Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Iz dokumenata o troškovnicima kneza 31. srpnja 1643. doznajemo da su Dubrovčani već u 17. st. koristili led, i imali organiziranu prodaja leda. (0) Danas se slavi blagdan Svetog Ignacija Loyolskog, utemeljitelja Družbe Isusove (Isusovaca). (1) U crkvi sv. Ignacija u Dubrovniku slavi se svetkovina i naslov crkve. (2) Sv. Ignacije Lojolski, 31. srpnja obilježavao se kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ignacije, Vatroslav i Ognjen. (5) 31. srpnja, Međunarodni je dan prijateljstva. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Blagdan Sv. Ignacija unesen je u dubrovački državni kalendar 1658., stotinjak godina nakon Loyoline smrti. Dubrovački isusovački red blagdan svog utemeljitelja Sv. Ignacija slavio je javnim panegirikom, a njegove moći s ponosom su se izlagale kroz osam nedjelja uoči svečeva blag­dana. Te su dvije relikvije dubrovački isusovci primili 1627/8., ne­dugo nakon Loyoline kanonizacije. Na izmaku 17. stoljeća položeni su napokon i temelji nove velike crkve Sv. Ignacija, koja je dovršena 1725. i oslikana freskama iz života titulara i njego­vih najgorljivijih sljedbenika. Isu­sovcima je za njezino posvećenje uspjelo organizirati sjajnu proslavu s nošenjem Presvetoga u procesiji, uz svijeće i baklje, s prigodnim molitvama nadbiskupa i zahvalnicama u kojima su se orili glasovi dvaju zborova, a puk, navodno, plakao od ganuća. Istodobno su zasvjedočili svoj stečeni službeni status: državu je predstavljalo Malo vijeće s knezom, a baldahin nad hostijom nosili su najstariji senatori. (7) 

Dubrovčani su već u 17. st. koristili led, i imali organiziranu prodaja leda. Jedna se ulica zvala - Ulica od leda - a u inventaru dubrovačke kuće spadala je i naročita boca za rashlađivanje pića ledom - kantiflora. To je bila termos-boca onoga vreme­na. Bila je od stakla, a po sredini je imala široku staklenu cijev u koju bi se postavljao led. Radi zaštite od vanjske temperature čitava boca bila je obložena plutom. U ovom se procesu spominje i munčelica, opet neka posebna vrsta dubrovačke boce. Te munčelice, ispunjene raznim napi­cima, nosile su se u podrum gdje se prodavao led i tamo ostavljale radi rashlađivanja. To znači da je u prodavaonici leda postojala neka vrsta hladnjaka. Prvi put led, zapravo snijeg, nalazimo spomenut među troškovima kneza Šimuna Ivanovog Gozze u mjesecu rujnu 1642. godine. Njegov sluga Julijan potrošio je za komad snijega 3perpera. Od tog vremena u troškovnicima knezova neprestano susrećemo izdatke za led ili snijeg. Izgleda da se knez između ostalog morao brinuti da senatorima na zasjedanju bude na raspolaganju neka količina leda. Često među nje­govim izdacima stoji: za led pred Preuzvišeno Vijeće Umoljenih. Osim toga, led se često spominje kao dio dara koji knez šalje raznim ličnosti­ma, koje u ljetnoj sezoni posjećuju Dubrovnik. Uz obične i fine slatkiše gotovo uvijek se nadodaje jedan ili više komada leda. Tako npr. na današnji dan, 31. srpnja 1643. Dubrovnik daruje bratu kotorskog Providura pet libri običnih slatkiša, jednu libru finih i komad leda. Dubrovčani su dobivali led iz Sniježnice i iz hercegovačkih planina. Naime, kada ledenice u Sniježnici nisu mogle uvijek osigurati led za grad, Dubrovčani su se obraćali Murlacima, koji su im iz jama hercegovačkih planina donosili bolji led. U Sniježnici su bile izrađene posebne ledenice, vjerojatno već u 17. stoljeću. Znamo da su postojale tri takve ledenice, napravljene u obliku zdenaca. Tijekom zimskih mjeseci, uz nadzor jednog ili više vojnika, seljaci zvani ledari bili su dužni napuniti ledenice snijegom. Ledenice su bile zatvorene ključem. Na njih je bilo nabacano grmlje i slama da se led bolje sačuva. Zanimljivo je da su Dubrovčani u travnju, ali i u prosincu trošili led. Iz toga bi dalo naslutiti da se led koristio i u druge svrhe a ne samo kao osvježavajuće sredstvo za vrijeme ljetne žege. Namećese pitanje koliko se leda trošilo. Našli smo račun leda za go­dinu 1783. Te godine, u vremenu od 20. svibnja do 20. kolovoza došlo je u grad 146 konja leda u težini od 12.123 oke, što iznosi 15.759 kg. Za to jeisplaćeno 129 kneževih talira. Prema količini dovezenog leda slijedi da se u to vrijeme u gradu dnevno trošilo 170 kg. Nemamo doka­zada se led trošio u javnim lokalima i po svemu izgleda da se upotre­bljavao samo za kućne potrebe. Iako 170 kg leda ne predstavlja veliku količinu za jedan grad, ipak je činjenica da su aristokratski gospodari starog Dubrovnika već prije tristo godina mogli sebi priuštiti osvježavajuće napitke i bili u stanju ugodno iznenaditi svoje ljetne goste komadima leda. (8) 

Dio katoličkoga klera bio je militantno uporan u nastojanju oko pokrštavanja Židova. Izvori bilježe više slučajeva. Dubrovačka vlada ne tolerira takve postupke, jer joj po pravilu donose neprilike s turske strane, a i druge nezgode u vanjskopolitičkim odnosima. 1782. g. vlada donosi uredbu: tko ubudu­će pokrsti nekog Židova, silom ili na prevaru, kaznit će se zatvorom od jedne godine97 . . . Usprkos toj zabrani bilo je ponovljenih slučajeva, pa i vlada po­navlja svoju odredbu 1804. g. No, i god. 1806. opet je aktualno pitanje jed­nog »pokrštenog dječaka«, a tada traži o tome objašnjenje i francuska okupa­cijska vlast, pa Senat Dubrovačke Republike, na današnji dan, 31. srpnja 1806. godine, raspravlja što će o tome priopćiti francuskom generalu Lauristonu." (9) 

Na današnji dan, 31. srpnja 2013. godine, u Dubrovniku je izmjeren temperaturni rekord za srpanj. Najviša dnevna temperatura toga dana popela se do 36.3°C. Podsjetimo godinu dana ranije, 7. kolovoza 2012. g.,  izmjerena najviša temperatura u povijesti mjerenja u Dubrovniku, 38.4°C. (10)   

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 31. srpnja 1951. godine, u Rijeci je rođen proslavljeni hrvatski dirigent Vjekoslav Šutej. Tijekom svoje bogate i nagradama ovjenčane domaće i inozemne karijere, od godine 2002. do 2004. Vjekoslav Šutej bio je ravnatelj glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara na kojima su, među ostalima, nastupili i tako slavni umjetnici kao što su Ramón Vargas, Denyce Graves, Leo Nucci i Cristina Gallardo Domâs. (11)

Na današnji dan, 31. srpnja 1952. godine u Dubrovniku je rođen, redatelj, publicist, pisac, radijski voditelj, Davor Mojaš.  redovito objavljuje svoje dramske, prozne, pjesničke, publicističke i druge u hrvatskim književnim i drugim časopisima, te na Trećem programu Hrvatskog radija. Redateljski se veže uz Studentski teatar Lero. Svoje prve pjesme objavio je još 70-ih godina prošlog stoljeća. Bio je svojedobno i urednik Lista omladine Dubrovnika Laus. ‘Službeni’ ulazak u književnost napravio je zbirkom pjesama ‘Debilni mjesec’ 1977. godine. Objavljene su mu brojne knjige i proze, a od 1975. godine u Teatru Lero režeriao je 90-ak predstava i postavio 30-ak autorskih projekata. Davor Mojaš, dobitnik je Nagrade Grada Dubrovnika, 2017. godine. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

I prije izravnih ratnih djelovanja neprijatelja na dubrovačkom području Grad je je prvu neugodnost doživio na današnji dan, 31. srpnja 1991. godine, prelije­tanjem ratnog aviona JA iznad samog Dubrovnika. (12) Današnji dan, petak, 31. srpnja ratne 1992. godine, na području samog Grada protekao sasvim mirno i bez ikakvih incidenata. „Time bih završio svoj ratni dnevnik u nadi da ga više neću morati ponovno nastavljati", zapisao je Ivo Stjepović u knjizi "Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti", "dnevniku, intimnoj ispovijedi i priči o jednom nečovječnom vremenu kojemu sam bio svjedokom", zapisao je u pogovoru knjige gospar Ivo Stjepović. Unatoč teškim životnim okolnostima, trudio sam se punih deset mjeseci bilježiti neke važnije događaje i vlastite osjećaje tog trenutka. Kasete su s ovim zabilješkama ležale pune dvije godine, dok konačno nisam smogao hrabrosti da ih uzmem u ruke i pokušam srediti. Trebalo je sve to još jednom ponovno proživjeti. Nije bilo lako i stajalo me mnogo svakojakog, a ponajviše emotivnog truda. Mnogo je truda uložila i Katarina da sve te bilješke vjerno i strpljivo prenese na papir. Provela je sate i sate tipkajući na stroju unatoč izuzetnoj ljetnoj vrućini. Ovom prilikom na tome joj najtoplije zahvaljujem", zaključio je autor Ivo Stjepović. (13) Nakon trećeg (drugog ponovljenog) suđenja Viši sud u Podgorici, na današnji dan, 31. srpnja 2013. godine, objavio je presudu za ratne zločine počinjene u logoru Morinj pokraj Kotora, kojom je Ivo Menzalin osuđen na četiri, Špiro Lučić i Boro Gligić na po tri, a Ivo Gojnić na dvije godine zatvora. Već prije toga, u srpnju 2012. godine Apelacijski sud ukinuo je prvostupanjsku presudu iz siječnja te godine, a potvrdio je dio presude kojom su Govedarica i Tarle oslobođeni optužbe, pa je presuda u tom (oslobađajućem) dijelu postala pravomoćna. *Prema optužnici, pripadnici aktivnog i rezervnog sastava bivše JNA Mlađen Govedarica, Ivo Gojnić, Zlatko Tarle, Špiro Lučić, Boro Gligić i Ivo Menzalin su tijekom rata u logoru Morinj naređivali i vršili mučenje, nečovječno postupali i nanosili velike patnje (169) ratnih zarobljenika i civila dovođenim s dubrovačkog područja početkom 1991. i 1992. godine.* Krajem travnja 2014. godine objavljeno je da je Apelacijski sud odbio žalbe tužiteljstva i obrane okrivljenih, te potvrdio osuđujuću presudu Višeg suda u Podgorici od 31. srpnja 2013. godine.* (14) 

Izvori i literatura:

(0) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 2, str. 147,148,149

(1) http://www.dulist.hr/blagdan-svetog-ignacija-znate-li-tko-je-osnovao-isusovce/185450/

(2) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

 (3) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 323-325

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 323-325

(8) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 2, str. 147,148,149

(9) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 48

(10) http://crometeo.hr/dubrovnik-oborio-novi-temperaturni-rekord-za-srpanj/

(11) Proleksis enciklopedija online

(12) DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 15 — 16. studenoga 1991.

(13) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 229, 231, 232

(14) http://hr.wikipedia.org/wiki/Obrana_Dubrovnika

*http://www.centar-za-mir.hr/category/ps/sudenja-u-crnoj-gori/

(15) http://www.dulist.hr/margit-cetinic-davor-mojas-i-patricija-svaljek-dobitnici-nagrade-grada-dubrovnika/380570/

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 19.12.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. prosinca 1358. godine, donesena je odredba za budućeg stonskog kneza. (1) Službeni izvori NDH i list „Hrvatski narod“ od 19. prosinca ...

Gradoplov
Četvrtak, 20.12.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 21.12.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 18.12.2018 08:20

Utorak, 18.12.2018 08:20

Ponedjeljak, 17.12.2018 08:20

Ponedjeljak, 17.12.2018 08:20

Nedjelja, 16.12.2018 08:20

Nedjelja, 16.12.2018 08:20

Subota, 15.12.2018 08:20

Subota, 15.12.2018 08:20