Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 8. siječnja 1423. godine, nakon stjecanja istočnog dijela Konavala i nastale pobune posjednika, dubrovačka vlada pristupila je konačnom uređenju društveno-gospodarskih prilika u Konavlima. (1) Na današnji dan, 8. siječnja 1446. godine, naređuje se popločavanje puta između vrata od Pila, od predziđa do vrata, koja vode izvan zidina u prostor gdje se prala vuna, t.j. od sadašnjih vanjskih vrata od Pila do vratašca kojima se ulazi u park u Posatu. (2) Na današnji dan, 8. siječnja 1531. godine, ugarski kralj Ivan Zapolja u svom dopisu traži od Dubrovčana isplatu 500 dukata uobičajenog godišnjeg danka. To ukazuje da Dubrovčani 1526. nakon Mohača nisu formalno odbacili vrhovnu vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva i priznali tursku. (3) Na današnji dan, 8. siječnja 1589. godine, u Dubrovniku je rođen veliki dubrovački pjesnik i dramatičar Ivan Gundulić. (4a) Na današnji dan, 8. siječnja 1992. godine, bio je 100. dan rata u Dubrovniku. (4) Danas je GOSPA OD BRZE POMOĆI. - Pobožnost prema Gospi od Brze Pomoći odobrio je 1851. godine Sveti Otac Pio IX. i odredio da se slavi 8. siječnja. (5) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se Dan smrti don Josipa Batistića (1924-1993) (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ambroz, Severin, Teofil i Bogoljub. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nakon što su Dubrovčani 1419. došli u posjed istočnog dijela Konavala, što je u Konavlima izazvalo pobunu predvođenu plemićima posjednicima, dubrovačka je vlada te i iduće godine izdala razne odredbe kojima nastoji pridobiti ljude u Konavlima. Na današnji dan,  8. siječnja 1423. godine, Veliko vijeće pristupilo je konačnom uređenju društveno-gospodarskih prilika u Konavlima, načelno utvrđujući princip da sve treba urediti i sa seljacima postupati kao i svojedobno u Stonu i na Stonskom ratu, čime je, dakle i za Konavle ozakonjen kmetski agrarni sustav. Može se zaključiti kako je dubrovačka vlada htjela veliki dio obradive zemlje podijeliti vlasteli, a nešto manji i građanima pučanima. (8) 

Mačevanje je stara vještina poznata već kod starih Egipćana, Grka i Rimlja­na, a u srednjem vijeku bilo je jedno od sedam viteških vještina. Da je mačevalačka vještina bila je poznata i starim Dubrovčanima svjedoči odluka Malog vijeća na današnji dan, 8. siječnja 1505. godine, prema kojoj je u dubrovačkoj mačevalačkoj školi učitelj mačevanja Ferdinand morao prestati raditi, pod prijetnjom kazne od mjesec dana zatvora. Spomenimo i da su u 14. stoljeću u Dubrovniku bile poznate četiri vrste mača (obični, veliki, mali i slavenski mač). Mač se kao osobno naoružanje zadržao i nakon pojave vatrenog oružja, sredinom 14. stoljeća. (9) 

O postupanju zdravstvenih službenika sa svećenicima i redovnicama, saznajemo iz nekoliko slučajeva spomenutih u rukopisu Libro deli Signori Cazzamorbi, a tergo. Da su se kacamorti u doba epidemija vrlo strogo odnosili prema redovnicama govori slučaj redovnice Maruše. Na današnji dan, 8. siječnja 1528. godine i  dva dana kasnije, Marušu su kacamorti ispitivali o njenom posjećivanju i boravku u kući umrlog od kuge Pavla Krizmanovića. Nakon četiri dana redovnica Maruša osuđena je odstajati četvrt sata uz stup sramote, berlinu, na Placi, zatim je morala biti provedena u ophodnju na magarcu s Place do Ploča, pa poslije i do Pila, gdje će joj biti utisnuta tri pečata na lice, a kopci će je provesti na Lokrum zajedno sa svim stvarima koje su nađene u njenoj sobi. To svakako govori i o općenito podređenom položaju žene u Republici toga vremena. Ta kazna i njeno izvršenje, kao i uredbe koje su Senat i Malo vijeće donosili u Dubrovniku za vrijeme epidemija, i njihovo strogo provođenje od strane zdravstvene službe, uklapali su se u uobičajene kaznene postupke toga vremena. Teško izobličenje redovničina lica, koje ju je pratilo do kraja života, opominjalo je druge na njene propuste, što je i bio cilj zakonodavaca. (10) 

Najpoznatija sportska ličnost Dubrovnika u razdoblju između dva Svjetska rata, Suščanin Rudi Reš, dugogodišnjim djelovanjem u Dubrovniku, kao natjecatelj, tre­ner i sudac plivanja, vaterpola i skokova u vodu, kao utemeljitelj, organizator i čelnik, ostavio je trag zlatnim slovima zapisan u povijesti dubrovačkog plivačkog športa. Kao izraz priznanja za sve što je učinio za "Jug" i plivački šport u Dubrovniku, 1971. godine, Rudi Reš postao je doživotni počasni predsjednik Plivačkog kluba "Jug". Klub mu je odao i posmrtno priznanje. Na sjednici, održanoj na današnji dan, 8. siječnja 1974. godine, Klub je donio odluku da se svake godine u svibnju održavaju plivačka natjecanja dubro­vačkih osnovnih škola pod nazivom "Memorijal Rudija Reša". Dakle, posvećena su mu natjecanja dobnih kategorija plivača i plivačica s kojima je najviše volio raditi i kojima se posvetio nakon II. svjetskog rata. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 8. siječnja 1585. godine, u Dubrovniku je umro nabožni pisac i prevoditelj, benediktinac, Bazilije Gradić.Njegovo prvo djelo Libarce od krstjanskoga života nije pronađeno. Autor ga spominje u predgovoru drugoga djela Libarce od djevstva i djevičkoga bića, apologiji samostanskoga života i djevičanskoga zavjeta, tiskanoga 1566. u Veneciji. Oba je djela posvetio »dumnam i mojijem kakono sestram u Isukrstu Mandalijeni Gučetić i Pauli Gradić u Svetu Klaru«. Godinu prije smrti dubrovački ga je Senat prihvatio za stonskog biskupa. (12)

Na današnji dan, 8. siječnja 1589. godine, u  Dubrovniku je rođen Ivan Gundulić, veliki dubrovački pjesnik i dramatičar, čiji se pjesnički jezik smatra najbogatijim pjesničkim jezikom starije hrvatske književnosti. Gundulićev književni opus pripada književnom baroku, razdoblju koje je u hrvatsku književnost unijelo rafiniran i biran pjesnički izraz, ispunjen metaforama, figurama dikcije i misli, duhovitim igrama i lucidnim dosjetkama. Gundulić je već za života postao pjesničkim uzorom i klasikom hrvatske književnosti. * Njegova tri djela: Suze sina razmetnoga, Dubravka i Osman ostaju zauvijek upisana u antologiju hrvatske i europske književnosti, a Gundulićeva „Himna slobodi“ bila je i jest trajno nadahnuće mnogih generacija hrvatskih domoljuba*. Kao znimljivost spomenimo i to da neki izvori, poput Hrvtske enciklopedije i Hrvatskog biografskog riječnika – Leksikografskoga zavoda Mirolav Krleža, za razliku od memorije Grada i gradskih kronika, kao datum rođenja velikog Dubrovčanina navode 9. siječnja 1589. godine. (12a) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 8. siječnja, ratne 1992. godine, bio je 100. dan rata u Dubrovniku. Tužan jubilej naše tragedije, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti. (13) Prema podacima Centra za obavještavanje, koji nose današnji datum 1992. godine, od 15. prosinca 1991. do 7. siječnja 1992. iz Dubrovnika su otišle 1903 osobe, a u Dubrovnik je doputovalo 2988 osoba. Do Božića se više odlazilo, a od Božića je prevladavao broj povratnika. (14) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 307,308

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 64

(3) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 16

(4) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 93,94

(4a) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari

(5) http://www.bitno.net/vjera/gospa-od-brze-pomoci/

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 307,308

(9) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 21,22,23

(10) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 218,219

(11) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 200-204

(12) HBL Davor Dukić (2002)

(12a) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://narod.hr/kultura/8-prosinca-1638-umro-ivan-gundulic-o-lijepa-o-draga-o-slatka-slobodo

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 93,94

(14) TRPIMIR MACAN, POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, Str. 138

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 23.01.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Nakon što je, na današnji dan, 23. siječnja 1434. godine, Malo vijeće odobrilo 200 perpera za nahodište, ova humana ustanova starog Dubrovnika je započela radom. ...

Gradoplov
Četvrtak, 24.01.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 25.01.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 22.01.2019 08:20

Utorak, 22.01.2019 08:20

Ponedjeljak, 21.01.2019 08:20

Ponedjeljak, 21.01.2019 08:20

Nedjelja, 20.01.2019 08:20

Nedjelja, 20.01.2019 08:20

Subota, 19.01.2019 08:20

Subota, 19.01.2019 08:20