biskupa Josipa Marije Carevića Dubrovački biskupski ordinarijat i Matica hrvatska iz Metkovića objavili su knjigu "Dubrovački biskup Josip Marija Carević".* Šutnja o razlozima njegove smrti trajala je pedesetak godina, a zahvaljujući Biskupskom ordinarijatu u Dubrovniku počelo se raditi na otkrivanju istine. *Ipak, za njegov grob se ni danas ne zna.* (10)

Na današnji dan, 10. svibnja 1736. godine, u  Dubrovniku je rođen posljednji trebinjski i mrkanjski biskup, Nikola Ferić, stariji brat pjesnika Đura. Doživio je pad Dubrovačke Republike i rusko-crnogorski napad 1806. na dubrovačko područje. Bio je dobar poznavatelj hrvatskog jezika i dijalekata. Prevodio je na hrvatski latinske pjesme mlađeg brata Đura. Nekoliko njegovih rukopisa čuva se u biblioteci Baltazara Bogišića u Cavtatu. Nikola Ferić umro je u rodnom Dubrovniku 1819. g, a pokopan je u dubrovačkoj katedrali. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan 1992. godine, prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ipak, Na današnji dan, u nedjelju 10. svibnja 1992. godine, na užem području Dubrovnika, ut manje provokacije, bilo je relativno mirno, ali diljem južnog bojiša  rat je nesmiljeno bjesnio. Bombardirani su Dubrvačko primorje, Neum i Opuzen, po kojima su padale teške razorne bombe, tzv. krmače. (12) Toga, 10. svibnja 1992. godine u Topolu, u neprijateljskom zračnom napadu poginuo je pripadnik HV-e Nedjeljko Cvjetković, (13)  pet pripadnika 1. brigade HV-e: Marijan Fekonja (1958.-1992.), Marijan Knežević (1967.-1992.), Tomislav Antun Petrić (1973.-1992.), Petar Žaja (1962.-1992.) i Tihomir Žužić (1964.-1992.), *te pripadnik116. brigade HV-e,Ninoslav Abramović (1962.-1992.). (14) Na današnji dan, 10. svibnja 1992. godine, kao civilna žrtva u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginuo je Mladen Bjeliš, iz Opuzena, rođen 1943. (15) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 337 -344

(2) http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=56230

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) HBL Stjepan Krasić (1989)

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 253,254,255

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 337 -344

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=56230

(11) HBL Anto Lešić (1998)

(12) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 161

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39, VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -180- Nedjeljko Cvjetković

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-254-*260-

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 270

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 24.06.2021. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Sandalj Hranić izdao je, na današnji dan, 24. lipnja 1419. godine, Dubrovačkoj Republici povelju kojom joj daje u potpunu vlasnost svoj dio Konavala. (1) Na ...

Gradoplov
Petak, 25.06.2021. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 26.06.2021. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 23.06.2021 08:20

Srijeda, 23.06.2021 08:20

Utorak, 22.06.2021 08:20

Utorak, 22.06.2021 08:20

Ponedjeljak, 21.06.2021 08:20

Ponedjeljak, 21.06.2021 08:20

Nedjelja, 20.06.2021 08:20

Nedjelja, 20.06.2021 08:20