Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Iz zapisa u seriji "Razno" dubrovačke kancelarije, na današnji dan, 17. prosinca 1386. godine, doznajemo da se dobar konj u Republici plaćao gotovo koliko i potpuno opremljena barka. (1) Na današnji dan, 17. prosinca 1898. godine, u Veloj Luci je rođen hrvatski agronom, osnivač i ravnatelj Stanice za južne kulture u Dubrovniku Frano Tabain. (2) Na današnji dan, u utorak 17. prosinca 1991. godine, otvorena je »Pučka čajana« u kojoj se besplatno nudio čaj, bijela kava ili kakao, te keksi i sendviči. Ideja je realizirana u suradnji s »Fondom Sv. Vlaho« i »Konvojem Libertas«. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Lazar, Florijan, Izak, Jolanda, Modest i Blago. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Iako je bila pomorska država, Dubrovačka Republika je zbog svoje kopnene trgovine, ali i državnih potreba, veoma cijenila konje. O državnim konjima vodili su brigu posebni službenici. Oni su ih kupovali, prodavali, te se brinuli za njihov smještaj i izdržavanje. Cijene konja bile su vrlo visoke. U 14. i 15. stoljeću, kretale su se od 20 do 60, pa čak i 70 perpera, ali tako visoke cijene za dobrog konja najbolje ilustrira jedan primjer u seriji "Razno" dubrovačke kancelarije, zabilježen na današnji dan, 17. prosinca 1386. godine, iz kojeg doznajemo da je dobar konj plaćen 20 dukata, bio jeftiniji od potpuno opremljene barke za samo 4 dukata. Državni konji korišteni su za državna službena putovanja po teritoriju Republike, a posebno za razna poslanstva ugarskom kralju, u Bosnu i Carigrad, kada je znalo biti uključeno i do 25 konja. Spomenimo i da se tijekom 15. st. kao konjušnica koristio i arsenal, te da je krajem14. st. (1396.), na Pilama, uz zidine, napravljeno pojilište za konje, koje se spominje i 1447. godine. Važnost konja naglo će porasti u drugoj polovici 19. st., kada će se promet na području Dubrovnika odvijati isključivo kočijama. (5) 

Ugarsko-hrvatski kralj Matijaš je zahtijevao od Dubrovčana da utvrđene gradove, grad Novi i grad Koš na Neretvi, posljednja uporišta na jugu protiv Turaka, pomažu hranom i ratnim potrepštinama. Premda u teškoj situaciji zbog blizine Turaka, općeg pritiska turske imperije na njih i opasnosti za svoje trgovce u turskom carstvu, Dubrovčani ipak pomažu ta dva grada. Dok im je pomaganje Koša uspijevalo držati u tajnosti, dotle se za pomoć Novom saznalo. Ponovno imenovan hercegovačkim sandžak-begom Ajaz je navaljivao na Novi nasto­jeći ga osvojiti. Tako je i saznao za dubrovačku pomoć ugarsko-hrvatskoj posadi u tom gradu, te je to dojavio Bajazitu II. Ovaj je na to svojim fermanom, na današnji dan, 17. prosinca 1481. godine, a primljenim u Dubrovniku 8. siječnja 1482, ukorio Dubrovčane i pozvao ih da odustanu od pomaganja Novog; dapače im napominje kako su u stvari dužni pomagati Ajaz-bega. Nakon ove opomene Dubrovčani više nisu slali pomoć Novom. Kako se posada nije mogla održati, ona na mirni način preda grad Turcima, s time da ona može slobodno i mirno izići iz grada. Poslanik Ajaz-begov, vojvoda Ferhat osobno javi 28. siječnja tu vijest Dubrovčanima zatraživši pače od njih brodove koji će posadu iz Novog odvesti. Dubrovačka vlada zaista je dala brodove, a priznavši novostvorenu situaciju zapovjedi poslanicima harača koji su putovali, kroz Konavle za Carigrad, da odu u Novi i poklone se pobjedniku Ajazu. Većina vojnika novske posade stupila je  pak u službu Dubrovnika u njemu i ostavši. (6) 

Uskoro nakon što je okrunjen za ugarskog kralja, na današnji dan, 17. prosinca 1527. godine, po senjskom kapetanu Petru Kružiću, Ferdinand napisao je i poslao Republici dopis u kojem poziva Dubrovčane na daljnju vjernost ugarskoj kruni. Malo zatim on od njih zahtijeva da mu isplate redoviti godišnji danak koji će predati senjskom kapetanu i kliskom kaštelanu Petru Kružiću za potrebe tih tvrđava. O svemu se tome u tajnim zapisnicima Vijeća umoljenih tajnovito i neprecizno piše, kao i obično kad se radi o osjetljivim problemima. Ipak se nećemo prevariti ako kažemo kako je Vijeće umoljenih odlučilo da se danak zasad ne isplati, te da se to na zgodan način, svojstven dubrovačkoj diplomaciji, pred Petrom Kružićem, kraljevim povjerenikom, opravda. No iz čitavog postupka proizlazi da to nije potpuno odbijanje isplate danka i priznavanja vrhovne vlasti novog vladara. *Zaokupljen brigama zbog Turaka ugarski kralj Ferdinand duže vremena nije tražio od Dubrovčana plaćanje danka. Neko mu je vrijeme glavno bilo da iz Dubrovnika prima vijesti o kretanju i namjerama Turaka. Međutim, točno pet godina kasnije, svojim dopisom, na današnji dan, 17. prosinca 1532. godine, dosta »oštrim tonom, pa čak i zapovjednički zahtijeva od Dubrovčana, koje naziva svojim podani­cima, isplatu dužnog danka. Umjesto svakog drugog odgovora, dubrovačka vlada šalje Ferdinandu poslanika fra Ambrozija Ranjinu. U uputi od 6. veljače 1533. ovom se izaslaniku nalaže da svakako uznastoji s kraljem govoriti nasamo, bez ikakvih drugih osoba. Tobožnji je cilj poslanstva da fra Ambrozije Ranjina dojavi kralju novosti, ali se iz svega vidi kako se pod tim plaštem krila prava svrha — opravdavanje zašto se ne plaća danak*. (7) 

Učinci francuskoga zaposjedanja i rusko–crnogorske opsade 1806. od presudne su važnosti u razumijevanju i tumačenju dubrovačkog sloma. Ti su događaji za posljedicu imali potpunu gospodarsku, financijsku i materijalnu propast većine stanovništva. Po prvi put u dubrovačkoj povijesti financijski i ljudski gubici nisu se mogli nadoknaditi političkom i diplomatskom akcijom. Dubrovački suverenitet ukidan postupno, zajedno sa simbolima i tradicijama stare vlasti. Presudni je udarac Republika doživjela gubitkom neutralne pomorske zastave. Već 9. kolovoza 1807. Senat je zbog učestalih gusarskih napada preko svojih konzula izdao naredbu svim kapetanima da raspreme brodove, raspuste posade i čekaju nove upute. Za nepune dvije godine Dubrovčani su izgubili više od 150 brodova duge plovidbe, a dio flote ostao je trunuti u raspremi diljem Sredozemlja. Izgubljeni su svi dotada redoviti prihodi od brodarstva, a pomorci, dioničari i svi koji su izravno ili neizravno živjeli od pomorstva ostali su bez dohotka. Kao odjek Napoleonova milanskog dekreta o kontinentalnoj blokadi, proglašenog, na današnji dan, 17. prosinca 1807. godine, Lauriston je 26. prosinca objavio zabranu isticanja zastave Sv. Vlaha na brodovima i na javnim mjestima te je za dubrovačke brodove propisao talijansku zastavu koja je 6. siječnja 1808. izvješena i na Orlandovom stupu. Senat se tada, po prvi put žestoko i otvoreno, ali bezuspješno, suprotstavio Francuzima. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 17. prosinca 1898. godine, u Veloj Luci je rođen hrvatski agronom,  Frano Tabain. Osnivač je znanstvenoistraživačkoga rada u području tzv. južnih kultura. Diplomirao  je 1924. g., u prvoj generaciji studenata na novoosnovanom (1919) Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu. U Hrvatsku je uveo lavandu na otok Hvar. Uspješno je selektirao buhač s visokim postotkom piretrina. Proveo je inventarizaciju i pomološku obradbu hrvatskih odlika smokava i agruma. Bio je osnivač i ravnatelj od1945–63. g. Stanice za južne kulture u Dubrovniku. Frano Tabain umro je u Dubrovniku 12. listopada 1984. godine. (9) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 17. prosinca 1991. godine, *tijekom noći bilo je pucnjave s Bosanke i Žarkovice po našim obrambenim položajima.* —O kulturnim događajima u Dubrovniku u vrijeme rata raspravljalo se na konferenciji za novinare u zgradi Skupštine općine. Uz dubrovačke dje­latnike kulture govorio je i dr. Slobodan Prosperov Novak, zamjenik ministra za prosvjetu i kulturu Republike Hrvatske. —Otvorena je »Pučka čajana« u kojoj se besplatno nudio čaj, bijela kava ili kakao, te keksi i sendviči. Ideja je realizirana u suradnji s »Fondom Sv. Vlaho« i »Konvojem Libertas«. —Steffan de Mistura, posebni izaslanik UNICEF-a, otputovao je za Bari. —U Atlasovoj poslovnici na Pilama otvoren je Informativni ured Hrvatskih oružanih snaga, čiji je servis obavljala Hrvatska ratna mornarica. —»Razum«, novi je list koji izdaju članovi Društva dubrovačkih studenata Sveučilišta u Zagrebu. *Prethodne noći, oko ponoći završilo je zasjedanje Konferencije dvanaestorice u Bruxellesu. Donesena je kompromisna odluka da se priznavanje novih republika na području Jugoslavije odgodi do 15. siječnja. Sve republike koje su željele samostalnost trebale se izjasniti do 23. prosinca te pritom ispuniti i određene uvjete. Arbitražna komisija tada je trebala ocijenit jesu li ti uvjeti ispunjeni i može li određena republika biti priznata.* (10) I pored potpisanog primirja od sed­mog prosinca 1991. do početka oslo­bodilačkih akcija krajem svibnja 1992. godine, u povremenim borbenim dje­lovanjima u okruženom Gradu i na du­brovačkom ratištu poginuli su i stra­dali brojni branitelji. Darko Babić  ranjen je i zarobljen 15. prosinca 1991. u borbi s neprijateljem na Bistrini, a ubijen je na današnji dan, 17. prosinca 1991. godine u Meljinama u Crna Gori.    (11) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 547

(4)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

preuzeto sa www.bijakova.com

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 236

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 8,9

* VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 21.22

(8) Stjepan Ćosić

http://www.matica.hr/kolo/310/Slom%20Dubrova%C4%8Dke%20Republike%20prema%20iskustvima%20suvremenika/

(9)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 547

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 71

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39, VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -168- Darko Babić 

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Subota, 19.01.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. siječnja 1348. godine, prvi je put na području Dubrovačke republike ustanovljena kuga, pod nazivom »crna smrt«. (1) Na današnji dan 19. ...

Gradoplov
Nedjelja, 20.01.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Ponedjeljak, 21.01.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Petak, 18.01.2019 08:20

Petak, 18.01.2019 08:20

Četvrtak, 17.01.2019 08:20

Četvrtak, 17.01.2019 08:20

Srijeda, 16.01.2019 08:20

Srijeda, 16.01.2019 08:20

Utorak, 15.01.2019 08:20

Utorak, 15.01.2019 08:20