Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 16. siječnja 1336. godine, dubrovački knez Nikola Falletro donio je važnu odluku o vaganju trgovačke robe i baždarenju utega. (1) Na današnji dan, 16. siječnja 1468. godine, prvi se put u zaključcima Malog vijeća spominje gradnja zidina današnjeg Molunta. (2) Na današnji dan, 16. siječnja 1907. godine, umrli su Vlaho Obuljen i Nikola Lale, koje je Grad znao kao Vlaha Slijepog i Linđa Lijeričara. (3) Uz današnji dan, 16. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Marcel, Oton, Petar, Mislav i Berard. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Naši utezi ne daju da se vara i bude prevaren. Kad mjerim robu, mene mjeri sam Bog – piše uklesano na luku kamenom iznad mjesta gdje se nalazila glavna vaga u palači Sponzi-Divoni, tada zdanju carinarnice - upozoravajući na točnost dubrovačkih mjera i upućujući mjerače na oprez. I zaista Dubrovčani su rigorozno pazili na ispravnost svojih mjera. Tako je, na današnji dan, 16. siječnja 1336. godine, dubrovački knez Nikola Falletro, uz pristanak Malog i Velikog vijeća, te okupljenog puka, donio važnu odluku o vaganju trgovačke robe i baždarenju utega, koja je kasnije ušla kao dopuna, u korpus Dubrovačkog statuta, čl. 76 njegove VIII knjige. Obzirom da mnogi lakti kojima se mjerilo, kao i utezi kojima se vagala trgovačka raoba nisu bili ispravni, odlučeno je da se izaberu svake godine tri plemića koji će po gradu pronalaziti neispravne mjere i one bez žigova, kao i one trgovce koji prodavaju po većoj cijeni od one na koju ih obvezuje propis statuta. Osim toga, svatko, neovisno o staležu i položaju, tko kani kupovati ili prodavati u gradu Dubrovniku zlato srebro, vosak ili neku drugu trgovačku robu, kako na debelu, tako i na tanku mjeru, kao i robu na veliko i na malo, dužan je svake godine navedene utege dati baždariti i ispraviti prema općinskim utezima, te ih dati obilježiti žigom sv. Vlaha. Samo takvim, baždarenim i žigom obilježenim utezima dužni su i moraju vagati svu trgovačku robu koju prodavaju. Odluka naglašava da će svak tko posjeduje neispravan uteg, pa makar bio obilježen žigom, Općina dubrovačka kazniti s pet perpera za svaki uteg i svaki put. ***Kao zanimljivost, u današnjem Gradoplovu donosimo i priču o samom impresivnom zdanju dubrovačke Divone, palače Sponza***. *Najstariji objekt kojeg arhivski podaci spominju na prostoru današnje Sponze je Velika carinarnica, koju dopuna Statuta iz 1296. godine navodi kao već postojeću općinsku zgradu. Velika carinarnica je u tom vremenu (13. stoljeće) samo jedna u nizu općinskih zgrada u istočnom dijelu Grada. Potreba za izgradnjom većeg, jedinstvenog objekta bila je uvjetovana jakim razvitkom trgovine, u doba najsnažnijeg ekonomskog uspona Dubrovnika, pri čemu su postojeći skladišni prostori u Gradu postali nedovoljni. Ideja je konkretizirana u zaključku Vijeća iz 1513. kada je utvrđeno da se počne razmišljati o izgradnji veće i udobnije građevine*. **Polovicom siječnja 1516. godine, pak, Veliko vijeće prihvaća  model za izgradnju carinarnice i ureda za procjenu**. *Prema projektu izvrsnog dubrovačkog graditelja i općinskog inženjera Paskoja Miličevića, sagrađena je nova zgrada carinarnice – velebna Divona-Sponza, u prijelaznom dubrovačkom gotičko-renesansnom slogu, koju su arhitektonski i klesarski uobličili korčulanski majstori kamenari Andrijići (1516.-1520.). Objedinjujući srednjovjekovni objekt carinarnice, razna skladišta, objekt za skupljanje kišnice (Sponza), radionice obrtnika-zlatara te druge objekte, vezujući ih uz raniju ulicu, koja preoblikuje u veliko dvorište – atrij, Paskoje stvara središnji javni objekt vezan uz trgovinu. Uz navedene sadržaje u zgradi nove carinarnice našla je prostor i kovnica novca i oružana. Tu su se održavali i sastanci Akademije Složnih i Dangubijeh, a kasnije tu su bile škole za djecu vlastele i građana, pravnička škola i tiskara. Danas palača Sponza, čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja. Tu je smješten Dubrovački arhiv s dokumentima, iz svih proteklih stoljeća do najnovijeg vremena.* (1) 

Na današnji dan, 16. siječnja 1431. godine, prvi put u dokumentima se spominju gradska vrata Cavtata. Toga je dana, naime, određeno da se otpusti, odnosno premjesti vratar vrata na cavtatskom zidu, a da kapetan plaćenih vojnika, koji se bude nalazio u Cavtatu, naredi da se zatvaraju vrata preko noći, te ključeve drži uza se. (5) 

Na današnji dan, 16. siječnja 1468. godine, Malo vijeće odredilo je tri plemića koji su imali uspostaviti zidine Cavtata u sta­nje kako su bile prije nego ih je rušio herceg Stjepan Kosača i obzidati Crnugoru. To je zapravo prvi zaključak koji spominje gradnju zidina današnjeg Molunta. U vremenu kad su Dubrovčani došli u posjed Konavala, pa i u svim kasnije donesenim zaključcima Vijeća, pod imenom Mo­lunat (Molonta) razumijevao se samo otočić pred lukom Malog Molunta, dočim se poluotočić koji zatvara obje luke i kojeg su Du­brovčani utvrđivali nazivao Crnagora. Naziv Molunat za cijeli kraj nastao je kasnije. (6) 

Na današnji dan, 16. siječnja 1487. godine, Malo vijeće ovlašćuje nadstojnike izgradnje luke, da mogu ugovoriti isporuku potrebnog drva za izgradnju luko­brana. Podsjećamo, izgradnja gradske luke u kamenu i lukobrana (Kaše) prema nacrtu, odnosno modelu inženjera Paskoja Miličevića započeta je 1484. godine. Lukobran, koji postoji još i danas, bio je potreban za zaštitu luke od jugoistočnih vjetrova i valova, ali isto toliko i radi obrane luke od neprijateljskih napada. Do izgradnje lukobrana lučki lanac je išao od kule sv. Luke do one od Mula, a to je bila duljina od 130 metara. Za tako dugi lučki lanac trebala je velika količina hrastovih greda i željeznih spona i unatoč tome luka je bila puno ranjivija i podložnija prirodnim i neprijateljskim utjecajima. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 16. siječnja 1719. godine, u Korčuli je umro jedan od najznačajnih pisaca XVII. st. na hrvatskom jugu Petar Kanavelić. Napisao je dulju pjesmu Grad Dubrovnik vlastelom u trešnji o velikome dubrovačkom potresu 1667. i još nekoliko prigodnica u povodu značajnih događaja iz dubrovačke povijesti. Neko vrijeme je i boravio u Dubrovniku, gdje se povezao s tamošnjim književnicima, a bio je i član dubrovačkoga književnog društva Akademije ispraznijeh, osnovane po uzoru na znamenitu rimsku Arcadiju. Negova prozna tragikomedija Vučistrah, svoju je praizvedba imala upravo u Dubrovniku, 1682. (8)

Na današnji dan, 16. siječnja 1907. godine, nekako u isto vrijeme, umrla su dva simbola i obilježja Grada, umjetnici svog vremena, čeljad po mnogo čemu originalna, slobodna i vesela duha, dva prijatelja koja su znala zasvirat i zapjevat često i zajedno ulicama Grada na radost okupljenih. Grad ih je znao kao Vlaha Slijepog i Linđa Lijeričara, a malo tko onako kako su se točno zvali, Vlaho Obuljen i Nikola Lale. Upravo tih dana objavljen je šesti od za povijest našeg Grada izuzetno vrijednih svezaka nazvanih „Galerija dubrovačkih oriđinala“ autora pod pseudonimom Živko Ž. Živković, iza kojega se krio, po mišljenju i potragama Vedrana Benića i još nekih, profesor i znani istraživač Vid Vuletić Vukasović. Vlaha Slijepog Ivo Vojnović stavio je zauvijek među likove u svoj „Ekvinocijo“, kao onog slijepog grčkog proroka Tiresiju. Linđa Lijeričara nacrtali su mnogi, ali zauvijek ga je u kolu Linđo sa lijericom gore na plafonu našeg kazališta nacrtao Vlaho Bukovac. (9)

Na današnji dan, 16. siječnja 1967. godine u Cavtatu je umrlaslikarica Jelica Bukovac-Radosavljević. Umjetnička galerija Dubrovnik, u galeriji Dulčić Masle Pulitika, 2014. godine organizirala je Izložbu pod nazivom 'Sestre Bukovac' a prilikom koje su predstavljeni radovi sestara, Ivanke Bukovac Javorsky i Jelice Bukovac Radoslavljević, kćeri čuvenog slikara Vlaha Bukovca. (10)

Na današnji dan, 16. sječnja 1981. godine, u Zadru je umro glazbenik i pisac ŠimeDešpalj, 1943. godine umjetnički voditelje partizanske kulturno-umjetničke grupe dubrovačkog okruga, a 1944/45. i dirigent orkestra Okružnog kazališta u Dubrovniku. (11)

Na današnji dan, 16. siječnja 2007. godine, u Zagrebu je umro Vinko Jurčić, hrvatski vrtlarski stručnjak i pejzažni planer, koji je s Brunom Šišićem osnovao Centar za povijesne vrtove i razvoj krajobraza u Dubrovniku. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 16. siječnja ratne 1992. godine, nakon povijesne noći međunarodnog priznanja Hrvatske, dan je na dubrovačkom području protekao mirno i u znaku priznavanja nove hrvatske države. Državama koje su jučer priznale Republiku Hrvatsku pridružilo se na današnji dan još 35 novih. (13) Nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. godine stradalo je više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 16. siječnja 1993. godine u Rožatu, kao pripadnik Odreda naoružanih brodova Dubrovnik nesretnim slučajem poginuo je Matko Soče. (14) Nakon 5. listopada 1991., i ulaska agresora u Slano čime je prekinuo posljednju kopnenu vezu Dubrovnika s drugim dijelovima Hrvatske, na ovom je prostoru aktivirana zapadna dubrovačka ili stonska bo­jišnica. Na današnji dan,16. siječnja 1994. godine u Stonu, je nesretnim slučajem poginuo pripadnik MOMP-a Korčula Alen Pecotić. (15)

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

*http://www.dad.hr/sponza.php

** Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

***Sebatijan Vukosavić

(2) LUKŠA BERITIĆ, MOLUNAT, Str. 55,56

(3) http://www.dulist.hr/ulicama-moga-grada-neke-godisnjice-i-spomen-na-drage-likove-grada/224516/

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA I REGULACIONI PLAN CAVTATA, ANALI, 1970. godine, str.194

(6) LUKŠA BERITIĆ, MOLUNAT, Str. 55,56

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 108

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) http://www.dulist.hr/ulicama-moga-grada-neke-godisnjice-i-spomen-na-drage-likove-grada/224516/

(10) HBL Vera Kružić-Uchytil (1989)

(11) HBL Ivona Ajanović-Malinar (1993)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 104

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -216- Matko Soče 

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39,40, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -231- Alen Pecotić

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 11.12.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 11. prosinca 1947. godine, u Dubrovniku je rođen Miljenko Bratoš, sekretar općin¬skog Sekretarijata za narodnu obranu, jedan od najzaslužnijih organizatora obrane Grada, ...

Gradoplov
Srijeda, 12.12.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 13.12.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 10.12.2018 08:20

Ponedjeljak, 10.12.2018 08:20

Nedjelja, 09.12.2018 08:20

Nedjelja, 09.12.2018 08:20

Subota, 08.12.2018 08:20

Subota, 08.12.2018 08:20

Petak, 07.12.2018 08:20

Petak, 07.12.2018 08:20