„Govorite naški kako biste ga sačuvali od zaborava!”

„Govorite naški kako biste ga sačuvali od zaborava!”

Dubrovačke knjižnice/ Vedran Levi

Silvija Batoš i Perica Domijan održale su 7. ožujka predavanje „Naški u europskim saločama“ u Čitaonici Narodne knjižnice Grad, kako bi upozorile na aktualnost i prepoznatljivost nekih davno zabilježenih jezičnih formi naškoga/dubrovačkoga govora.

Putem upitnika dobile su i podatke o njihovom poznavanju ili pak nepoznavanju od strane današnjih govornika. Anketa je provedena na uzorku od 139 studenata. Zadatak je bio razvrstati riječi iz svakodnevice u tri kategorije (150 riječi): stanovanje, prehrana i pomorstvo.Zaključak istraživanja bio je kako dubrovački govor prema mnogim pokazateljima gubi svoj identitet.

Ipak, naglasila je Domijan, istraživanje među studentima Sveučilišta u Dubrovniku pokazuje kako oni dobro poznaju dubrovački govor, jer ga svakodnevno koriste u svojim obiteljima, kao i u komunikaciji s prijateljima. Također, dubrovački govor danas je bolje sačuvan u ruralnim područjima dubrovačkoga kraja nego u Gradu.

"Kad kažemo 'naški' svi znamo da se odnosi na dubrovački govor. 'Saloča' je mjesto okupljanja, nije nužno bogato urešena. Postojale su i u crkvenim, vjerskim i akademskim institucijama gdje su se ljudi iste struke okupljali i raspravljali. Treba se okupljati i što više čuvati naš govor da se ne zaboravi", naglasila je Batoš i dodala kako su zbog toga i radili istraživanje sa studentima.

Istaknula je kako ‘breme Dubrovnika nisu samo spomenici’, breme su njegovi ljudi iz Grada koji su svojim životom i radom postali europski. Ljudi kojima su životni putevi bili preko Rima, Venezije, Beča, Carigrada, Londona.

Naglasak predavanja bio je na poslovicama, to jest, sažetim izrekama o nekoj životnoj pojavi, zakonu ili normi, u obliku tvrdnje ili upute, a paremiologija je disciplina u svjetskoj književnosti koja ih proučava.

Prvu europsku antologiju poslovica piše Dubrovčanin Benedikt Kotruljević čime europska kulturna javnost upoznaje način izražavanja jednoga naroda i njegovoga jezika koji nije bio široko poznat. Rukopis završen 25. kolovoza 1458, tiskan nakon 115 godina u Veneciji,1573., uz pomoć Frane Petrića, jedno je od najstarijih sačuvanih dubrovačkih djela. Izvornik na talijanskom se koristio u trgovačkim krugovima Europe. Kotruljević je citirao izreke grčkih i latinskih pisaca i filozofa, zanimljiva razmatranja života, morala, obitelji, prirode...

Predavanje je održano u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i Hrvatskim društvom za primijenjenu lingvistiku, a sve u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika.