Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. kolovoza 1950. godine, u Dubrovniku je otvorena 9. šahovska Olimpijada. (1) Na današnji dan, u subotu 19. kolovoza 1978. godine, na Konavoskom kupalištu Bugovina, ispod sela Komaji, osnovano je društvo KOKAM (KOmajska KAlaška Mornarica). (12) Na današnji dan, 19. kolovoza 1943. godine, u Dubrovniku je rođen jedan od najplodnijih hrvatskih književnika današnjice, akademik Luko Paljetak. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ivan, Ludvig, Ljudevit, Lujo, Marin, Timotej i Donat. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 19. kolovoza 1497. godine, u Malom vijeću zaključeno je, da nadstojnici radova daju napraviti treći luk arsenala sa strane mora za treću galiju, i to onakav, kakvi su lukovi drugih dviju galija. Tri dana kasnije, dakle, dana 22. istog mjeseca kolovoza, Jero Babalić i drugi nadstojnici radova sklapaju ugovor sa zidarima Vlahušom Ljubišićem i Ruskom Čubrovićem za izgradnju tog luka. Navedeni zidari se obvezuju, da će luk napraviti iz ugaonog kamenja, kako su i dva druga luka, uz cijenu od 35 perpera. Dotadašnji luk, koji je napravljen iz fino klesanog korčulanskog kamena, izvadit će se i taj kamen ostaje vlasništvo općine. Obično manje kamenje, koje će se izvaditi, bit će predano u vlasništvo zidara. Kako se iz tog ugovora vidi, stari je luk bio građen od fino klesanog korčulanskog kamena, a svakako je morao biti manji, kad kroz njega nije mogla proći galija. Prema tome zaključujemo, zapisao je Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, da su prvobitni lukovi arsenala bili kao onaj manji zazidani luk, sa svodom od korču­lanskog klesanog kamena sa južne strane otvorenih velikih lukova. (4) 

Čvrsti stav vlastele u vezi stroge staleške zatvorenosti počeo je od sredine 17. st. popuštati. Od prvog prijedloga Senata 1646. g. da se među vlastelu primi pet građanskih obitelji, do stvarne primjene ovoga prijedloga i prve građanske obitelji primljene u red vlastele prošlo je točno 20 godina. Pogibija znatnog broja vlastele u potresu 6. travnja 1667., te katastrofalno gospodarsko, financijsko i političko stanje u kojemu se našla Republika, ubrzali su i olakšali postupak agregacije novih obitelji. Tako je Veliko vijeće 10. lipnja 1667. naložilo providnicima da preobliče odluku o agregaciji 10 obitelji. Smisao nove odluke bio je da se procedura prijema skrati, neovisno o izumiranju vlastele. Hitna potreba obrazložena je posljedicama potresa, a određeni su i uvjeti o uplati 10.000 talira uz izglasavanje većinom u sva tri vijeća. Zbog zasluga nakon potesa, u vlastelu je 30. srpnja 1667. primljen još jedan pripadnik roda Bosdari, a agregirane su i tri dubrovačke antuninske obitelji. Na današnji dan, 19. kolovoza 1667. godine, Veliko je vijeće odlučilo da se zbog državnih interesa predviđeni broj od deset obitelji “nove” vlastele poveća za još dvije, a ponovno su naglašeni jednaki prerogativi novoizabrane vlastele u odnosu na “staru”. Na istoj je sjednici u dubrovačku vlastelu izabran promicatelj dubrovačkih interesa u Vatikanu kardinal Barberini sa svojom braćom i nećacima. Nakon toga je prijem “novih” usporen, a izglasana odluka o agregaciji dviju obitelji, povrh deset prvotno predviđenih, nikad nije ostvarena. (5) 

Prvu organiziranu školu namijenjenu djeci širih društvenih slojeva imamo tek početkom XIX. stoljeća. Prva osnovna škola, ili kako su je u to vrijeme zvali, Glavna škola u Dubrovniku otvorena je 2. listopada 1817. godine. Ova škola bila je smještena u zgradi današnje škole Centar, Osnovne škole Marina Getaldića i bila je u stvari prva muška pučka škola, i to samo po imenu pučka, ali ne i po svemu drugome. Nastava se, naime, nije izvodila na hrvatskom jeziku, kojega djeca razumiju, nego na talijanskom jeziku. Glavna škola u Dubrovniku imala je tri razreda. U njoj su radila tri učitelja s počasnim upraviteljem. Carskom odlukom, na današnji dan, 19. kolovoza 1821. godine, imenovan je stalni upravitelj,  bio vrlo obrazovan čovjek Silvestar Gujina. Gujina je prvi dobro organizirao pučku školu i uz nju, pod istim krovom, organizirao polugodišnje tečajeve za obrazovanje nastavnika za potrebe šireg dubrovačkog područja. U 1823. godini doneseni su novi propisi prema kojima se školi dodao četvrti razred. (6) 

Šahovske su olimpijade vrhunska športska nadmetanja, s izrazito pozitivnim kulturnim, turističkim, pa i političkim učincima, kako je to potvrđeno još od one prve, održane 1927. u Londonu. Našemu Gradu pripala je čast biti domaćinom prve poslijeratne, inače devete po redu Šahovske olimpijade ili Turnira nacija 1950. Dubrovačka šahovska olimpijada svečano je otvorena, na današnji dan, 19. kolovoza 1950. godine, u 18 sati na terasi Umjetničke galerije.U Gradu je vladao veliki interes za ovaj događaj, pa čak i kod onih koji nisu bili upoznati sa šahom. natjecanje je potrajalo sve do 10. rujna. Nastupilo je 16 reprezentacija, a zanimljivo je da zbog sukoba Tito-Staljin nije bilo SSSR-a, tradicionalne najjače šahovske zemlje. Prvo i posljednje zlato osvojila je Jugoslavija za koju je nastupao i inače rođeni Dubrovčanin Petar Trifunović. Tako je Dubrovnik postao prvi hrvatski olimpijski grad, potvrđujući sav svoj sjaj i neiscprne mogućnosti u svim područjima ljudske aktivnosti. (7) 

Na današnji dan, u  subotu 19. kolovoza 1978. godine, na Konavoskom kupalištu Bugovina, ispod sela Komaji, osnovano je društvo KOKAM (KOmajska KAlaška Mornarica). Od tada ova udruga u Konavlima okuplja proizvođače grožđa i vina, kako na  edukativnom planu, tako i na promotivnim aktivnostima, pritom posebno njegujući samu proizvodnju vina, te kulturu vinskih običaja. Udruga svake godine organizira Konavoske vinske feste: 25. ožujka, Gospa Luncijata - postavljanje 5-litarskog bocuna najboljeg crnog vina predhodne berbe, na spomenik vinu, na Tgru Kotarskih velikana u Komajima, koji uz lozu koja ga čuva stoji ovdje  do sv. Vinka iduće godine, ( jedinstven spomenik  vinu u cijeloj  zemlji): 10. studenoga, uoči sv. Martina ocjenjivanje mladih konavoskih vina; te 22. siječnja, na blagdan Sv. Vinka - Skidanje bocuna sa  spomenika i početak radova u vinogradu (rezidba vinove loze). (12) 

Brojna  poznata svjetska imena posjećivala su Dubrovnik, zadržavali se u njemu dulje ili kraće vrijeme, no bez obzira na dužinu boravka, svi su ostajali jednako fascinirani i zatečeni njegovom čarobnom ljepotom. Dubrovački Grand hotel Imperijal  bio je mjesto na kojem su od prvog dana odsjedali gosti Dubrovnika, većinom bogati i ugledni ljudi, i to oni koji su „sebi mogli priuštiti i platiti usluge ovog visokokategornika, zasigurno jednog od najkvalitetnijih hotela u Europi tog vremena. Jednostavno, sve istaknutije osobe koje su posjećivale Dubrovnik odsjedale su u ovom hotelskom zdanju. To su bili najčešće visoki carski činovnici, baruni i grofovi iz Austro-Ugarske carevine i Europe, ali i drugi imućniji ljudi. (Šubić, N. „Dubrovački turizam od 1857. do 2005. godine“, vlastita naklada, Dubrovnik, 2008., str.112) U svojoj kolumni br.5 iz „Dubrovačkog vjesnika“ objavljenoj na današnji dan, 19. kolovoza 2006. godine, uvrštenoj u knjigu „Iz povijesti dubrovačkog turizma“, Lukša Lucianović piše kako je 1936. godine engleski kralj privatno posjetio Dubrovnik u društvu svojih prijatelja. Smao nekoliko mjeseci kasnije – abdicirao je. Lucijanović citira lokalni list iz toga doba koji je detaljno opisao dolazak kraljevske jahte „Nahlin“ u akvatorij iza Lokruma, u pratnji dvaju razarača engleske mornarice. Piše kako je odmah nakon dolaska kralj Edward otišao na kupanje u modru špilju kod sv. Jakova, o njegovom dolasku na Stradun „gdje ga je masa svijeta dočekala sa oduševljenim klicanjem“, svim detaljima njegovog boravka u gradu, obilasku kulturnih spomenika, pa čak i kupovini koju je obavljao. Za vrijeme svog posjeta kralj Edward je posjetio i izložbu slika u novootvorenom Turističkom domu u palači Sponza. Lucijanović u svojoj kolumni dalje piše: U neslužbenom posjetu našem gradu Edwarda VIII je pratila velika grupa novinara koji su objavljivali svaki detalj njegovog puta po Jadranu. U pratnji kralju bilo je i mnogo njegovih prijatelja i prijateljica. Sam kralj se u više izjava najlaskavije izrazio o ljepoti našeg grada i kulturnih znametnitosti, no preteče paparazza više je zanimala kraljeva pratiteljica, Amerikanka Wallis Simpson, supruga kanadskog trgovca, čije je prvo javno pojavljivanje s kraljem izazvalo veliko zanimanje. Mnogi su u to doba sumnjali kako kralj i gospođica Simpson imaju ljubavnu vezu, ali o tome se još ništa nije službeno znalo. Prema pričanju g. Vlada Brničevića ( inženjer brodarstva) koji skuplja sve podatke o brodu – jahti Nahlin na kojoj je plovio Edward VIII, slika iz Dubrovnika je bio prvi javni dokaz o njihovoj vezi. Naime, na njoj se vidi kako gospođa Simpson drži kralja za ruku. Istu stvar potvrdio je i Hrvoje Kačić. A nekoliko mjeseci nakon toga, Edward VIII javno je objavio svoju vezu i abdicirao. (Lucianović, L. „Iz povijesti dubrovačkog turizma“, Dubrovački vjesnik, 2007. str. 38.) (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 19. kolovoza 1829. godine, u Dubrovniku je rođen arhitekt s doktoratom i hrvatski političar, jedan od vođa hrvatskog preporoda u Dalmaciji Miho Klaić. Kao član Narodne stranke bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru i član Zemaljskog odbora. Jedan je od osnivača te predsjednik Matice dalmatinske i narodnjačkoga glasila Il Nazionale. Unatoč progonima austrijske vlasti, cijeloga života borio se za uvođenje hrvatskoga jezika u školstvo i upravu te zahtijevao stvarno upravno sjedinjenje Kraljevine Dalmacije s Kraljevinama Hrvatskom i Slavonijom. (8)

Na današnji dan, 19. kolovoza 1943. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik, prevoditelj, kazališni i likovni kritičar, redatelj, feljtonist, esejist, pisac za djecu, dramski pisac, akademik Luko Paljetak. Redoviti je član HAZU od 1997. Dobitnik je brojnih književnih nagrada, odličja i priznanja, među kojima nagrade grada Dubrovnika za životno djelo 2005. godine i Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 2012. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu, znanstvenih studija, članaka, eseja i antologija. Jedan je od najplodnijih suvremenih hrvatskih pjesnika; objavio je tridesetak zbirki pjesama za odrasle, desetak za djecu i isto toliko pjesničko-grafičkih mapa. Stvaralaštvo za djecu, kazališne i radiodrame te znanstveni rad ravnopravni su segmenti njegova opusa. Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i druge). God. 2004. objavio je i svoj prvi roman, Skroviti vrt. Prevodi s engleskoga, francuskog i slovenskog jezika. 2013. godine, uz 70 rođendan objavljena je stota knjiga akademika Luka Paljetka, kako je zapisao akademik Tonko Maroević, jednog od najplodnijih i najustrajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika i književnika, koji se svojom širinom teško da uklopiti u neke granice i okvire (osim onih koje sam sebi zadaje). (9) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 19. kolovoza 1995. godine, poginuo je pripadnik 156. brigade HV-e, Ivan Družić. (10) 

Izvori i literatura:

(1) BAJRO SARIĆ - "70 GODINA DUBROVAČKOG ŠAHOVSKOG KLUBA", 5. kolovoza 2005.

*Izvor: Bajro Sarić „70 godina dubrovačkog šahovskog kluba“ i dubrovnik-turist.info

https://www.facebook.com/durepublika

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 112

(5) Anali Dubrovnik 39 (2001.) 305-370, RASKOL DUBROVAČKOG PATRICIJATA - STJEPAN ĆOSIĆ I NENAD VEKARIĆ, 329-333

(6) IVO KARAČ, POVIJEST OSNOVNOG ŠKOLSTVA U DUBROVAČKOM KRAJU , str. 76

(7) BAJRO SARIĆ - "70 GODINA DUBROVAČKOG ŠAHOVSKOG KLUBA", 5. kolovoza 2005.

*Izvor: Bajro Sarić „70 godina dubrovačkog šahovskog kluba“ i dubrovnik-turist.info

https://www.facebook.com/durepublika

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-263-

(11) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 42,43

(12) Izvor: Andro Crvik

Gradoplov

Preuzmite datoteku

Gradoplov 5,5 MB

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 21.08.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. kolovoza 1438. godine, Senat je izrekao stroge kazne odbjeglim pobunjenicima. (1) Na današnji dan, 21. kolovoza 1527. godine, kacamorti zahtjevaju od ...

Gradoplov
Srijeda, 22.08.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 23.08.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 20.08.2018 08:20

Ponedjeljak, 20.08.2018 08:20

Nedjelja, 19.08.2018 08:20

Nedjelja, 19.08.2018 08:20

Subota, 18.08.2018 08:20

Subota, 18.08.2018 08:20

Petak, 17.08.2018 08:20

Petak, 17.08.2018 08:20