Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 26. rujna 1991. godine, neprijateljskim topničkim napadima na mjesta u Konavlima i Župi dubrovačkoj otpočela su ozbiljnija ratna djelovanja. (1) Na današnji dan, 26. rujna 1501. godine, u rodnom Dubrovniku umro je jedan od utemeljitelja hrvatske pastoralne književnosti Džore Držić. (2) Blagdan je Sv. Kuzme i Damjana, *koji se kao blagdan obilježavao i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike*, a danas posebno svečano slave se, kao naslov župne crkve i svetkovina, u Donjoj Vrućici i na najudaljenijem otoku Dubrovačke biskupije, Lastovu, gdje vjernici danas proslavljaju blagdan svojih nebeskih zaštinika. Sv. Kuzmu i Damjana slave i mjesta: Lisac/Točionik, Mlini/Klokurići, Rožat/Knežica, Slano/Grgurići, Ston/groblje. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Kuzma i Damjan, Damir i Justina. (4) 26. rujna – Europski je dan jezika. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nakon smrti zahumskoga kneza Vojislava Vojinovića 1363. zavladala je njegovim zemljama udovica Gojslava sa sinovima. No, nešto kasnije Vojislavov sinovac Nikola Altomanović zavladao je njenim zemljama, trebinjskom oblasti i Konavlima i na taj način postao neposredni susjed Dubrovčana. Bio je čovjek silovite ćudi te se uskoro sukobio s Dubrovnikom, pa je u jesen 1370. došlo i do rata. Altomanović je provaljivao na dubrovačko zemljište harajući, plijeneći, ubijajući i odvodeći ljude, kako bi za njih izvukao novac za otkup. Ometao je i kopnenu trgovinu Dubrovčana. Ugroženi od Altomanovića Dubrovčani sve češće mole pomoć ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika. Znakovita je uputa što je daju poslanicima koje šalju kralju u travnju 1371. U njoj doslovno kažu: » ... od svih barona Raške, premda su svi neiskreni i opaki, on je najgori čovjek, najsuroviji i izdajica«. Kaže se također, bude li on kažnjen, svi će se Slaveni prestrašiti i više se nikada neće usuditi razarati i oštećivati zemlje pod vlašću ugarsko-hrvatskog kralja. Altomanoviću zaprijete ratom kralj Vukašin i Balšići, braća Sracimir, Đurađ i Balša Balšić(i), koji su u međuvremenu zavladali Zetom i sjevernom Albanijom. Sada skloniji miru poveo je pregovore s Dubrovčanima. No pogibijom Vukašina u boju s Turcima kod Černomena, na današnji dan,  26. rujna 1371. godine, i smrću cara Uroša dva mjeseca nakon toga, prilike se potpuno izmijene. Srpska država se potpuno raspala, te Altomanovićeva moć još više ojačala. Dubrovčani su se zbog toga morali zabrinuti, no činjenica je također bila da je nestalo jedinstvenoga srpskog vladara kojemu su morali plaćati svetodimitarski dohodak. Međutim u jesen 1372. Dubrovnik i Altomanović sklopili su mir, kojim mu dubrovačka vlada među ostalim priznaje pravo na svetodimitarski dohodak. Ovo izmirenje Altomanović nije shvaćao iskreno. Spremao je dapače savez protiv Dubrovnika u dosluhu s Mletačkom Republikom i Đurđom Balšićem, koji neko vrijeme iznevjeri prijateljstvo prema Dubrovčanima. (6) 

I u 1460. god. još se zida na Sokolu. 21. lipnjaodređeni su nad­stojnici gradnje na toj tvrđavi, a na današnji dan, 26. rujna, te 1460. godine, ovlašteni su Knez i Malo vi­jeće da provide za municiju tvrđave, onako kako nađu najshodnije. Podsjećamo, nakon što je tvrđavu Sokol koju su još držali Pavlovići, Sandalj zauzeo 1420. godine pomoću topova ustupljenih mu od Dubrovčana, i 8. svibnja, kada je zaključeno da se preuzme Sandaljev dio Konavala i njegova polovina Sokola, dubrovčani su se svojski zauzeli da tu tvrđavu što prije urede, smatrajući je svojom. Međutim, kao grom iz vedra neba, početkom prosinca stigli su Sandaljevi poslanici, predvođeni Pribislavom Pohvalicom sa Sandaljevim zahtijevima da mu se Sokol povrati. 21 prosinca,saziva se Veliko vijeće koje je odobrilo povratak tvrđave Sandalju. Dubrovčani nisu mogli prežaliti gubitak Sokola, te su svim silama nastojali ponovno doći u posjed te tvrđave, kao i Pavlovićevog dijela Konavala, u čemu su napokon i uspjeli sredinom veljače 1423. godine. Tada je Sandalj, koji je u ponovnom ratu sa Radoslavom zauzeo Sokol, ustupio tvrđavu Dubrovčanima. Kako su ovaj put Dubrovčani posredovali oko izmirenja Radoslava i Sandalja, 20. veljače, dubrovčani o ustupanju Sokola potpisuju i izmjenjuju povelje i sa Radoslavom Pavlovićem. (7) 

Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” od svoga osnutka 1905. do ukinuća i zabrane rada 1946. godine podigla je ukupno 86 spomen ploča i spomenika. Na današnji dan, 26. rujna 1926. godine, povodom  1000.-te godišnjice Kraljevstva Hrvatskoga, u predvorju općinske zgrade u Dubrovniku,  podignute su spomen ploče dubrovačkim pjesnicima Vladislavu Menčetiću i Nikoli Nalješkoviću. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Renesansni pjesnik ljepote i ljubavi, po nekima i začetnik novije hrvatske drame, ugledni pučanin i sjajni govornik svog vremena, jedan od utemeljitelja hrvatske pastoralne književnosti  Džore Držić, umro je na današnji dan, 26. rujna 1501. godine, u rodnom Dubrovniku. Bio je stric pjesnika i komediografa Marina Držića. Držićeve pjesme sačuvane su u nekoliko rukopisa, od kojih je najpoznatiji Ranjinin zbornik, no opseg njegova opusa konačno je određen tek nakon pronalaska rukopisa s njegovim pjesmama u Dublinu početkom 1960-ih. U njemu se nalazi stotinjak pjesama, od čega devetnaest dotad nepoznatih, i dramska ekloga Radmio i Ljubmir, nepoznata do otkrića dublinskoga rukopisa. Tako je Džore Držić dobio i atribut dramskog pisca, a počeci hrvatske svjetovne drame premješteni su na kraj XV. st. Njegov pjesnički opus sačuvao se u nekoliko rukopisa: u prijepisu iz druge pol. XVII. st. (Znanstvena knjižnica u Dubrovniku). Osim ljubavnih pjesama, napisao i nekoliko religioznih i misaonih. Pretežito su u dvanaestercima s dvostrukom rimom, a tek nekoliko pjesama je u drugim metrima. U njegovu opusu nagoviješteni su mnogi žanrovi bitni za potonju hrvatsku književnost. Autor je, tako, jedne protomaskerate (Gizdave mladosti i vi svi ostali), jedne humoristične poslanice, kao i prve, doduše još uvijek ne dramske, među mnogobrojnim hrvatskim obradbama motiva robinje. Njegova dvanaesteračka ekloga Radmio i Ljubmir, slobodan i znatno proširen prijevod djela Egloga pastorale talijanskoga književnika Baldassarea Tacconea, utemeljila je hrvatsku pastoralnu književnost. (9) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Nakon neprijateljske provokacije, najprije po mjestu Vitaljina 24. rujna, puno ozbiljnija ratna djelovanja otpočela su na današnji dan, 26. rujna 1991. godine. Pošto je iscenirao topnički napad na njihovu tadašnju vojarnu na Prevlaci, u poslijepodnevnim satima toga dana neprijatelj je uputio više desetina projektila s neprijateljske strane Crne Gore na naše branitelje. Neprijatelj je topništvom s poluotoka Prevlake i Luštice, te sela Prijevora i Mojdeža, najbližih Republici Hrvatskoj, tukao po položajima ZNG-a i MUP-a u Vitaljini, Moluntu, Banima, Vodovađi, Debelom Brijegu, te po južnom dijelu Konavala.  **Toga dana napadi se intenziviraju i na Brgat, Makoše, Grbavac i Martinoviće. Vitaljina se napušta. Raste broj izbjeglica iz Konavala i Župe dubrovačke (njih oko 466). Brigu o prognanicima, njihov orga­nizirani prihvat i smještaj u dubrovač­kim hotelima, preuzeli su djelatnici Crvenog križa i Civilne zaštite. Procje­ne pokazuju da je u prvim danima rata na području Grada, koji je imao 55.000 stanovnika, bilo oko 12.000 progna­nika u hotelima te više od 3.000 u pri­vatnom smještaju.** Nakon ovoga prvog napada topništvom i pješačkim oružjem crnogorski tisak "Rat za mir" dao je obavijest da je u tom topničko-pješačkom napadu poginulo najmanje sedam-stotina (700) "šarenih".  *Agresorski topnički napadi primo­rali su obrambene snage u Konavlima da se, na današnji dan,  26. rujna 1991. godine, povuku do Molunta i Pločica.* Tad je već svima bilo jasno da će neprijatelj ipak silovito i podmuklo napasti i jug Hrvatske. (10) Na današnji dan, 26. rujna 1991. godine, područni KŠ Mljet u Babinu Polju održao je sastanak i zaključio da su radijske postaje neadekvatno raspoređene. Zapravo, nije imao primjedbe na one u Govedarima i Koritima, ali je za onu u Babinu Polju zaključio da je u krivim rukama, jer je riječ o osjetljivu prijenosu poruka. Stoga je zatražio da ona bude u Mjesnoj zajednici, gdje se dežura 24 sata i gdje je mljetski KS. Ustvrdivši da na otoku ima tridesetak dragovoljaca, djelomice naoružanih lovačkim puškama, i 25 pripadnika MUP-a pripravnih braniti Mljet i Hrvatsku, područni KŠ Mljet zatražio je hitnu pomoć u jačanju obrane. *Na današnji dan, 26. rujna 1991. godine, Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) zatražio je od Glavnoga stožera Hrvatske vojske (GSHV) privremeno pojačanje jačine bataljuna, ali mu Glavni stožer nije mogao izaći ususret i uputio ga je da se dogovori sa zapovjedništvima dalmatinskih regija. **Krizni štab »Elektrojuga« obavijestio je KŠOD da organizira zaštitu svojih objekata i moli da njihove ljude ne angažiraju mjesne zajednice. KŠ »Elektrojuga«, naime, imenovao je na današnji dan, 26. rujna 1991. godine, u poduzeću skupine po dva čovjeka, naoružane puškama, u četiri smjene i pričuvni sastav kako bi čuvali transformatorske postaje na Lapadu i Šipčinama (gdje je i dispečersko središte) te upravnu zgradu. KŠ također je požurivao da se odrede prioriteti i kategorije potrošača prema Uredbi o radu elektroprivrede u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti RH. ***Centar za obavješćivanje (CO) u rujnu je primio više dopisa iz Zagreba, ali i iz Rijeke. KŠ Općine Rijeka s podružnicom Republičkoga fonda socijalne zaštite i Zajednicom Talijana u Rijeci, dopisom upućenim, kako Zadru, Šibeniku i Splitu, tako i Dubrovniku, na današnji dan, 26, te 30. rujna 1991. godine, tražili su podatke o prognanicima te o opremi, hrani, odjeći i lijekovima, kako bi im pomogli uz pomoć talijanskoga Ministarstva vanjskih poslova.  ****U rujnu su iz Dubrovnika poslani i prvi apeli. Apel Federicu Mayoru, direktoru UNESCO-a, koji je bio posjetio Dubrovnik, najvjerojatnije na današnji dan, 26. rujna 1991. godine, uputio je Zavod za obnovu Dubrovnika. Zamolili su ga da obavijesti inozemstvo o pogibelji u kojoj se našla »naša domovina Hrvatska, naš lijepi Dubrovnik«, da učini što može da se Dubrovnik proglasi zaštićenim gradom, jer »Dubrovnik je jedan na svijetu, njegovim uništenjem osakatit će se kulturna baština Hrvatske, kulturna baština Evrope i svijeta«. Apel završava: »Cijenjeni gospodine Mayor, pomozite ovom gradu, uslišite molbu napaćenog hrvatskog naroda. Mi ne tražimo tuđe, mi tražimo jedino slobodu i samosvojnost koja je pravo svakog slobodoljubivog naroda i građanina ovog svijeta.« (11) Od posljedica ranjavanja 25. prosinca 1991. u Sustjepanu, prilikom izvršenja borbene zadaće, na današnji dan, 26. rujna 1992. godine, u dubrovačkoj bolnici umro je Ljupko Kajić. (12) 

Izvori i literatura:

(1) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 525

(2) HBL Dunja Fališevac (1993)

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

* NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 155

(7) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 23

(8) http://dbhz.hr/?page_id=1058

(9) HBL Dunja Fališevac (1993)

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. –

MLADEN JURKOVIĆ, Str. 48,49 

*VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 27

***VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -32-

(11) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA

TRPIMIR MACAN

Str. 17, *Str. 14, **Str. 18, ***Str. 22, ****Str. 27,28

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 49., VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -208- Ljupko Kajić 

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 25.09.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. rujna, te 1386. godine, Vijeće umoljenih zaključuje da se stvori antigusarski savez sa Zadranima i svima drugima. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Srijeda, 26.09.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 27.09.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 24.09.2018 08:20

Ponedjeljak, 24.09.2018 08:20

Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20

Petak, 21.09.2018 08:20

Petak, 21.09.2018 08:20