Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 29. srpnja ratne 1992. godine, na britanskoj fregati »Avenger«, u međunarodnim vodama, južno od Dubrovnika, postignut je sporazum o bezuvjetnom povlačenju srbo—crnogorske vojske s juga Hrvatske. (1) Korčula danas slavi sv. Todora, mučenika, zaštitnika grada. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Marta, Blaženka, Mira, Vilim, Urban, Prosper i Ljudevit. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Već u drugoj polovini XIV stoljeća znamo da su privatnici primali strance na konak i da su u svojiim kućama imali kreveta za njih. To su radili i kasnije, jer svi stranci, naravno, nisu mogli odsjesti u onoj jednoj gostioni koja je postojala, a vjerovatao da to nisu ni htjeli. God. 1409 postojala je u Dubrovniku privatna gostionica kaju je vodio neki »Johannes ospes«. Vlada mu je davala svake godine po 30 perpera pomoći da time plaća najam kuće u kojoj je stanovao." Ova vladina godišnja subvencija trebala mu je olakšati izdržavanje hospicija, koji je Dubrovniku bio nužno potreban, a koji se bez te pripomoći ne bi mogao održati. Međutim je »Ivanu gostioničaru« bilo malo onih 30 perpera što je primao od vlade, pa je molio da mu se poveća godišnja subvencija, ali je bio odbijen, na današnji dan, 29. srpnja 1409. godine. U lipnju sljedeće godine ponovno je produžen ugovor s gostioničarom, čije ime nije zapisano, pa je određeno da se da pomoć od 50 perpera njemu ili nekoj »gospođi Katarini, gostioničarki«. (4) 

Na današnji dan, 29. srpnja 1409. godine, papa Grgur XII dubrovačkim nadbiskupom imenovao jeteologa i crkvenog diplomata, prokuratora Franjevačkog Reda Antuna iz Riate. To je imenovanje uslijedilo nakon odreke Mata Đorđića kojega Dubrovčani ne htjedoše prihvatiti za nadbiskupa, a Senat je već 29. kolovoza 1409. donio odluku po kojoj ni jedan Dubrovčanin nije smio primiti službu dubrovačkog nadbiskupa. Antun iz Riate u Dubrovniku je ustanovio po svim župama Bratovštinu Presvetog Sakramenta, posvetio je crkvu Sv. Marije u Jezeru na otoku Mljetu, odobrio je odluku grada da se u Konavlima sagradi samostan i crkva Sv. Vlaha i da se toj vikariji 1435. pripoji samostan na Daksi koji je do tada pripadao franjevcima Dalmatinske provincije. Njegovim zauzimanjem podignut je 1431. ženski samostan Sv. Klare unutar gradskih zidina, a 1432. osnovano u Dubrovniku Ospedale della misericordia, jedno od prvih nahodišta u Evropi. Antunov suvremenik Filip de Diversis zapisao je: »Grad će se Dubrovnik moći uvijek ponositi što je imao takvog i toliko vrijednog nadbiskupa, oca i prelata.« Dubrovački nadbiskup Antun iz Riate umro je u Rimu, 1440. godine. (5) 

*Uz crkvu Sv. Ignacija zgrada je glasovitog dubrovačkog učilišta Collegium Ragusinum, ili Kolegija Družbe Isusove, osnovan 1658. Kolegij je  bio žarište izobrazbe, učenosti i pismenosti iz kojeg je proizašla čitava plejada naših poznatih pisaca i znanstvenika, poput Ruđera Boškovića ili Đura Baglivija, te je utrt put formiranju hrvatskoga književnoga jezika i narodne književnosti. Iako su susovci došli u Dubrovnik  već u prvoj polovici 16. stoljeća i nastojali otvoriti isusovački kolegij, ipak, Kolegij možda nikad ne bi bio osnovan da nije bilo zalaganja i dobročinstva Marina Gundulića, dubrovačkog isusovca, *koji je darovnicom 23. lipnja 1634. g., i oporukom koja nosi današnji datum 29. srpnja iste 1634. godine,  ostavio 18.000 zlatnih škuda za potrebe utemeljenja budućega kolegija u Dubrovniku. I drugi su svećenici Družbe Isusove slijedili Gundulićev primjer i ostavili svoja dobra budućemu kolegiju * * Iako se s javnim poučavanjem počelo 1658. g., sama gradnja zgrade Kolegija  počela je tek 1662.. *Katastrofalni potres 1667. još nedovršeni kolegij pretvorio u ruševine. U potresu je izgubio život čitav jedan razred učenika.* Nakon potresa nastava je ponovno započela 1671., a gradnja zgrade konačno je dovršena 1696. Nakon raspuštanja isusovačkog reda 1773., a to je značilo i prestanak rada dubrovačkog kolegija Kolegij su preuzeli pijaristi. Danas se u zgradi nalazi Klasična biskupijska gimnazija Ruđera Boškovića s pravom javnosti. Stara knjižnica ima preko 10.000 svezaka s vrijednim rukopisima dubrovačkih pisaca i inkunabulama.* (6) 

Oltar Sv. Ivanu Nepomuku u dubrovačkoj katedrali, koji u baroknoj umjetnosti Dalmacije zauzima posebno mjesto podignut je 1758. godine, inicijativom i uloženih tisuću fiorina biskupa i dobrotvora Nikole Đivovića, rođenog u mjestu Karmen, danas Podgorje kraj Orebića. Njegovim podizanjem Nikola Đivović želio je očitovati poštovanje prema domovini, kada već nije mogao udovoljiti svojoj želji i molbi Dubrovačke Republike iz 1756., da bude dubrovačkim nadbiskupom. Nakon smrti nadbiskupa Milkovića, Senat je, naime na današnji dan, 29. srpnja 1756. godine, zamolio caricu Mariju Tereziju da Đivoviću dopusti ustoličenje za dubrovačkog nadbiskupa. Carica je pismom od 21. listopada odbila tu molbu, hvaleći Đivovićevu revnost, ali pravdajući to i državnim razlozima. Nikola Đivović, umro je 15. svibnja 1762. godine, u Petrovaradinu gdje je stolovao kao biskup. (7) 

Nakon što se pronio glas da je austrijska vlada zaposjela Dubrovnik, Napoleon i general Clarke, kao francuski opunomoćenici  u pregovorima s  Austrijom, na današnji dan, 29. srpnja 1797. godine, uputili su prosvjed austrijskim opunomoćenicima, odlučno stavši u obranu dubrovačke nezavi­snosti. O tom je prosvjedu obavijestio i francusku vladu. Austrijski ministar Thugut, i sam zacijelo upoznat s glasinama, uputio je hitni dopis dalmatinskom namjesniku grofu Thurrnu, u kome mu preporučuje da nikako ne dopusti generalu Rukavini da uđe u Dubrovačku Republiku, osim u slučaju ako ga sama vlada pozove. Podsjetimo, 17. listopada 1797. Napoleon je u ime Francuske sklopio s Austrijom mirovni ugovor u Campo Formiju, prema kojem Boka Kotorska pripada Austriji. No i prije konačnog zaključenja mira, austrijska vojska je zaposjela Dalmaciju s Bokom Kotorskom.  U Dubrovnik nije dirala, ali je sve to bilo vrlo važno za Dubrovačku Republiku, jer je tada Austrija postala njenim susjedom i sa sjeverozapada i s jugoistoka. Premda Austrija nije tada pokazivala namjeru stjecanja Dubrovnika, širili su se glasovi da joj je to cilj, ali bilo je i takvih da u stvari Francuzi kane osvojiti Dubrovnik i u njemu zavesti »demokratsku« republiku. Vlada je pridala veliko značenje francuskoj izjavi o jamstvu nezavisnosti, te je sve ovo javila svojim predstavnicima u inozemstvu i dala da se tiska u novinama. Preko svog predstavnika u Parizu izjavila je zahvalnost francuskoj vladi te 4. studenog uputila posebno zahvalno pismo Napoleonu. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 29. srpnja 1885. godine, u Zagrebu je rođenkazališni redatelj, pedagog, teatrolog, kazališni kritičar i prevoditelj Branko Gavella, jedan od najvećih umjetnika što ih je imala hrvatska pozornica. Između gavelinih 279 dramskih i opernih djela, posebice se ističu režije Marina Držića, Ivana Gundulića, Tituša Brezovačkoga, Iva Vojnovića, Miroslava Krleže i brojnih drugih. Velik prinos novom aspektu ambijentalne režije dao je na Dubrovačkim ljetnim igrama, (DLJI), posebice u realizacijama Goetheove Ifigenije na Tauridi (1953) i Vojnovićeva dramoleta Na taraci (1953). (9)

Na današnji dan, 29. srpnja 1934. godine, u Zagrebu je, u 88. godini života, umro arheolog, konzervator i povjesničar Frane Bulić. Radio je kao suplent u gimnaziji u Dubrovniku (1874–77). Predavao je latinski, grčki i hrvatski jezik te vodio gimnazijsku knjižnicu i školske numizmatičke zbirke. Od 1912 do 1925. bio je konzervator za cijelu Dalmaciju. Osnovao je fond za školovanje mladih arheologa te 1929. osnovao Zakladu don Frane Bulića. Djelovao je kao istraživač na terenu, konzervator i pisac znanstvenih, stručnih i popularnih radova. Danas, jedna dubrovačka ulica nosi ime don Frana Bulića. (10)

Na današnji dan, 29. srpnja 1954. godine, u Konjicu (BiH) je rođen ŠimunPavlović, vozač, nastanjen na Grudi, poginuo nesretnim slučajem 20. prosinca 1992. godine u zaleđu Dubrovnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršenja borbene zadaće.  (11)

Na anašnji dan, 29. srpnja 1956. godine, u Zagrebu je rođen Boris Hrovat, kazališni kritičar, književnik i prevoditelj, koji je s Brankom Brezovcem pokrenuo Dubrovačke dane mladog teatra (1980–83), možda najradikalniji pokušaj involviranja istraživačkog i alternativnoga kazališta u program DLJI u povijesti Igara. (12)

Na današnji dan, 29. srpnja 1970. godine, u Dubrovniku jerođen LukšaTomić, student Pomorskog fakulteta, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 6. lipnja 1992. godine na Lokrumu, kao pripadnik 163. brigade HV-e, s činom satnika prilikom izvršavanja ratne zadaće. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

U skladu s odlukom Predsjednika Republike Hrvatske od današnjeg dana, 29. srpnja 1991. godine, u regijama i općinama osnivaju se Kri­zni štabovi ovlašteni za vođenje svih oblika obrane i organiziranje sveuku­pnog života građana u ratnim uvjeti­ma. U njihov sastav birani su istaknuti politički, vojni, policijski, stranački i gospodarski dužnosnici. (14)  Prvi sastanak predstavnika Hrvatske vojske i vojske »SR Jugoslavije« uz nazočnost predstavnika EZ—a i UNPROFOR—a u svrhu dosljedne provedbe mirovnog plana Cyrusa Vancea kojim je bilo jasno precizirano da se agresor morao bezuvjetno povući s privremenog zauzetog područja dubrovačke općine, od Plata do gra­nice sa Crnom Gorom, trebao se održati 23. 7. 1992., na brodu »Lastovo«, na pučini jugozapadno od Lokruma. Nakon što je vojska »SRJ« otkazala pregovore, oni su se ipak prema naknadnom dogovoru održali, na današnji dan, 29. srpnja 1992. godine, na britanskoj fregati »Avenger«, usidrenoj u međunarodnim vodama, južno od Dubrovnika. U razgovorima između izaslan­stva Hrvatske vojske na čelu s generalom zbora Jankom Bobetkom, zapov­jednikom južnog bojišta i delegacije vojske »SRJugoslavije«, na čelu s generalom Pavlom Strugarom, uz posredovanje promatračke misije EZ-a, na čelu s britanskim generalom Davidom Cranstonom i zamjenikom zapovjednika UNPROFOR-a Philipeom Morillonom, postignut je sporazum o bezuvjetnom povlačenju srbo—crnogorske vojske s juga Hrvatske i to u kratkome roku. Kao i sve ranije dogovore, JA ni ovaj nije do kraja poštovala, te su se morale nastaviti oslobodilačke akcije Hrvatske vojske. (15)  Na današnji dan, 29. srpnja 1992. godine, na Južnom bojištu poginuo je pripadnik 156. brigade HV-e, Marin Franić. (16) 

Izvori i literatura:

(1) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 562

*https://www.facebook.com/permalink.php?id=248000670580&story_fbid=10153356883630581

(2) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) str. 23,24

(5) http://hbl.lzmk.hr/

HBL Ante Dračevac (1983)

(6) *Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice msaprodkd.hr

IVO KARAČ, POVIJEST OSNOVNOG ŠKOLSTVA U DUBROVAČKOM KRAJU, str. 41-53

(7) http://hbl.lzmk.hr/

HBL Anto Lešić (1993)

 (8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 334,335

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko_Gavella

(10) http://hbl.lzmk.hr/

HBLNenad Cambi i Anđelka Stipčević-Despotović (1989)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -213-

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -190-

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 21

(15) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 562

*https://www.facebook.com/permalink.php?id=248000670580&story_fbid=10153356883630581

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-263-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 21.07.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. srpnja 1718. godine, sklopljen je tzv. Požarevački mir, za Dubrovnik važan zbog određivanja statusa područja u dubrovačkom zaleđu. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Nedjelja, 22.07.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 23.07.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 20.07.2018 08:20

Petak, 20.07.2018 08:20

Četvrtak, 19.07.2018 08:20

Četvrtak, 19.07.2018 08:20

Srijeda, 18.07.2018 08:20

Srijeda, 18.07.2018 08:20

Utorak, 17.07.2018 08:20

Utorak, 17.07.2018 08:20