Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 7. siječnja 2003. godine, dio peskarije, spojne obale u gradskoj luci između Velikog i Malog mula urušio se u more. (1) U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 7. siječnja, obilježavao se blagdan – Sv. Šimuna Proroka i kult Isusove pelenice. Blagdan sv. Šimuna, u današnjem katoličkom kalendaru svečano se slavi 8. listopada. (2) U dominikanskim zajednicama – danas je spomendan sv. Raimunda Penyaforskog – prezbitera. (3) Uz današnji dan, 7. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Rajmund, Zoran, Zorislav, Rajko, Lucijan (4) Danas, 7. SIJEČNJA – vijernici pravoslavne vjeroispovijesti slave Božić – rođenje Kristovo. Proslava uoči najradosnijeg kršćanskog praznika Božića počinje navečer donošenjem badnjaka - drveta i paljenjem u domovima i ispred crkava. Pravoslavni vjernici danas 7. siječnja u krugu obitelji s tradicionalnim običajima uz bogatu trpezu obilježavaju najradosniji kšćanski blagdan. Pravoslavni vjernici Božić čestitaju riječima "Hristos se rodi", a odgovara se sa "Vaistinu se rodi". (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 7. siječnja, obilježavao se  blagdan –Sv. Šimuna Proroka i kult Isusove pelenice.Dan Sv. Šimuna vjero­jatno se slavio i ranije, no u službeni kalendar unesen je 1418 godine. Za­hvaljujući prevrijednoj dubrovačkoj Pelenici, relikviji Isusove pelenice, u kojoj je prema tradiciji Isus bio povijen pri obredu prikazanja u Hramu, Šimun Bogoprimac postao je državnim svecem, no iako se moćnik njegove glave nalazio u dubrovačkoj riznici sigurno već 1335., na Šimundan 7. srpnja, u procesiji u samostan njegova imena nije se nosila svečeva relikvija, već svečano čudesno platno.Procesija Pelenice održala se i nakon Velike Trešnje. Međutim, s vremenom je preseljena na nedjelju iza Bogojavljenja, a 1738. ju je Senat prebacio na Osminu Uzašašća, pa je time blagdan Sv. Simuna Proroka ustvari zapreten.Dubrovačka pelenica komad je skupocjene tkanine od azbestnih niti. Tkanine od tog neobičnog materijala izrađivale su se na Istoku i smatrale dragocjenim predmetom posebnih svojstava (debelo a mekano tkanje, ne gori, “pere” se izbjeljivanjem u vatri). Već u 14. st. dubrovačka reli­kvija čuvala se u moćniku od gorskog kristala. Uz državni kult, štovanje Pelenice ostalo je trajno vezano uz svijet ženskog redovništva. Obveza prema redovnicama benediktinskog samostana Sv. Šimuna, kao prvim čuvaricama te relikvije sretala se s pobožnosti Djetetu Isusu - Svetome Djetetu, osobito snažnom u ženskim samostanima. Dan uoči Svijećnice 1380. vlasti su odlučile relikviju prenijeti iz benediktinskog samostana Sv. Šimuna u sre­dišnju riznicu katedrale. U legendi koja se oko toga isplela, prijenos u katedralu opravdan je pričom da su redov­nice relikviju rezuckale i darivale rodiljama; čudesna Pelenica sama se obnavljala sve dok krpicu nisu dale bosanskoj kraljici, koja je otpala od prave vjere i relikviju nije dostojno štovala. Pelenica je bila predmetom javnog kulta od 14. stoljeća. Kao Kristo­va relikvija, ubrajala se među najvrednije dubrovačke moći. Nosila se u procesiji na nekoliko najvažnijih dubrovačkih blagdana. U pometnjama nakog Velike Trešnje 1667. zamalo je ukradena, no to je spriječeno budnošću gruških dominikanaca (redovnika Dominikanskog samostana Sv. križa u Gružu) i odlučnom akcijom onih koji su u tim teškim danima vodili državu. (6) 

1412. godine, na današnji dan, 7. siječnja, Malo vijeće zaključuje, da se nastavi s gradnjom arsenala za brigantine, sagrade zid i vrata, drugi zid prema brdu, te pilastri i među njima lukovi. Širina svakog pojedinog prostora arsenala imala je biti 12 lakata (cca 6,12 m). Dodajmo da već petog pak veljače iste te godine Malo vijeće određuje, da se napravi i treći takav arsenal za brigantine. (7) 

Za vrijeme dok Turci, na Balkanu slamaju otpor srpske despotovine i sve češće provaljuju u Bosnu, Dubrovnik i dalje održava uobičajene odnose s Bosnom. Na današnji dan, 7. siječnja1456. godine, bosanski kralj Tomaš izdao je Dubrovačkoj Republici kraću povelju, kojom dubrovačkim trgovcima dopušta slobodu trgovanja. (8) 

Uoči pada Napoleona, austrijske snage su odlučile vratiti Ilirske provincije, te s njima proširiti teritorij i na Dubrovnik. 6. siječnja 1814. g.,austrijske vojne snage pod zapovjedništvom Todora Milutinovića, započele su izgradnju bitnice ispred Dubrovnika. 22. siječnjazapočelo je bombardiranje Dubrovnika, dok su Britanci napali utvrdu na otoku Lokrumu a Austrijanci utvrdu Imperial. Do 26.1., obje utvrde su bile u rukama saveznika, te francuska vojska time više nije mogla držati grad. U noći sa 28. na 29. siječnja, Montrichard je potpisao predaju grada saveznicima. Mjesne pobunjenike, koji su se nadali obnoviti Dubrovačku Republiku general Milutinović uvjerio je da odustanu od nauma, te da Dubrovnik radije predaju Austrijskom Carstvu. *Čim su Francuzi otputovali, istog su dana poslije podne, u grad - probivši Vrata od Pila - ušli Englezi i austrijska vojska, ali ne i prevareni dubrovački ustanici. **Iz tih dana sačuvano je zanimljivo pismo, koje je, na današnji dan, 7. siječnja 1814. godine, generalu Milutinoviću uputio austrijski pukovnik Wolter. Pismo je nađeno, neotvoreno u arhivu općine Herceg Novi, što ukazuje na vjerojatnosti da ga Milutović nije ni primio, a u njemu pukovnik Wolter generalu Milutinoviću piše o pripremama za konačno zauzimanje Dubrovnika i dvojbi o tome je li, između dobro utvrđenih francuskih tvrđava, strateški poželjnije prvo jurišem zauzeti carski tvrđavu – Fort Imperijal na Srđu, ili tvrđavu na otoku Lokrumu,u obliku zvijezde Fort Royal**. (8a) 

Nakon višegodišnjih upozorenja stručnjaka i samo mjesec i pol dana od početka sanacije dubrovačke gradske rive pod UNESCO-ovom zaštitom - dio spojne obale u gradskoj luci između Velikog i Malog mula – na današnji dan, u utorak ujutro 7. siječnja 2003. godine, urušio se u more. Olujno jugo i plima dokrajčili su temelje gradskog porta, koji je od 1996. godine na listi sto najugroženijih svjetskih spomenika.  *Olujno jugo praćeno kišom velike je probleme stvorilo i stanovnicima Rijeke Dubrovačke i lapadske obale. Zbog plime more je ulazilo u kuće na obali i pritom prouzročilo velike štete.* (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 7. siječnja 1747. godine, u Beču je umro liječnik i diplomat Petar Bianchi. U Dubrovniku je obnašao službu općinskog liječnika, a napustivši 1730. Dubrovnik, u Beču je postao osobnim liječnikom kraljice Amalije, te liječio i hrvatsko-ugarskog kralja Karla III. Marija Terezija imenovala ga je dvorskim savjetnikom. Obavljao je diplomatske usluge za dubrovačku vladu, koja ga je 1742. imenovala dubrovačkim otpravnikom poslova u Beču. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 7. siječnja 1992. godine, na pravoslavni Božić, 15. utorka od kobnog utorka prvoga listopada, prošlo je 99 dana. Na dubrovačkom području dan je prošao bez kršenja primirja. (11) Do pobjedonosnog okončanja Domo­vinskog rata i neposredno nakon njega, poginulo je i stradalo više dubrovačkih hranitelja. Na današnji dan, 7. siječnja 2004. godine u Dubrovniku je tragično preminuo dragovoljac Domovinskog rata Ivo Sjekavica.(12) 

Izvori i literatura:

(1) http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030109/novosti04.asp

*http://www.index.hr/vijesti/clanak/veliko-nevrijeme-u-dubrovniku-urusen-dio-obale-u-staroj-gradskoj-luci/111019.aspx

(2) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 246-251

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) http://www.dalmacijanews.hr/clanak/i3dg-porfirije-peric-predvodio-bogosluzje-povodom-proslave-badnjaka-prema-julijanskom-kalendaru#/clanak/i3dg-porfirije-peric-predvodio-bogosluzje-povodom-proslave-badnjaka-prema-julijanskom-kalendaru

 (6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 246-251

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 36

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 229

(8a)http://www.wikiwand.com/sh/Opsada_Dubrovnika_(1814)

*SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 212-215

** Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030109/novosti04.asp

*http://www.index.hr/vijesti/clanak/veliko-nevrijeme-u-dubrovniku-urusen-dio-obale-u-staroj-gradskoj-luci/111019.aspx

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 91,92

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -249- Ivo Sjekavica 

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 22.04.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Uskrsni je ponedjeljak i drugi dan Uskrsa koji nas vjerskom tradicijom svetkovanja podsjeća da se blagdan Uskrsnuća Kristova u tradiciji Crkve slavi dva dana. I ...

Gradoplov
Utorak, 23.04.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 24.04.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 21.04.2019 08:20

Nedjelja, 21.04.2019 08:20

Subota, 20.04.2019 08:20

Subota, 20.04.2019 08:20

Petak, 19.04.2019 08:20

Petak, 19.04.2019 08:20

Četvrtak, 18.04.2019 08:20

Četvrtak, 18.04.2019 08:20