Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 27. kolovoza 1814. godine, Austrijanci su uhitili i zatočili u Lovrijencu jednog od vođa dubrovačkog us¬tanka, Frana Bonu. (1) U napadu savezničkiz zrakoplova, na današnji dan, 27. kolovoza 1944. godine bombe su padale na Pile i Boninovo, a oštećen je i spomenik pjesnika Ivana Gundulića. (2) Brončani Gundulićev spomenik, 1893. godine izradio je istaknuti kipar Ivan Rendić, rođen istog datuma 95 godina ranije, 27. kolovoza 1849. godine. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Monika; Marcel; Časlav, Anđeo i David. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Zbog bojazni da Đenovežani, koji su bili u trajnim napetim odnosima s Mlečanima, prodru u Jadransko more, mletačka vlada podu­zimala je razne mjere za obranu mora i mletačkih posjeda na njegovim obalama. I Dubrovnik se, kao grad pod vrhovnom mletačkom vlašću, bojao đenoveške navale. Zbog svih razloga Dubrov­čani su nevoljko dočekali mletačko-đenoveški rat koji se razmahao 1350-1354, te imao odjeka i na Jadranu. U vezi s tim ratom mletačka vlada obznanjuje 27. kolovoza 1350. potestate Poreča i Rovinja te kneza Pule, zatim potestata Hvara te knezove Zadra i Dubrovnika, da nijedan trgovački brod veličine preko stotine milijara ne smije otploviti iz Gulfa (što znači Jadranskog mora) bez njena dopuštenja, i to pod prijetnjom vrlo visoke globe od dvije tisuće dukata, pa i više. Dakle, zbog mletačkih ratova vezanih s mletačkom vanjskom politikom, ponovno dolazi do kočenja pomorske trgovine istarskih i dalmatinskih gradova, a među njima i Dubrovnika! (6) 

Nada u obnovu Republike, koja se kod vlastele i manjeg broja građana rasplamsala tijekom zakašnjelog protufrancuskog ustanka 1813./14., potpuno je skršena brutalnim austrijskim postupcima u dvogodišnjem razdoblju privremene uprave - Intendance (1814.-1816.). Međunarodna politička situacija nije dopuštala obnovu Republike, a u samom Gradu nije se uspjela uobličiti nova integracijska ideja ni društvena snaga koja bi je mogla provesti.  *Aristokracija se uglavnom nije mirila s postojećim razvojem doga­đaja. Neki su plemići javno negodovali, pripremajući se za daljnje diplo­matske pokušaje. Žestinom prosvjeda osobito se isticao jedan od vođa us­tanka, Frano Bona, kojega su Austrijanci 27. kolovoza 1814. godine uhitili i zatočili u Lovrijencu. No, nejedinstvo plemićkog staleža, a posebice njegova vezanost za ideologiju Starog poretka, nije pružala čvrstu osnovu za priključenje širih slojeva borbi za obnovu Republike. Idući su događaji pokazali da je vlastela u političkoj borbi ostala vjerna starim iskušanim diplomatskim metodama, koje u novostvorenoj europskoj konstelaciji nisu mogle urodi­ti plodom. Na sjednici Općinskog vijeća 1. rujna 1814. pročitano je prosvjedno pismo Nika Pozze Sorga, koji je u međuvremenu prebjegao na Šipan, u kojem se ponovno suprotstavio nasilnom austrijskom pripajanju Dubrovnika. Pismo je zapravo predstavljalo kratku kronologiju težnji za ponovnom uspostavom Republike. Na istu sjednicu pristigla je i proklamacija s peticijom potpisanom od 49 plemića, koji se pozivaju na posljednje odluke Velikog vijeća iz siječnja 1814. te naglašava privre­meni karakter austrijske vlasti. Zbog svega toga general Todor Milutinović, zapovjednik austrijskih vojnih snaga i stvarni kreator života grada toga vremena, žurno se vratio iz Boke i poduzeo oštre mjere protiv potpisnika peticije. Osamnaestorica plemića pobjegla je na Šipan, dok su ostali bili uhićeni. Izdana je i naredba o progonu i konfiskaciji imovine svih potpisnika. U cilju demon­stracije moći, austrijska je vlast pripremila protuprosvjed koji je potpisalo stotinjak građana. U takvim okolnostima, bez ikakve vanjske pomoći ili vojne sile, otpor vlastele nije mogao potrajati. Materijalno i duhovno iscrpljeni, svi nezadovoljnici postupno su se pokorili austrijskoj sili i redom molili za amnestiju.* Austrijska vlast je i formalno provedena zaključcima Bečkoga kongresa 1815., a njezino administrativno učvršćivanje potrajalo je od 1817. do 1822. Kao središte jednog od okruga Kraljevine Dalmacije, Dubrovnik tada ulazi u trajnu političku vezu s Habsburškom Monarhijom. (7) 

1919. godine, kratko po smrti supruga, velikog dubrovačkog brodovlasnika i dobrotvora Iva Račića i njihovo dvoje djece, preminula je i Marija Račić, ostavivši iza sebe zanimljivu oporuku koja nosi datum 27. kolovoza 1919. godine. Oporukom, ona je razriješila svoje kmetove i polovnika svake kmetske veze, a dio pokretnina i nekretnina ostavila je članovima obitelji. Međutim, općim baštinikom čitave imovine ona je imenovala Pomorsko trgovačku akademiju, koja će se ustanoviti u Dubrovniku i nositi ime njezinoga muža Iva Račića, na njegovu uspomenu. Prema njezinoj želji, akademiju bi trebali moći pohađati i muškarci ižene, auglavnom bi se trebala uzdržavati iz dobiti kapitala uloženog u more. Iz tako dospjelog kapitala, ona nalaže ustanoviti 4-12 stipendija za siromašne učečnike iz Župe i Cavtata, i to u omjeru, 2/3 za muške, a 1/3 za ženske stipendiste. Njena posljednja želja u oporuci, je citiramo: "da pomosko društvo prozvano po mom mužu nosi i ubuduće njegovo ime". (8) 

Nakon što su se u lipnju 1944. iskrcali u Normandiji, na ratištima u Europi u to doba saveznici napreduju prema Njemačkoj. Krajem kolovoza oslobođen je Pariz. Na južnoeuropskom ratištu saveznici su duboko u Italiji. Rim je već gotovo tri mjeseca bio slobodan grad. Tijekom kolovoza 1944. saveznički zrakoplovi u više su navrata bombardirali naše krajeve, pa tako i Dubrovnik. U napadu 27. kolovoza 1944. bombe padaju na Pile, Boninovo, u blizinu „Imperijala“, pogađaju „Hotel de la Ville“, oštećuju Gundulićev spomenik. U blizini spomenika poginuli su žena i muškarac starije životne dobi, na Boninovu 16-godišnji dječak. U spremištu Državnoga arhiva u Kneževu dvoru geler se zabija se u knjigu dokumenata Dubrovačke Republike iz 1522. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 27. kolovoza 1470. godine. u Dubrovniku je umro, dugogodišnji kancelar Dubrovačke Republike Ksenofont FILELFO. *Zanimljivost je da je na temelju dopisivanja, suvremene dubrovačke prilike donekle upoznao i Ksenofontov brat, talijanski humanist Gian Mario Filelfo. U želji da stekne bogatu nagradu napisao je spis u latinskim stihovima O dubrovačkim događajima (Ragusaeis) i u prozi, dubrovačku povijest naslovljenu Povjestica o nastanku i pothvatima znamenitoga grada Dubrovnika. Po Filelfu osnivač grada Dubrovnika (Ragusa) je neki Rago koji pobjeđuje nekog »il Bosno Sargonettide« i prije smrti uspostavlja republikanski sustav, a Dubrovčani pobjeđuju Epirce i Grke te protjeraju mletačku flotu. Dubrovački je Senat prvo odlučio Filelfovo djelo nagraditi, ali je ubrzo povukao odluku budući je u međuvremenu utvrđeno kako se spisi tek u manjoj mjeri odnose na Dubrovnik.* (10)

Na današnji dan, 27. kolovoza 1849. godine, u Imotskom je rođen istaknuti kipar Ivan Rendić, važan i za Dubrovnik, jer je 1893. godine izradio brončani spomenik Ivana Gundulića,  a njegovo djelo je i Amerlingova fontana s figurama iz Gundulićeve pastorale „Dubravka“, na Brsaljama, iz 1900. godine. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Kako se rat bližio Dubrovniku, tako su u njemu rasle napetost a i priprave. Za obranu Dubrovnika brinuo je Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD). Ovaj, zapravo drugi po redu, KŠOD osnovan je odlukom Vlade, koja je pravosnažnom postala na današnji dan 27. kolovoza 1991. godine. (12) U izravnoj borbi s neprijateljem, 27. kolovoza 1992. godine, poginuli su Dragutin Kauzlarić i Dean Prodan, pripadnici 71. bojne Vojne policije, ustrojena, koja je tjedan dana ranije,22. kolovoza stigla u Duibrovnik i u idućim danima na Južnom bojištu izvršavala specifična napadna borbena djelovanja za ovladavanje prostorom i objektima na vrlo teškom terenu na području zaleđa Dubrovnika. (13) 

Izvori i literatura:

(1) STJEPAN ĆOSIĆ – DUBROVNIK NAKON PADA REPUBLIKE, str.

(2) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.189

Podaci iz knjige Marica Karakaš Obradov: „Anglo-američka bombardiranja Hrvatske u Drugom svjetskom ratu“, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2008., str.88-90

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://www.tzdubrovnik.hr/vodic_novost.php?id=1545&id_main=1517#.VUYinY6qqko

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 78,79

(7) http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=58749

*STJEPAN ĆOSIĆ – DUBROVNIK NAKON PADA REPUBLIKE, str.

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.189

Podaci iz knjige Marica Karakaš Obradov: „Anglo-američka bombardiranja Hrvatske u Drugom svjetskom ratu“, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2008., str.88-90

(10) HBL Ivica Prlender (1998)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://www.tzdubrovnik.hr/vodic_novost.php?id=1545&id_main=1517#.VUYinY6qqko

(12) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 13

(13) http://www.ubvvpdr.hr/vp-juzno-bojiste-1992/

VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-263-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 15.08.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je Velike Gospe, dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u ...

Gradoplov
Četvrtak, 16.08.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 17.08.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 14.08.2018 08:20

Utorak, 14.08.2018 08:20

Ponedjeljak, 13.08.2018 08:20

Ponedjeljak, 13.08.2018 08:20

Nedjelja, 12.08.2018 08:20

Nedjelja, 12.08.2018 08:20

Subota, 11.08.2018 08:20

Subota, 11.08.2018 08:20