Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 26. kolovoza 1572. godine, donesena je odluka o gradnji današnjeg velikog mula. (1) Na današnji dan, 26. kolovoza 1882. godine, u Dubrovniku je određen cjenik »za vožnju na javnim kalešima« - javnim kočijama. (2) Na današnji dan, 26. kolovoza 1900. godine u Dubrovniku je umrla Šipanjka Anica Begin, kazivačica pučkih pjesama. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Branimir, Anastazije, Anselmo Ninski, Zefirin, Rufin, Jadranko, Aleksandar, Jadranko i Branimir. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U dva navrata (1359—60 i 1361—62) Dubrovnik je bio u ratu s humskim knezomVojislavom Vojinovićem, uz čiji se posjed Republika naslanjala cijelom kopnenom stranom. U sklapanju mira posrednik je bio car Uroš, a do tada Dubrovčani su pokušali doista sve kako bi se oslobodili najvećeg protivnika Republike. *Vojne jedinice Vojislava Vojinovića umarširale su 6. kolovoza 1359. kolovoza u Rijeku dubrovačku, u Rožat i Šumet, i izvr­šili strahovitu poharu. U Dubrovniku je nastala, pokušalo se diplomatskim putem, jer bi borba protiv Vojislava, izvan gradskih zidina, bila neravnopravna, ali uzalud. Vojislav je bio toliko bijesan i raspaljen da je poslanik Gundulić mogao samo, među ostalim prijetnjama, svojoj vladi prenijeti zastrašujuću poruku: “Smjesta ću doći sa svom svojom vojskom do Željezne ploče i tu ću se utaboriti sa svojom vojskom i dat ću opustošiti svu dubrovačku zemlju, ni crkve neću poštedjeti. I uzet ću vas, Stonski rat, jer je moj. Ja sam humski knez, a Stonski rat je sjedište kumskih knezova, dakle moj je. Čim je ova poruka stigla u Dubrovnik, a to je moglo biti već 7. ili 8. kolovoza, iz dubrovačke kancelarije upućeni su po skorotečama pozivi za pomoć svim saveznicima. Međutim, saveznici su daleko, a Vojislav na Željeznoj ploči, dan hoda od dubrovnika, pa je vlada putem poslanika pokušala Vojislava privoliti na mir navčanim ponudama. I novac, 4000 perpera, ovaj je put pokazao svoju moć. Mir je sklopljen prije 26. kolovoza 1359. godine, kada je o tome Vlada obavijestila svoje saveznike, kojima se ranije obratila za pomoć.* (5) 

U proljeće 1534. godine francuski kralj Franjo I. uputio je turskom sultanu Sulejmanu specijalnoga poslanika s ovlaštenjem da, u tajnosti, u njegovo ime sklopi trogodišnji francusko-turski trgovinski sporazum, zapravo politički ugovor usmjeren protiv interesa Španjolske -  španjolskog cara Karla V. U svemu tome za nas je najzanimljivije što je tajni francuski poslanik bio Dubovčanin Saro Gučetić, član ugledne plemićke obitelji. Njegovu stupanju u francusku diplomatsku službu prethodila je neuspje­la poslanička misija što ju je 9. siječnja 1532. njemu povjerila dubrovačka Vlada. On je bio poslan u francusku pokrajinu Bretagnu kako bi ishodio oslobađanje iz ruku gusara dubrovačkoga broda s vrijednim teretom. No, nakon što je za dio spašena tereta dobio 2.000 dukata, zametnuo mu se svaki trag. Preko dubrovačkih konzula Vlada je pokrenula pravu hajku za Sarom Gučetićem. Tek 12. kolovoza 1534. on se iznenada pojavio u Dubrovniku, ali sa sobom nije donio ni jedan dukat. Bio bi sigurno završio u zatvoru da dva plemića nisu pristala platiti njegov dug pod uvjetom da im novac vrati u roku od dva mjeseca. Povratak Sara Gučetića iz carigradske poslaničke misije bio je vrlo zanimljiv i uzbudljiv. Noseći važne sultanove pismene poruke francuskomu kralju, on je uz zaštitarsku pratnju jednog čauša (podčasnik u turskoj vojsci) proputovao preko turskog teritorija do ušća Neretve i ukrcao se na brod koji ga je trebao odvesti u Francusku. Gučetić je zaobišao rodni grad, premda je kod sebe imao pismo turske vlade kojim se preporučuje dubrovačkoj da mu ne čini prepreke u obavljanju misije. Ubrzo se doznalo da je brod kojim je putovao taj francuski poslanik presrela na otvorenomu moru 26. kolovoza 1534. neka naoružana galija, zarobila Sara Gučetića i odvela ga u nepoznatom smjeru. Zbog toga je izbila međunarodna politička afera o kojoj se s uzbuđenjem pričalo na mnogim dvorovima. Poslije grozničava traganja, u koje je bila uključena i dubro­vačka obavještajna služba, otkrilo se da je Saro Gučetić zatvoren u Sinigalji, na teritoriju urbanskoga vojvode, inače pristalice španjolskog cara. Zahvaljujući širokoj akciji što ju je poduzela francu­ska diplomacija, Gučetić je oslobođen. Konačnu je odluku o tomu donio španjolski car Karlo V., on je u pismu što ga je 23. listopada uputio u Pariz izrazio veliku ironiju na račun Francuza: "Pošto smo čuli da ga [Sara Gučetića] spomenuti gospodin kralj [Franjo I.] priznaje za svoga službenika, pišemo sada za nje­govo oslobođenje, premda doznajemo da je spome­nuti Dubrovčanin prema nama vršio lošu službu." U Dubrovniku se ujesen 1537. godine doznalo da je Saro Gučetić ponovno upao u neprilike jer su ga na Sredozemlju uhvatili i zadržali u ropstvu neki gu­sari. Akciju za Gučetićevo oslobađanje tad je podu­zela njegova žena Anica rasprodavši gotovo cijelo imanje kako bi prikupila novac za otkupninu. Kad se Gučetić našao na slobodi, Anica ga je uzalud čekala jer se on nije više nikad vratio u Dubrovnik. Dubro­vački je pustolov umro 1547. godine negdje u Fran­cuskoj. (5a) 

Na današnji dan, 26. kolovoza 1572. godine, Vijeće umoljenih ovlastilo je Rektora i njegove vijećnike - Malo vijeće, da mogu dati konstruirati kameni mul (gat) oko kule na ribarnici. To je temelj i srž današnjeg takozvanog velikog mula (gata) u gradskoj luci. U početku, pa sve do polovine 19. stoljeća, taj gat je bio vrlo mali, po prilici za polovinu duljine i za polovinu širine sadašnjega. U drugoj polovini 19. stoljeća produžen je i proširen, te ponovo proširen na današnje dimenzije 1932. (6)

U mjesecima nakon dubrovačkog katastrofalnoga potresa 6. travnja, donosile su se brojne odluke koje su za zadaću imale očuvanje opstojnosti Grada i Republike, a jedna od njih bila je povezana uz pohranu republičkog novca. Na današnji dan, 26. kolovoza 1667. godine, u Vijeću umoljenih zaključeno je, da se općinski novac pohrani u tvrđavu Revelin, i to u neki prostor ispod stepeništa tvrđave. Taj prostor imao se opskrbiti dvostrukim željeznim vratima. Za čuvanje Revelina bila su određena dva plemića i jedan građanin, koji su se smjenjivali svaka dva dana. Svi oni imali su biti mlađi od 60 godina. Jedan od određenih plemića morao je biti član Malog vijeća, a drugi član Vijeća umoljenih. (7) 

Za putnike, koji su u prvim desetljećima 19. stoljeća stizali u Dubrovnik preko Gruža, nije bilo organiziranog  javnog prijevoza. Od Gruža do grada i od grada do Gruža išlo se pješice. Plemići, koji su u Gružu i Lapadu imali svoje ljetnikovce, do njih su dolazili jašući na konjima, dok su njihove žene (vladike) bile prenašane na toj rela­ciji u nosiljkama. Kada je car Franjo I. 1818. g. posjetio Dubrov­nik, s brojnom pratnjom dojahao je na konju. Kada je godine 1838. saski kralj Fridrik August doputovao parobrodom u Gruž, morao je iz Gruža »pješke u grad«, jer ni u to vrijeme »još nije bilo modernih kočija.Prema Josipu Bersi  »prvu ukusnu kočiju doveo je u Dubrovnik biskup Antun Giuriceo«, koji je dužnost biskupa dubrovačkog obavljao od 1830. do 1842. godine. Bersa također navodi da su se javne kočije pojavile na dubrovačkom području u drugoj polovici 19. stoljeća, pa se tako Ivan Kukuljević, koji je 1856. doputovao parobrodom u Gruž, prevezao iz Gruža da grada kočijom javnog prijevoza. Kočijaši su, po želji put­nika, vršili prijevoz iz Gruža i sa Pila i u drugim pravcima. Gruž i Pile bili su polazna stajališta kočija. S kočijom se od Gruža do grada prevezao i car Franjo Josip I, kada je 1875. posjetio Dubrovnik. Cijene za vožnju javnim kočijama odobravalo je Općinsko vijeće. Naime, prema zaključku koji je dubrovačko Općin­sko vijeće donijelo na današnji dan, 26. kolovoza 1882. godine određen je cjenik »za vožnju na javnim kalešima«, računajući od polazne stanice na Pilama. (8) 

Na dubrovačkom području, tijekom okupacije u 2. svjetskom ratu, velike su promjene nastupile na osnovi sporazuma dr. Ante Pavelića i talijanskog generala Ambrozia, postignutog u Zagrebu, na današnji dan,  26. kolovoza 1941. godine, o reokupaciji II. zone. Ustaške su se jedinice iz te zone morale povući, a vojska NDH stavljena je pod talijansko zapovjedništvo. Talijanska vojska obavlja i civilni nadzor. Faktički ovim je nastupila nova etapa tipične okupacije Dubrovnika. Preuzimanje vojne i civilne vlasti u Dubrovniku Talijani su izvršili 7. rujna 1941. To je na cijeli sustav NDH djelovalo šokantno. Bilo je i otpora među ustašama, a neki su radi toga i pogubljeni. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 26. kolovoza 1670. godine, u Rimu je rođen ljetopisac i graditelj, isusovac Šimun Pavao (Simone Paolo) Capitozzi, autor rukopisa Ljetopis dubrovačkoga kolegija, te graditelj dubrovačke crkve Sv. Ignacija. Capitozzi je u Dubrovniku došao u svibnju 1712., gdje ostaje do kraja života. Četiri puta bio je rektor dubrovačkoga Kolegija. U ranijoj literaturi navodilo se da je Capitozzi arhitekt dubrovačke crkve Sv. Ignacija. Crkvu je, naime, po planovima Ignazija Pozza, Capitozzi dovršio 1725, a otvorena je 1729. Za njegove uprave Kolegijem rimski arhitekt Pietro Passalacqua, rodom iz Messine, sagradio je skalinadu koja, prema Krunu Prijatelju, tvori s isusovačkom crkvom i sa sirovim tvrdim linijama Collegium Ragusinuma najbarokniji kutak Dalmacije u kojemu se odrazuje novo shvaćanje prostora i interpretacije arhitektonske i urbanističke cjeline. Capitozzi je ostavio u rukopisu Ljetopis dubrovačkoga kolegija, koji je počeo pisati 1735. Ljetopis obuhvaća razdoblje od 1559. do 1764. Capitozzi se najviše služio kućnim arhivom koji je sadržavao i izvorna pisma generala Reda i rimskih provincijala dubrovačkoj rezidenciji, a kojih se sačuvani dio nalazi u isusovačkom arhivu u Veneciji. Capitozzi spominje arhiv Republike i druge spise (neki se odnose na crkvu Sv. Ignacija), koji se nisu sačuvali. Ljetopis je važan izvor podataka za kritičko i potpunije poznavanje uloge toga znamenitog dubrovačkog zavoda u kulturnom životu grada, posebno za doba baroka. Šimun Pavao Capitozzi, umro je u  Dubrovniku, 19. studenoga 1753. godine. (10)

Na današnji dan, 26. kolovoza 1765. godine u rodnom Dubrovniku je umro isusovac, misionar, povjesničar i vjerski pisac Đuro Bašić. Nakon studijau Rimu, od 1727. djelovao je u Dubrovniku kao propovjednik Bratovštine dobre smrti, profesor teologije i pučki misionar u Dubrovačkoj Republici. Objavio zbirku hrvatskih propovijedi Besjede krstjanske (1765), napisao zbirku životopisa dubrovačkih isusovaca na latinskome (Elogia Iesuitarum Ragusinorum) i nastavio talijansku kroniku dubrovačkoga isusovačkoga kolegija (1751–64), koju je započeo Šimun Pavao (Simone Paolo) Capitozzi. U rukopisu ostavio, na talijanskom jeziku, zbirku korizmenih propovijedi, nekoliko duhovnih i teoloških spisa te stihova. (11)

Na današnji dan, 26. kolovoza 1780. godine, rođen je  William Hoste [hust], britanski pomorski časnik, koji je 1814. godine zauzeo i Dubrovnik i Kotor. Zbog uspjeha u Jadranu nazvan je i »mladim Nelsonom«.  (12)

Na današnji dan, 26. kolovoza 1900. godine u DubrovnikujeumrlaŠipanjka  Anica Begin, (rođena Kalafatović), hrvatska kazivačica pučkih pjesama. Ova nepismena seljanka s otoka Šipana znala je mnogo narodnih pjesama i pripovijedaka koje je čula od svojega oca Ante, glasovitog pjevača i guslara, te drugih kazivača i kazivačica. Njezina nadarena kazivanja zapisao je župnik Baldo Melkov Glavić te dio objavio u zbirkama Narodne pjesme iz usta i rukopisa... (I–II, 1889. i 1897) i antologijama Matice hrvatske Hrvatske narodne pjesme (1896–1929). (13)

Na današnji dan, 26. kolovoza 1925. godine, umro je zaslužni dubrovčanin, sin siromašne židovske obitelji, dugogodišnji profesor dubrovačke gimnazije Rafo Jany, čijom smrti je otišla cijela jedna generacija koja je davala pečat dubrovačkom školstvu. Bio je dobar poznavatelj naše starije književnosti, humanist, znao je, zainteresirati učenike nadahnuto tumačeći Gundulića, prevodio je Tacita i ostale klasike s posebnim jezikom i stilom. Iako je poželio da ga se pokopa tiho i bez javnosti, Dubrovnik se s posebnim poštovanjem odužio Gosparu Rafu Janyu. (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Kako se rat bližio Dubrovniku, tako su u njemu rasle napetost a i priprave. Osim područnih, krizni štabovi osnivali su se i u poduzećima i mjesnim zajednicama. Kao odgovor na dopis od 21. kolovoza 1991., na današnji dan 26. kolovoza 1991. godine, Mjesna zajednica Cavtat poslala je dopis Skupštini Općine Dubrovnik (SOD). (15) U vremenu prije konačnog oslobađa­nja cjelokupnog dubrovačkog područ­ja i izlaska na međunarodno priznate granice RH poginulo je više dubrovačkih branitelja, kao i pri­padnika brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 26. kolovoza ratne 1992. godine u zaleđu Dubrovnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršenja borbene zadaće nesretnim slučajem poginuo je Miljenko Perić. (16) Istoga dana, 26. kolovoza 1992. godine, poginuli su: pripadnik 2. brigade HV-e, Darko Babić, *te pripadnik 4. brigade HV-e, Mladen Aračić. (17) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 162

(2) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 94,95

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 286

*ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str. 243,244

(5a) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 60

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 162

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 193

(8) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 94,95

(9) http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(10) HBL Anto Lešić (1989)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(15) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 18

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 49 , VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -204- Miljenko Perić

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-256-*258-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 10.12.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 10. prosinca 1451. godine, u jeku rata sa Stjepanom Vukčićem Kosačom Vijeće umoljenih donosi zaključak o zauzimanju Konavala. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Utorak, 11.12.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 12.12.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 09.12.2018 08:20

Nedjelja, 09.12.2018 08:20

Subota, 08.12.2018 08:20

Subota, 08.12.2018 08:20

Petak, 07.12.2018 08:20

Petak, 07.12.2018 08:20

Četvrtak, 06.12.2018 08:20

Četvrtak, 06.12.2018 08:20