U Župskoj ulici okrivena spomen ploča Milanu Milišiću

U Župskoj ulici okrivena spomen ploča Milanu Milišiću

Grad Dubrovnik

U Župskoj ulici na Pločama, gdje je živio i gdje je 5. listopada 1991. godine u granatiranju Dubrovnika ugašen njegov život, otkrivena je spomen ploča dubrovačkom književniku i prevoditelju Milanu Milišiću.

U sklopu programa Grada Dubrovnika za obilježavanje 30. obljetnice herojske obrane Grada ploču su otkrile zamjenica dubrovačkog gradonačelnik Jelka Tepšić i Jelena Trpković, supruga Milana Milišića.

"Okupili smo se danas ovdje da bi odali počast prvoj civilnoj žrtvi u Domovinskom ratu, našem pjesniku, književniku, novinaru i prevoditelju Milanu Milišiću. Prije 30 godina barbarska je granata prekinula život čovjeka koji rat i vojničke uniforme nije volio vidjeti ni izdaleka. Grad jest izgubio tog 5. listopada svoga pjesnika, ali nije izgubio njegove stihove. Nije izgubio uspomenu na njega i njegovo djelo. Upravo u tom cilju i na ovaj smo način željeli obilježiti taj tragični događaj - kako bi podsjetili, baš poput Milana Milišića,  na besmislenost ratova te na smislenost i neprolaznost umjetničkog stvaralaštva'', kazala je u ovoj prigodi zamjenica Tepšić.

Supruga Jelena Trpković zahvalila je ponajprije Gradu Dubrovniku na postavljanju spomen ploče te posebno Andriji Seifriedu, na čiju inicijativu je ploča postavljena, ali i svim prijateljima i svima koji se sjećaju Milana Milišića i uprizoruju njegova djela.

Potom je u Kazalištu Marina Držića održan Hommage à Milan Milišić, gdje su glumci Kazališta izveli njegove stihove i tekstove Milanovih prijatelja i suradnika o njegovom životu i trenutcima smrti.

U ime Grada Dubrovnika zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić još je jednom podsjetila na njegov književni i pjesnički opus te na životni put i beskompromisni stav prema društvu u kojemu je živio, prisjećajući se i teksta ''Život za slobodu'', objavljenom u studentskom listu ''Laus''.

''Upravo je „Laus“ bio predmetom sukoba Milišića i ondašnjih  političara. Zapravo, Milan je preko svog slučaja pokazao i prikazao medijske slobode bivše države. Naime, u listopadu 1984. godine „Laus“ je objavio Milanovu novelu  „Život za slobodu“. Tekst je prikazivao sudbinu „dunda Mirka“, dubrovačkog ugostitelja, koji je nestao nakon ulaska partizana u Grad 1944. godine. Naravno, Milišić je tim tekstom otvorio „pandorinu kutiju“ i načeo temu o kojoj se samo potiho govorilo - o likvidacijama na Daksi.  Dubrovački SUBNOR tužio je Milišića jer je, kako su tada rekli,  “napao na socijalističku, samoupravnu i nesvrstanu Jugoslaviju i minimizirao tekovine narodno-oslobodilačkog rata”. Redakcija LAUS-a je raspuštena, a Milan je osuđen je na sedam mjeseci zatvora uvjetno na 3 godine'', kazala je, između ostalog, u svom obraćanju zamjenica Tepšić.

Pišući i razgovarajući s brojnim dubrovačkim kulturnjacima i novinarima, zajedno sa suprugom Jelenom, Milan je i početak Domovinskog rata dočekao u kući na Pločama, u Župskoj ulici 5, gdje je u spomen na njegovu tragičnu smrt otkrivena spomen-ploča.

 

Dubrovački književnik i prevoditelj Milan Milišić (1941.-1991.)

Milišić je pisao poeziju, eseje, putopise, dramska djela i književne reportaže. Uređivao je omladinski list Laus i časopis Dubrovnik te radio kao kazališni dramaturg. Bio je član Društva hrvatskih književnika i hrvatskog PEN-a. Među prvim je civilnim žrtvama stradalim prilikom granatiranja Dubrovnika 5. listopada 1991. godine.