Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. kolovoza 1362. godine, mirovnom ispravom cara Uroša, završen je dvogodišnji ratni sukoa Dubrovnika i humskog kneza Vojislava Vojinovića. (1) Na današnji dan, 22. kolovoza 2012. godine Dubrovnik je posjetila i legendarna glazbenica, rock ‘n’ roll baka Tina Turner. (2) Blagdan je Blažene Djevice Marije Kraljice. (3) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Stjepana Vlašića (1944-1997) (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Vladislava, Regina, Filip, Šimun i Luka. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U dva navrata (1359—60 i 1361—62) Dubrovčani su  ratovali sa svojim neposretnim susjedom humskim knezom Vojislavom Vojinovićem. U sklapanju konačnog mira posrednik je bio car Uroš, a do tada Dubrovčani su pokušali doista sve kako bi se oslobodili najvećeg protivnika Republike, čovjeka koji je opustošio njihovu zemlju i ugrozio sigurnost i slobodu Dubrovnika. Konačno, krajem srpnja sastavljen je između dubrovačkih predstavnika i carevih poslanika u Dubrovniku tekst mirovnog ugovora. *U međuvremenu su dubrovački poslanici Sorkočević i Gundulić krenuli caru Urošu. Zatekli su ga u starom Onogoštu, današnjem Nikšiću, gdje je car Uroš 22. kolovoza 1362. godine izdao Dubrovčanima mirovnu povelju kojom su prekinuta teška neprijateljstva između njih i kneza Vojislava i Kotorana. Dubrovčanima su, uz stare obveze, ponovno potvrđene stare povlastice, teritorij im je ostao nedirnut, a ratne štete nitko nikomu nije morao nadoknaditi. Uz razmjenu zarobljenika i vraćanje Kotoranima zaplijenjenih imanja i dobara drugim srpskim podanicima to je ono najbitnije u ovoj mirovnoj povelji. Od teških zahtjeva Vojislava nije ostalo ništa, pa ako bi netko mogao biti zadovoljan svršetkom ovoga rata, onda bi to prije bili Dubrovčani nego knez Vojislav.* (6) **Priča o ovom ratnom sukobu, koji je Dubrovčane u više navrata doveo u nezavidnu situaciju, zaslužuje i još jedan, opširniji pregled. Naime, dolazak Dubrovčana pod vlast ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika u mnogočemu je utjecao na dubrovačko-srpske odnose. Premda je prema ugovoru sklopljenom između kralja Ludovika i Dubrovnika, 27. svibnja 1358. godine, ovaj mogao trgovati sa Srbima i pod uvjetom da je kralj s njima u ratu, što znači da ugarski rat sa Srbima nije automatski bio i rat Dubrovčana s njima, ipak su se njihovi ratni odnosi odražavali i na veze dubrovačko-srpske. U jeseni 1358. i ponovno 1359. kralj Ludovik ratuje sa Srbima. U srpnju 1360. povodom Uroševe ženidbe bilo je uspostavljeno zatišje. Mir nije potrajao dugo, te se rat obnovio. Dubrovčani nisu mogli spriječiti pljačkanje dubrovačkog teritorija, ali su poduzeli druge mjere. Nastojali su da se od Neretve do Zete i Albanije sol ne izvozi iz primorja dalje u Srbiju, raspisali su nagradu onome tko zapali žitnice i sjenike humskoh kneza Vojislava Vojinovića u Gackom i Sjenici, sve su Kotorane u Dubrovniku zatvorili i zaplijenili im imanja, a srpske trgovce zadržali s njihovom robom. Pri tom Dubrovčani su našli saveznika u zetskim Balšićima, koji su bili u neprijateljstvu s Vojinovićem, a težili su se domoći Kotora, te u odnosu prema Urošu biti što samostalniji. Protumjere Dubrovčana i njihov savez s Balšićima utjecao je na cara Uroša, koji je počeo razmišljati o izmirenju, te je poslao svog poslanika u Dubrovnik. Urošev poslanik bio je ovom prilikom poznati Marko Kraljević. Ovom prilikom on je u Dubrovniku pridignuo neki svoj poklad i onaj njegove majke. Njegovo je poslanstvo imalo stanoviti uspjeh a pregovori su se, posredstvom Bosanaca i Mlečana s prekidima nastavili, pri čemu su Dubrovčani posebno pregovarali i s Kotorom. Napokon je došlo i do mira u Onogoštu (današnjem Nikšiću). Mir je sklopljen, na današnji dan, 22. kolovoza 1362. godine. Tim povodom car Uroš izda mirovnu ispravu. U ovom miru također sudjeluju Vojinović i Kotorani. Car Uroš priznaje Dubrovčanima sve povlastice što su im davali i njegovi prethodnici, a podaje im i slobodu trgovanja i kretanja. Dubrovčani vraćaju Kotoranima svu imovinu. Uroš ponovno potvrđuje Dubrovniku vlasništvo na zemlju iznad Župe, priznato im već 1357, te izriče svoje pravo na Mljet, premda je stvarno stanje drukčije, jer Dubrovčani i dalje imaju vlast nad otokom. I knez Vojinović izdao je Dubrovčanima mirovnu povelju. Bilo je, doduše, nekih prijepora oko izvršenja uvjeta mira, ali možemo reći da su kroz 1362. i 1363. Dubrovčani uglavnom održavali dobre odnose s Vojislavom Vojinovićem.** (6a) 

Poput mnogih stranih zvijezda na današnji dan, 22. kolovoza 2012. godine Dubrovnik je posjetila i legendarna glazbenica, rock ‘n’ roll baka Tina Turner.  Zvijezda je došla iz švicarskog Lugana, a u luci u Gružu dočekala ju je luksuzna jahta ‘Lady Marina’ s kojom je krenula u istraživanje naše prekrasne obale. Poseban dojam ostavila je svojom jednostavnošću ne tražeći nikakav poseban tretman. – Grad je predivan! – rekla je tada vidno raspoložena Tina, te je s jahte pozdravila fotografe, ali i prigodno otpjevala američku himnu i jazz standard ‘Summertime’. (7) 

Na 18. Večerima dalmatinske šansone u Šibeniku, na današnji dan, 22. kolovoza 2015. godine, s pjesmom Petrunjela dubrovačka klapa Kaše osvojila je čak tri nagrade: nagradu za najboljeg debitanta, prvu nagradu publike, te nagradu za najbolje kantautorsko djelo. (8)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 22. kolovoza 1920. godine, u Lumbardi na Korčuli, rođen jesvečenik ipovijesni pisac Ante Dračevac. U Dubrovniku  je 1944. zaređen za svećenika. Bio je župnik u Mandaljeni (1944–47), Dolima kraj Stona (1947/48) i u Stonu (1948–76) te dekan Stonskog dekanata (1958–76). Kanonikom Stolnoga kaptola u Dubrovniku imenovan je 1970, a od 1976. kancelar je Biskupskog ordinarijata i dubrovački generalni vikar. Prilozima iz crkvenog života i povijesti te povijesti umjetnosti i arheologije dubrovačke regije surađivao u časopisima i listovima Obavijesti Biskupskog ordinarijata — Dubrovnik (1963, 1980–81, 1983–85), Dubrovački horizonti (1970–71, 1990), Danče (1984), i dr. Između brojnih djela izdvajamo: Braća Reda Male braće — Dubrovački nadbiskupi.Spomen crkve sv. Marije Mandaljene u Župi dubrovačkoj god. 1285.Ponovno osnivanje Katoličke biskupije u Stonu.Dubrovačka katedrala.Štovanje Sv. Vlaha u Dubrovniku. Ante Dračevac umro je u Dubrovniku, 17. studenoga 1993. godine. (9)

Na današnji dan, 22. kolovoza 1956. godine, u Blatu na Korčuli jerođen Branko Bosnić, strojarski tehničar, trajno nastanjen u Blatu, poginuo nesretnim slučajem 13. studenog 1993. g. na Pelješcu, kao pripadnik HRM-e, s činom satnika pri obnašanju borbene zadaće. (10)

Na današnji dan, 22. kolovoza 1964. godine, u Radovčićimaje rođen Ivo Koprivica, vozač, trajno nastanjen u Radovčićima, poginuo 24. siječnja 1992. g. na  Srđu, kao pripadnik HV-es činom bojnika, izvršavajući borbenu zadaću. (11)

Na današnji dan, 22. kolovoza 1969. godine uSplitu je umro, rođeni Stonjanin,hrvatski ftizeolog i kulturni povjesnik Rafo Ferri,osnivač i voditelj plućnog odjela splitske bolnice; pionir antituberkulozne službe u Dalmaciji. Zanimao se za medicinsku prošlost Splita i Dubrovnika, povijest epidemiologije i pomorskoga saniteta, napose za povijest Poljica. (12)

Na današnji dan, 22. kolovoza 1986. godine, u Stratfordu, u Velikoj Britaniji umro je istaknuti hrvatski anglist, komparatist i prevoditelj, rođen u  Račišću na Korčuli. Josip Torbarina. Anglistiku diplomirao na Sveučilištu Cambridge 1926., a doktorirao na Sveučilištu u Londonu 1930. disertacijom o talijanskim utjecajima na pjesnike Dubrovačke Republike. Utemeljio je studij anglistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je bio lektor za engleski jezik od 1934., docent od 1941., izvanredni profesor od 1945. te 1950–74. redoviti profesor. Od 1956. bio je redoviti član JAZU. U njegovu pozitivističko-filološki usmjerenu opusu ističu se njegovi anglistički prijevodi, a u kroatističkom, prijevodi latinista i komparativna kontekstualiziranja Šiška Menčetića, Džore Držića, Marina Držića, Dinka Ranjine, D. Zlatarića, Mavra Vetranovića i Saba Gučetića Bendeviševića. Među važnijim djelima je i: Talijanski utjecaj na pjesnike Dubrovačke Republike (Italian Influence on the Poets of the Ragusan Republic, 1932. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, 22. kolovoza 1992. godine, u Dubrovnik je, u sklopu akcija konačnog oslobođenju Juga Hrvatske stigla Združena borbena skupina Vojne policije, ustrojena tjedan dana ranije, koja je u idućim danima na Južnom bojištu izvršavala specifična napadna borbena djelovanja za ovladavanje prostorom i objektima na vrlo teškom terenu na području zaleđa Dubrovnika. (14) Do pobjedonosnog okončanja Domo­vinskog rata poginuli je više dubrovačkih hranitelja. Na današnji dan, 22. kolovoza 1995. godine u zaleđu Dubrovnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršenja borbene zadaće poginuo je Nikola Krivokapić. (15) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 286

* ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str. 265

(2) Pripremila: Antonija Nazor

http://www.story.hr/tina-turner-u-dubrovniku-grad-je-predivan-104595

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 286

* ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str. 265

(6a) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 153

(7) Pripremila: Antonija Nazor

http://www.story.hr/tina-turner-u-dubrovniku-grad-je-predivan-104595

(8) http://www.klapakase.hr/vijesti/pobjeda-na-sibenskoj-sansoni/

(9) HBL Anto Lešić (1993)

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -226-

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -174-

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) http://www.ubvvpdr.hr/vp-juzno-bojiste-1992/

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -243- Nikola Krivokapić

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 16.12.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 16. prosinca 1561. godine, na tajnoj sjednici Vijeća umoljenih donesena je odluka o ukidanju posebne službe koja je u Republici vodila brigu ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 17.12.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 18.12.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 15.12.2018 08:20

Subota, 15.12.2018 08:20

Petak, 14.12.2018 08:20

Petak, 14.12.2018 08:20

Četvrtak, 13.12.2018 08:20

Četvrtak, 13.12.2018 08:20

Srijeda, 12.12.2018 08:20

Srijeda, 12.12.2018 08:20