Otvorene jubilarne 70. Dubrovačke ljetne igre!

Otvorene jubilarne 70. Dubrovačke ljetne igre!

Dubrovačko-neretvanska županija

Jubilarne, 70. Dubrovačke ljetne igre otvorene su u srijedu navečer podizanjem zastave Libertas na gradski zvonik te uz stihove Himne slobodi pred crkvom sv. Vlaha, prema scenariju i u režiji intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski i njenog pomoćnika Saše Božića, a pod krilaticom "Dubrovnik plovi".

U ceremoniji su sudjelovali Orkestar Državne opere Donje Saske iz Hannovera, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Mješoviti zbor Libertas i Dubrovački komorni zbor pod ravnanjem maestra Ivana Repušića te Festivalski dramski ansambl, Folklorni ansambl Linđo, studenti Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu te djeca i građani grada Dubrovnika.

U 47 slavljeničkih dana nadolazeće festivalske sezone, Igre će brojnoj domaćoj i inozemnoj publici predstaviti više od 80 dramskih, glazbenih, baletnih, filmskih, folklornih i drugih izvedbi.

Ceremoniji je uz domaćina gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića nazočila i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica, saborski zastupnici Sanja Putica i Branko Bačić, državni tajnik Frano Matušić i drugi visoki uzvanici.

Govor gradonačelnika Frankovića na otvaranju 70. DLJI:

"Prije sedam desetljeća Dubrovnik je dobio kulturnu manifestaciju koja će ga ponovno, nakon gotovo stoljeća i po', vratiti na svjetsku scenu. Ovaj put to neće biti umijeće politike, kao što je to bio slučaj u doba od Republike, već umjeteonstvo od kulture. No, neki su simboli povezali ta dva vremena i ta dva dubrovačka iskoraka. Od Himne slobodi, dizanja barjaka, koji je također redizajnirana pomorska zastava Republike, na Orlandov stup pa do reminiscencija koje izazivaju Negromant, knez i vlastela, a posebno Vojnovićev Orsat i njegov monolog.

I dosta se toga promijenilo u sedam desetljeća od kada je nekolicina entuzijasta krenula u ovaj projekt. Hvala svima onima koji su svih ovih sedam desetljeća na bilo koji način sudjelovali u i oko Igara. A bilo ih je mnogo, zaista mnogo. Zato ova prigoda i jest na neki način raskrižje s kojega se osvrćemo i na kojemu odlučujemo kamo i kako dalje.

Grad i Svijet su se puno promijenili od ljeta te 1950. godine. Danas živimo u digitalnom dobu, u dobu u kojemu dominiraju društvene mreže, ali u kojemu dominira i jurnjava. A juri se samo za što više tezora, za što više blaga. I to je ono što nije dobro. To je ono što ruši taj stari dubrovački model, a zapravo antički ideal, življenja u skladu s mjerom. Ništa previše - zapisali su stari Grci u Delfima. A Dubrovnik je tijekom stoljeća samostalnosti tu mjeru nastojao živjeti. I dok je bilo mjere bilo je i sklada, bilo je reda. Međutim, i Grad i Svijet krenuli su u jurnjavu za tezorom. Pa je na brzinu nestala mjera i svi smo zajedno rekli „dobro jutro, kaosu!“.

Kao i u ostalome, tako se i u kulturi dogodila vidljiva promjena. I kultura je krenula u potragu za tezorom, krenula je u potragu za instant slavom i za isforsiranim provokacijama kao receptom za uspjeh. Stoga i kultura, kao i mnoge druge društvene pojave i djelatnosti, mora razmisliti o trenutku u kojemu se nalazi danas. A to je, općenito govoreći, kriza. Kriza i otuđenje, a sve pospješeno tezorom. Stoga je potrebno da kultura koja je oduvijek znala naći odgovore na mnoge probleme, bude vodilja i  svjetionik u tmini svakidašnjice.  

Događanja u društvu ne smijemo promatrati samo sa strane. Trebamo djelovati i to što prije.

U ovoj obljetničkoj prigodi bih i sebe i vas pozvao da promislimo kako ne pasti u zamku od tezora i kako zadržati i živjeti prave vrijednosti, kako u umjetničkom stvaralaštvu tako i u svakodnevnom životu. Time će nam naš dubrovački i hrvatski prozor u svijet ostati čist i cjelovit usred svih oluja od tezora.

I sve je samo na nama. Mi smo ti koji ćemo odlučiti hoćemo li zbog tezora srušiti sve oko sebe ili ćemo mjerom pokazati i dokazati kako smo zaista baštinici naših starih. Onih koje je mjera i mudrost očuvala na ovoj hridi gotovo pet stoljeća. Samo mi odlučujemo.  Nema izlika, nema opravdanja I nema življenja na staroj slavi i po starim, nekada uspješnim, a danas prevladanim receptima.

Svevremenski Držićev Pomet govori o toj prilagodbi. Kaže Pomet: „Ma se je trijeba s brjemenom akomodavat. Trijeba je bit vjertuoz tko hoće renjat po svijetu.“

I za kraj citirat ću dio iz himne svetom Vlahu iz 1972 godine: „Niti bure niti trešnje niti mora bijes ne ruši mu stijene jer ih štiti jer ih brani svetog Vlaha glas slobode nam svete.“

Nek nam ova naša Dubrovačka lađa od ljetnih igara i dalje uspješno plovi.

Ovim proglašavam 70. dubrovačke ljetne igre otvorenima!

Živjeli!"