Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Sveta je Ana, spomendan kršćanske svetice, majke Blažene Djevice Marije, koji se obilježava i slavi u Katoličkoj crkvi 26. srpnja. (1) Sv. Ana 26. srpnja, u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike obilježavala se kao blagdan. (2) Danas: sv. Anu kao naslov župne crkve svetkuje Brgat, a svečano se slavi i u brojnim župama i mjestima Dubrovačke biskupije, od Konavala do Pelješca. Cavtat/Obod, Čilipi/Gabrili, Dubrovnik/Lapad, Janjina/Sreser, Korčula, Lisac/Podimoč, Lopud, Makovi, Mali Ston, Orebić/Žukovac, Osojnik, Pločice/Poljica, Ponikve/Duba, Pridvorje/Lovorno, Putniković, Ston, Topolo/Imotica, Trsteno/Brsečine, Zaton-Doli/Zamaslina. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Joakim, Ana, Anita, Kamila, Eduard i Martin. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U vrijeme kada je katolička crkva nastojala iskorijeni krivovjerje koje se sve više širilo u krajevima Bosne i Huma, s ciljem otpora najezdama omiških gusara i heretičkom pokretu u Bosni i okolici, dubrovačkim nadbiskupom 1222. godine, imenovan je Rimljanin Arengerije. Papa Grgur IX poslao je 1227. godine, Arengeriju bulu kojom je Dubrovačkoj nadbiskupiji potvrdio metropolitanska prava na području Srbije, Bosne, Zahumlja i Travunje, nad biskupijama Kotora, Budve, Ulcinja, Skadra, Drivasta, Pulatija, Lješa, Bara i nad Bosanskom biskupijom. Neki biskupi uskratili su mu sufragansku podložnost, i optužen je pred Rimskom kurijom da u Bosni i neretvanskom primorju podržava krivovjerstvo. Povod toj optužbi dao je sam Arengerije time što je kao metropolit oko 1230. posvetio za bosanskog biskupa svećenika, za kojega se tvrdilo da je sklon patarenskoj herezi. Postupak nadbiskupa Arengerija i njegov tolerantan stav prema herezi u Bosanskoj dijecezi ocijenjeni su kao neopreznost. No kako ta optužba nije imala samo vjerski nego u prvom redu politički karakter, sankcije za Dubrovačku nadbiskupiju nisu izostale. God. 1238. Bosanska je biskupija podvrgnuta izravno papinskoj vlasti, a na današnji dan, 26. srpnja 1247. godine, otcijepljena je od Dubrovačke nadbiskupije te postaje sufragan Kaločke nadbiskupije. (5) 

Naziv Porporela izvedenica je latinske riječi purpure, što prevedeno na hrvatski znači umjetni niz grebena, školjića, stijena, seka. Prava zidana obala – Porporela, kakvu je danas poznajemo, izgrađena je 1873., no Porporela je u nešto drukčijem obliku nastala još sredinom 14. stoljeća. Prvi se put spominje u dubrovačkim izvorima 1367. pod nazivom porporaria, iz čega je nastala izvedenica i današnji naziv Porporela. *Budući je dubrovačka stara gradska luka zbog nepovoljnog položaja bila izložena udarima juga i valova na današnji dan, 26. srpnja 1347. godine, jednoglasno je prihvaćena odluka Velikog vijeća o gradnji nasipa lukobrana dužine 25 sežanja (oko 51 m) od položaja kule od Mula (danas u sastavu tvrđave Sveti Ivan) u pravcu sjeveroistoka (gotovo usporedo s kašama iili okomito na današnju Porporelu) i jedan drugi mali nasip oko podnožja same kule radi njezine zaštite.* Ostaci nasipa i danas su vidljivi na tom prostoru nešto zapadnije od današnjeg lukobrana Porporela, a u vrijeme oseke dijelom izlaze na povr­šinu. Taj se prostor i nakon prvog nabacivanja kamenja nastojalo utvrditi, jer je zabilježeno nekoliko odluka dubrovačkih vijeća kojima se naređuje brodo­vima da pri uplovljenju upravo tu nabace veliko kamenje. Postoje i fotografije koje predočuju taj dio bez zidane obale sa samo nabacanim kamenjem. O boljoj zaštiti od valova Luke i tvrđave Sv. Ivan raspravljao je i poznati inže­njer Miho Hranjac godine 1617. On predlaže isto ono što je rečeno u odluci Velikog vijeća prije tri stoljeća, da se nabaci veliko kamenje oko Sv. Ivana i da se od njega izgradi nasip (lukobran) u pravcu sjeveroistoka. Ipak, do izgradnje lukobrana Porporela, na istom mjestu, došlo je tek 1873., ** i to po nalogu pomorsko-lučke uprave iz Trsta, koja je u tom razdoblju bila pod vlašću austro-ugarske vlade.** Nacrt po kojemu je građena Porporela do danas nije pronađen, ali se sa sigurnošću može reći da je već bio u funkciji 1873. godine. Porporela i Kaše štite luku od udara valova, uz neizmjernu pomoć Lokruma, prirodnog valobrana koji štiti luku od izravnih udara valova što pristižu iz Jonskoga mora. (6) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 26.  srpnja 1905. godine, na Dubcu kraj Dubrovnika rođen je pisac, jedan od začetnika moderne ekološke misli u Hrvatskoj Tomislav Macan. Objavljivao je prirodoslovne, etnografske i kulturološke članke u novinama, časopisima i zbornicima. Posebno su značajni njegovi radovi u časopisu Priroda (pod pseudonimom Martol Dubac), koji ga uvrštavaju u začetnike moderne ekološke misli u Hrvatskoj. Posmrtno su objavljena njegova djela Vlasićki zapisi (1996), Dubrovnik Martola Dupca (1997), Župski puti (2001), Sa staroga Mljeta (2002), Gospa od Obrane na Dupcu (2003), Pisma Vlahu (2006), Ribari ispod Prenja u Župi dubrovačkoj (2008). *Svojim tekstovima, posebno onima o Dubrovniku i rodnoj Župi dubrovačkoj pridonio je upoznavanju života, običaja, jezika, jedinstvenog dubrovačkog idioma jednog vremena zbog čega mu je posmrtno dodijeljena Srebrena povelja MH Zagreb, ogranak Dubrovnik za knjigu Pisma Vlahu i kao zaslužnom pojedincu Plaketa Općine Župa dubrovačka za 2008.godinu za sveukupni doprinos u očuvanju tradicijske baštine.* Tomislav Macan preminuo je u Dubrovniku, 31. ožujka 1971. godine. (7)

Na današnji dan, 26. srpnja 1964. godine, u Dubrovniku je rođen je  diplomirani pomorac i magistar kriminalistike Goran Violić. Bio je dragovoljac Domovinskog rata, dva puta odlikovan, od strane, Predsjednika Republike Hrvatske, te dobitnik Plakete 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Radio je na raznim rukovodećim pravosudno-policijskim poslovima u Ministarstvu pravosuđa, a od 2005. godine bio je pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Dubrovnik. Svojom neiscrpnom energijom i entuzijazmom, dao je značajan doprinos u stvaranju sustava zaštite i spašavanja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.Goran Violićpreminuo jeu 51. godini života 19. veljače 2015. godine. (8) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, blagdan, Svetih Joakima i Ane, roditelja Blažene Djevice Marije, u nedjelju, 26. srpnja ratne 1992. godine, nakon uzbune prethodnoga dana, dan je protekao mirno. (9) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.zupa-svana.com/o-zupi/o-svetoj-ani/

(2) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) http://hbl.lzmk.hr/

HBL  Ante Dračevac (1983)

(6) Antun Ničetić - NEKE NOVE SPOZNAJE O VALOBRANU KAŠE I PORPORELI, UDK 656.612(497.5-37 Dubrovnik), Izvorni znanstveni rad

ANTUN NIČETIĆ – POVIJEST LUKE

*https://www.facebook.com/durepublika

**https://hr.wikipedia.org/wiki/Porporela

(7) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.zupa-dubrovacka.hr/leksikon.html

(8) dubrovniknet team

http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=42345#.V1fvp_mLSUk

(9) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 226

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Petak, 20.07.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. srpnja 1607. godine, u Dubrovniku je umro dubrovački pomorac, trgovac, bankar i dobrotvor Miho Pracat, koji je cjelokupno svoje bogatstvo ostavio ...

Gradoplov
Subota, 21.07.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Nedjelja, 22.07.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 19.07.2018 08:20

Četvrtak, 19.07.2018 08:20

Srijeda, 18.07.2018 08:20

Srijeda, 18.07.2018 08:20

Utorak, 17.07.2018 08:20

Utorak, 17.07.2018 08:20

Ponedjeljak, 16.07.2018 08:20

Ponedjeljak, 16.07.2018 08:20