Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. rujna 1303. godine, prvi put se spominje Vijećnica dubrovačkog Velikog vijeća, u zaključku Velikog vijeća. (1) Na današnji dan, 20. rujna 1318. godine, Hrvatsko-dalmatinski, i bosanski ban Mladen oslobađa Dubrovnik svih šteta i nasilja što su ih počinili Branivojevići i njihovi ljudi Mladenu i priznaje dubrovačko pravo azila. (2) Na današnji dan, 20. rujna 1938. godine, u Dubrovniku je umro književni povjesničar publicist, novinar i političar Milorad Medini. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Andrija, Svjetlana, Pavao, Franjo i Ivan. (4) 20. rujna – Međunarodni je dan čišćenja obale i mora. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Vijećnica dubrovačkog Velikog vijeća, koja se nazivala i palača Velikog vijeća «palatium maioris consilii«,nalazila se na prostoru, koji sada zauzima južni dio općinske zgrade, i to od današnjih njenih glavnih vrata do Kneževa dvora. Na pročelju prvoga kata, gdje je nalazila vijećnica, zgrada je imala jednu triforu i dvije monofore slične onima na prvom katu palače Sponza. Nad triforom je bio kip sv. Vlaha, a nad monoforama kipovi Snage i Pravde. Ta dvorana je bila pristupačna samo iz Dvora, kroz ona velika vrata, nad kojima je natpis: obliti privatorvm pvblica cvrate. Vijećnica se prvi put spominje u zaključku Velikog vijeća, na današnji dan, 20. rujna 1303. godine, u kojemu se kaže, da se Vijeće sakupilo na znak zvona, prema običaju, u općinskoj dvorani Dubrovnika, »in sala comunis Ragusii«. 1817. g. izgorjela je ta stara vijećnica, navodno ju je zapalio neki austrijski vojni činovnik, da bi prikrio svoje malverzacije s materijalom koji je tu bio uskladišten. Zgrada nije potpuno izgorjela, te je sve do svoga rušenja bila djelomično pod krovom. U prvim nacrtima za gradnju kazališta nije bilo predviđeno rušenje njena pročelja, ali kada je sazrela ideja o gradnji općinske zgrade 1863. g., novi Dubrovnik, srušena je ta gotička građevina, stari simbol njegove slobode, da bi se na njenom mjestu sagradila zgrada u pseudorenesansnom stilu. Jedini ostaci te povijesne građevine, u kojoj su se stoljećima krojili republički zakoni, su kip Snage, koji je bio nad jednom monoforom, sada u lapidariju, reljef sv. Mihajla sa vrata fundika, sada uzidan u zid jedne kuće u Ulici Izvijačici, te oba stupa trifore i tri konzole monofora u istom vrtu. (6) 

Vjeran svojoj tradiciji davanja azila Dubrovnik je i tijekom sukoba između bana Mladena II. i srpskog kralja Uroša II. Milutina primao one koji su u Dubrovniku zatražili utočište. Od 1304. do 1322. bosanski ban, a između 1312-1322. Hrvatsko-dalmatinski ban, s naslovom Gospodar Bosne - Mladen II. Šubić Bribirski je, međutim, dobio netočne obavijesti da su Dubrovčani tobože pomagali Branivojeviće u neprijateljskim nastupima protiv njega. O tome je pisao dubrovačkoj vladi, tražeći od Dubrovčana odštetu. U kolovozu 1318. Veliko vijeće uputilo je Mladenu dva poslanika s odgovorom i opravdanjem dubrovačke vlade.  Oni su upoznali bana Mladena da Dubrovčani nisu pomagali Branivojeviće, a ujedno su branili dubrovačko pravo azila. Poslanici su se vratili u Dubrovnik, na današnji dan, 20. rujna 1318. godine i donijeli novi Mladenov dopis, koji nije sačuvan, ali se spominje u zapisniku sjednice Malog vijeća. U njemu se kaže: Neka knez, Vijeće i Općina Dubrovnika povjeruju onome što im on putem poslanika odgovara: Ban Mladen oslobađa Općinu i ljude Dubrovnika od svih šteta i nasilja što su ih počinili Branivojevići i njihovi ljudi Mladenu i njegovoj čeljadi, on dakle ne smatra istinitim glasine da su Dubrovčani pomagali Branivojeviće. Dalje, ban Mladen priznaje dubrovačko pravo azila, primijenjeno na taj način što su podanici kralja Uroša II. Milutina i podanici banovi našli i nalaze sklonište u Dubrovniku, ali ovi više ne smiju za vrijeme ratovanja napuštati Dubrovnik, a ako bi ga napustili i ponovno nastupili protiv Mladena, više ne smiju biti primljeni. Malo vijeće je prihvatilo stanovište i zahtjeve bana Mladena. (7) 

Na današnji dan, 20. rujna 1397. godine, Malo vijeće donosi zaključak, da se odlože radovi na mostu vrata od Pila, dok se ne sastanu i o tome vijećaju svi majstori. Dodajmo da se Most na Pilama prvi put spominje 25. travnja prethodne, 1396. godine, kada je Malo vijeće dalo nalog i ovlaštenje nadstojnicima općin­skih radova da naprave most na Pilama. (8) 

Nakon što je Vijeće umoljenih ovlastilo Rektora i Malo vijeće, da daju obnoviti troja gradska vrata, na današnji dan, 20. rujna 1513. godine, Malo vijeće naređuje, da se uzme iz arsenala 1000 litara željeza (cca 360 kg), od kojeg će se na­praviti čavli i ostali okovi za izradu troja vrata -  vratnice gradskih vrata ribarnice, klaonice i vanjskih od Ploča, koja su se trebala napraviti nova. Drvodjeljac, koji je ta vrata napravio, bio je neki Marin Radetić, za kojeg se utvrdilo, da je pokrao željezo od starih vrata. Zbog toga Malo vijeće naređuje nadstojnicima općinskih radova, da imenovanom Marinu ne smiju ništa platiti za rad. Njegov pak pomoćnik, koji je bio zbog toga zatvoren, da se pusti iz zatvora, jer pomoćnik nije kriv već maj­stor. (9) 

Za vrijeme pregovora i održavanja Karlovačkog mira Dubrovačka Republika nastojala je održavati dobre odnose s turskim susjedima. Na današnji dan, 20. rujna 1718. godine Knez i Veliko vijeće davaju upute i naređuju poslaniku Nikoli sorkočeviću da ide u Trebinje na sastanak s Mahmed Efendijom, kako bi se potvrdile granice između Republike i turske: „tako da Dubrovnik ostane svuda u neprekidnom doticaju s turskim teritorijem, kako se ustanovilo zadnjim međašenjem. (10)

Borba hrvatskog Dubrovnika za svoj hrvatski jezik i njegovu primjenu u školama i uredima trajala je skoro do propasti Austro-Ugarske monarhije, svakom prilikom stavljajući svakom prilikom tuđincima do znanja da je ovo njegova domovina i da se mora poštovati njegovhrvatski jezik. Tako je 20. rujna 1909. godine Dubrovnik postao poprištem dostojanstvenih demonstracija protiv njemštine koja se je nastojala održati i uvlačiti u Dubrovnik. Te večeri, kada je na Pilama započeo nastup jedne bečke grupe, koja je svoj nastup i najavila plakatima na njemačkom jeziku, skupio se veliki broj ljudi koji su zviždanjem i protestima omeli izvođenje programa. Uzaludno je pjevačica na njemačkom jeziku pokušavala nastaviti concert, jer se od zaglušujuće buke ništa nije čulo. Uvidjevši da ne ne može protiv naroda, umjetnici su napustili podij. Prisuti demonstranti iskazivali su negovanje i prema upravi tamošnje kafane, koja je morala znati da će takav nastup izazvati strogo reagiranje Dubrovčana. (11) 

Tijekom II. svj. rata datum 20. rujna obilježilo je nekoliko događaja. 20. rujna 1941. g. u Podobučju, u kući Nikole Bilušice održano je savjetovanje peljeških komunista, na kojem je sudjelovao i kasniji narodni heroj Ivo Ivo Morđin Crni. 1942. godine, talijanska kaznena ekspedicija pod zapovjedništvom zloglasnog Armanda Rochia započela je „čišćenje“ Pelješca. Sljedeće 1943. godine, u Dubrovačkom Primorju osnovana je Dubrovačka četa, a 20. rujna 1944. godine oslobođeno je cijelo područje Pelješca, osim Stona, oko kojega su se još vodile žestoke borbe. (11a) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

1449. g. primljen je u službu svirača drvenih duhaćih glazbala u Kneževoj kapeli u Dubrovniku, pifarist,glazbenik izuzetne vještine Petrus Bodon. U spisu imenovanja notar je zapisao da dolazi s burgundskoga dvora, koji je u to doba bio glavno glazbeno središte Europe. Osim djelatnosti u dubrovačkoj Kneževoj kapeli, gdje je ostao do smrti, na današnji dan, 20. rujna 1453. godine, Petrus Bodon bavio se i poučavanjem glazbe. (12)

Na današnji dan, 20. rujna 1938. godine, u rodnom Dubrovniku umro je književni povjesničar publicist, novinar i političar Milorad Medini. U znanstvenom radu bavio se poviješću Dubrovnika, te starijom dalmatinskom i dubrovačkom književnošću. Objavio je djela: *Dubrovačke poklade u 16. i 17. vijeku i Čubranovićevi nasljednici; Povijest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku; Prvi dubrovački pjesnici i zbornik Nikole Ranjine; Pjesme Mavra Vetranića i Marina Držića (prilozi za poznavanje starije dubrovačke književnosti); O postanku i razvitku kmetskih i težačkih odnošaja u Dalmaciji; Dubrovnik u borbi za svoj razvitak; te Starine dubrovačke.* (13)

Na današnji dan, 20. rujna 2015. godine,u 84. godini u Zagrebu je umro najznačajniji bankarski stručnjak i financijski poduzetnik s dubrovačkih prostora suvremenog doba, jedan od utemeljitelja moderne hrvatske odbojke, sportski zaljubljenik te uspješan  gospodarstvenik,  Neven Barač. Višegodišnji je predratni direktor Privredne banke Zagreb, a poslijeratni  predsjednik uprave Dubrovačke banke d.d. (1995-1998). Član Županijske skupštine Županije dubrovačko-neretvanska bio je od 1999-2001. godine. Ostavio je neizbrisiv trag na čelu Hrvatskog odbojkaškog saveza. Barač je unatoč brojnim poslovnim uspjesima (bio je i na čelu NK Dinamo u njegovim najboljim danima, i najboljim danima dubrovačke odojke i ženskog odbojkaškog kluba Dubrovnik). Ostao je zapamćen po aferi Dubrovačka banka, zbog koje je bio i zatvoren. Neven Barač rođen  jeu Zatonu 5. svibnja 1932. godine. (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Kako se rat bližio Dubrovniku, neprijateljska strana sve češće je ostavljala trag.  Odgovarajući na pitanje Izvršnoga vijeća Skupštine Općine Dubrovnik (SOD), u vezi blokade dubrovačke luke i odlaska turista s ugroženoga dubrovačkog područja, na današnji dan, 20. rujna 1991. godine, Komanda 9. vojno-pomorskog sektora Boka (KVPSB) zatražila je pojedinačni popis stranih državljana s brojem njihovih putovnica, te popis brodova s naznakom vlasnika i matične luke. Potpisan je kapetan bojnoga broda Milan Zec. *U trenucima napetosti i priprema za početak rata i u Dubrovniku, organizacija obrane zahvaćala je i poduzeća. Pekarsko poduzeće »Orlando« nekoliko je puta, pa tako i dopisom 20. rujna 1991. godine, tražilo »sredstva za obranu ovog važnog objekta«. (15) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 48,49,50

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 110

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Milorad_Medini

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 48,49,50

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 110

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 33

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 122,123

(10) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11a) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(12) HBL Zdravko Blažeković (1989)

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Milorad_Medini

(14) http://politopedia.net/index.php?title=Neven_Barač

(15) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 25,26, *Str. 20

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 20.09.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. rujna 1303. godine, prvi put se spominje Vijećnica dubrovačkog Velikog vijeća, u zaključku Velikog vijeća. (1) Na današnji dan, 20. rujna ...

Gradoplov
Petak, 21.09.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 22.09.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 19.09.2018 08:20

Srijeda, 19.09.2018 08:20

Utorak, 18.09.2018 08:20

Utorak, 18.09.2018 08:20

Ponedjeljak, 17.09.2018 08:20

Ponedjeljak, 17.09.2018 08:20

Nedjelja, 16.09.2018 08:20

Nedjelja, 16.09.2018 08:20