Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 16. ožujka 1669. godine graditelj iz Rima Francesco Cartesio, stupio je na dužnost upravitelja radova na popravku i obnovi dubrovačkog Kneževa dvora oštećenog u Velikoj dubrovačkoj trešnji, 6. travnja 1667. godine. (1) Na današnji dan, 16. ožujka 1913. godine, u Općinskom vijeću vodila se rasprava o općinskom »Redarstvenom pravilniku« koji je sadržavao i odredbe o prometu »na javnim putevima, ulicama i trgovima«. (2) Na današnji dan, 16. ožujka 1942. godine, u probni rad puštena je dubrovačka radijska postaja, Državna krugovalna postaja Dubrovnik. (3) Na današnji dan, 16. ožujka 1910. godine, u Dubrovniku je rođen slikar naglašene dinamike i žarkih gustih boja Ivan Ettore. (4) Na današnji dan, 16. ožujka 1916. godine, umro je pomorski pedagog i pisac Nikola Didolić, od 1901 do 1910. ravnatelj Nautičke škole u Dubrovniku. Na današnji dan, 16. ožujka 1930. godine, rođen je književnik Feđa Šehović. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Julijan, Hilarij, Smiljan, Veseljko, Hrvoje i Ivan Breb. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Velika dubrovačka trešnja, potres koji je pogodio Dubrovnik 6. travnja 1667. godine, ostavio je dubok trag u životima ljudi onodobnog Dubrovnika, kao i velike štete, koje su se popravljale godinama. Među brojnim građevinama koje su oštećene i zahtjevale temeljitu obnovu bio je i Kenžev dvor. O tome svjedoči i podatak da je graditelj iz RimaFrancescoCARTESIO, na današnji dan, 16. ožujka 1669. godine stupio na dužnostupravitelja radova na popravku i obnovi dubrovačkog Kneževog dvora oštećenog potresom. (7) 

Akademije su obuhvaćale skupinu ljudi koji su se bavili najčešće znanošću ili književnošću, a nazivane su znanstvenim ili književnim akademijama. U Dubrovniku se javljaju krajem 16. stoljeća kada se u kružoke počinju okupljati učenjaci i književnici. Jedna takva akademija, koja se bavila znanošću i književnošću osnovana je inicijativom vlastelina Miha Sorkočevića 1793. godine, pa se po njemu nazivala "Akademija Miha Sorkočevića" ili "Patriotsko društvo". Akademija je bila kratka vijeka, ali je vrijedna spomena jer se tu govorilo i o tjelesnom odgoju. Na sjednici održanoj na današnji dan, 16. ožujka 1793. godine, raspravljalo se o odgoju plemića u tadašnjim prilikama. Istaknuto je kako je čovjek sastavljen od tijela i duha, te da se trebaju razvijati sve njegove sposobnosti. U tu svrhu odgoj ima dva zadatka: 1. razvijati dobru tjelesnu građu i 2. da duh bude discipliniran i učen. Činjenica je, dakle, da su o tjelesnom odgoju raspravljali najučeniji i najugledniji ljudi kulturnog života Dubrovnika. (8) 

Prema Josipu Bersi javne kočije pojavile su se na dubrovačkom području u drugoj polovici 19. stoljeća. Kada je Ivan Kukuljević 1856. godine doputovao u Dubrovnik, već su posto­jale javne kočije za prijevoz na relaciji Gruž - Pile. Putnici su se često žalili na postupke kočijaša. Općinski redari podnosili su i prekršajne prijave protiv pojedinih kočijaša. Najčešće, ako je neki kočijaš »gonio kar bez fenjera« ili nije imao »dozvolu obrta«,zatim »za prekršaj tarife«, »za prekršaj kočijaškog reda« ili »za uskratu vožnje«Građani su ukazivali i na prebrzu vožnju pojedinih kočija Placom: »Cijenimo da je svim kočijašima dobro poznata naredba da svoje kočije niz Stradun moraju goniti polako, nada sve pak kad je ura od šetnje. Već u to vrijeme postojao je općinski »Redarstveni pravilnik« koji je sadržavao i odredbe o prometu »na javnim putevima, ulicama i trgovima«. Dubrovačko je Općinsko vijeće prema potrebi mijenjalo i nadopunjavalo taj pravilnik. Na današnji dan, 16. ožujka 1913. godine, o tom pravilniku i u cjelini vodila se rasprava u Općinskom vijeću, nakon čega je »Redarstveni pravilnik« s odredbama o kočijama i kočijašima bio i tiskan. Poslije uspostavljanja električnog tramvaja (krajem 1910. g.) prijevoz kočijama od Gruža do Pila potpuno je nestao. Na ostalim prijevoznim linijama kočije su i dalje bile poprilično uposlene. (9) 

Na današnji dan, 16. ožujka 1942. godine, u probni rad puštena je dubrovačka radijska postaja, Državna krugovalna postaja Dubrovnik.  Iako je odašiljač bio male snage i amaterske gradnje, bio je to početak lokalnog radija u Hrvatskoj. Na temelju sheme koju je izradio stručnjak Šime Torbarina, tehničar Vinko Cvjetković je od dostupnog materijala, konstruirao 10-wattni odašiljač koji je s uspjehom proradio 16. ožujka 1942. godine. „Uoči prve godišnjiceNezavisne Države Hrvatske, 9. travnja 1942. godine, službeno je otvorena Državna krugovalna postaja Dubrovnik, te je toga dana prvi put pred njezinim mikrofonom otpjevana hrvatska državna himna.“Radio je imao kratak prekid u emitiranju, otprilike jednu godinu, ali je 18. listopada 1944. godine emitiranje nastavljeno, od kada Radio Stanica Dubrovnik, a od 1991. godine Hrvatski Radio Dubrovnik, u kontinuitetu prati život i životne potrebe lokalnog stanovništva. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 16. ožujka 1930. godine, u Bileći, u BiH, rođen je književnik Feđa Šehović. *Poslije završenog zagrebačkog Filozofskog fakulteta zaposlio se u dubrovačkoj osnovnoj, zatim i srednjim školama. Kratko je bio slobodni novinar, pa direktor drame HNK u Splitu, zatim knjižničar i ravnatelj Znanstvene knjižnice u Dubrovniku, da bi od 1985. sudjelovao u izgradnji Doma Marina Držića, i bio njegovim prvim voditeljem.* Kao dramski pisac debitirao je dramom Raskršća. Zapažene su mu komedije, lokalnoga kolorita i tema (Kurve i Katarina Druga), a lokalnim povijesnim temama humoristički pristupa i u šest romana Dubrovačke tralalogije. Pozornost je privukao povijesnim romanima koje je 1980-ih tiskao pod pseudonimom Raul Mitrovich; romanima Gorak okus duše, Oslobađanje đavola  i Uvod u tvrđavu uz Fabrija i Aralicu, uspostavivši tzv. novopovijesni roman. Objavio je i povijesne romane Svi kapetanovi brodolomi i obiteljsku sagu Ilijasbegovići: cronica travuniana. Domovinskim ratom potaknuti su ratni roman Četiri vozača u apokalipsi, te feljtonistička knjiga Zla kob zaborava. Ostala djela: Drame, dramoleti, pučke komedije dubrovačke, Vidra, Priče iz Vitaljine, Zločin u samostanu i zbirka pjesama „Danak ljubavi“. **U više od 40 godina književnoga rada u Dubrovniku Geđa Šehović napisao je oko 20 kazališnih komada i 15 proznih djela. Za svoj je rad dobio je niz nagrada.** (11) 

Izvori i literatura:

(1) HBL Kruno Prijatelj (1989)

(2) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 94,95,96

(3) ADRIANA TOMAŠIĆ, MONOGRAFIJA RADIO DUBROVNIK - 70 GODINA, DOKUMENT JEDNOG VREMENA, JEDNOG GRADA I JEDNOG RADIJA

(4) HBL Antun Karaman (1998)

(5) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/feda-sehovic

**http://www.hciti.hr/606/sehovic-feda/

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) HBL Kruno Prijatelj (1989)

(8) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 47

(9) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 94,95,96

(10) ADRIANA TOMAŠIĆ, MONOGRAFIJA RADIO DUBROVNIK - 70 GODINA, DOKUMENT JEDNOG VREMENA, JEDNOG GRADA I JEDNOG RADIJA

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/feda-sehovic

**http://www.hciti.hr/606/sehovic-feda/

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 15.12.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Kuga, ili kako su je nazivali crna smrt prema navodima dubrovačkih kroničara, prvi se put pojavila u Dubrovniku, na današnji dan, 15. prosinca 1347. godine. ...

Gradoplov
Nedjelja, 16.12.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 17.12.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 14.12.2018 08:20

Petak, 14.12.2018 08:20

Četvrtak, 13.12.2018 08:20

Četvrtak, 13.12.2018 08:20

Srijeda, 12.12.2018 08:20

Srijeda, 12.12.2018 08:20

Utorak, 11.12.2018 08:20

Utorak, 11.12.2018 08:20