Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 29. siječnja 1559. godine, u Dubrovniku je izvedena Hekuba, Držićev prepjev klasične tragedije. To je i jedini siguri datum izvebe nekog od djela dum Marina Držića. (16) Nakon kapitulacije Francuza, na današnji dan, 29. siječnja 1814. godine, general Milutinović s Orlanda i Minčete skinuo je republikansku zastavu sv. Vlaha. (1) Na današnji dan, 29. siječnja 1870. godine, Dubrovnik je zahvatila jaka student. Živa u termometru tog se jutra spustila na -6 stupnjeva celzijevih. (17) Na današnji dan, 29. siječnja davne 1897. godine, otvoren je Hotel Imperial. (2) U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 29. siječnja, obilježavao se blagdan Sv. Franje Saleškog, u dubro¬vački službeni kalendar blagdana unesen u teškom razdoblju samovolje velikog vezira Kara-Mustafe prema pokli¬sarima harača 1678. Danas se blagdan ovoga sveca slavi 24. siječnja. (3) Uz današnji dan, 29. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Konstancije, Boleslav Zdeslav i Valerije. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 29. siječnja 1359. godine, Veliko vijeće zaključuje, da se, zbog opasnosti od požara u slučaju opsade skine svo drvo s kule od Mula i drugih kula oko zidina i da se ostave samo drveni zastori (manteletti) na kruništima zidova. Iz ovoga se može zaključiti da je dubrovačka vlada već tada nastojala biti efikasna u prevenciji požara. U prilog tome govore i dvije uredbe već s početka XIV.st., iz 1309. godine, koje govore o organizaciji vatrogasne službe u Dubrovniku, što je prema poznatim arhivskim podacima, čini najstarijom vatrogasnom službom u našoj zemlji. (5) 

Najstariji podatak, u Dubrovniku, o sudjelovanju u strijeljanju, povezuje se s napadom omiških gusara na  dubrovačku ribarsku brodicu u Gruškoj luci oko 1270., nakon čega su Dubrovčani naredili, da se mladići njihova grada i teritorija okupljaju u prazničke dane, određujući pritom nagradu onomu koji sa samostrijelom ili strijelom pogodi bolje cilj. Odlukom Malog vijeća na današnji dan, 29. siječnja 1432. godine, 34 para rukavica trebalo je dodijeliti tako da svaki strijelac koji pogodi krug mete dobije jedan par rukavica. Natjecanje je trajalo sve dok se ne bi na taj način dodijelila sva 34 para rukavica. Također na današnji dan, dvije godine kasnije, 1434. godine, sudionicima su dodijeljene:rukavice, samostrijel, platno i "tabulatium".  (6) 

1440. godine, Dubrovčani su odbili plaćanje harača Porti, te su izaslali poslanike da o tome izvjeste Sultana. Nakon audijencije Turci su pozatvarali dubrovačke trgovce, a poslanici su o tome iz Porte izvijestili vladu dopisom na današnji dan, 29. siječnja 1441. godine. Dubrovački poslanici na Porti su dobro primljeni, ali kada su uskratili davanje harača, zaprijetili su im i otpustili iz audijencije. Odmah nakon toga Turci su pozatvarali dubrovačke trgovce i zaplijenili im robu, dokle god je sezao turski utjecaj. (7) 

Na današnji dan, 29. siječnja 1559. godine, u Dubrovniku je izvedena Hekuba, Držićev prepjev, slobodniji prijevod klasične petočine tragedije La Hecuba (1543) Lodovica Dolcea, nastale prema Euripidovu predlošku. Prikazala ju je Družina Od Bidzara. Ta je družina bila osnovana upravo za tu prigodu, vjerojatno zato što kazališne družine, kao i dubrovačka publika, nisu bile naviknute na tragičke inscenacije. *To je i jedini sigurni datum izvebe nekog od djela dum Marina Držića*. Kao zanimljivost spomenimo da su ovom povijesnom uprizorenju pretodile dvije zabrane njene izvedbe Maloga vijeća, i to 9. ožujka i 21. svibnja prethodne 1558. godine. Prvi put odlučeno je da se družini plemića zaprijeti kaznom od pedeset perpera ako tragediju prikaže, a zabranilo se i da ju netko drugi prikaže. Drugi put otkriveni su i motivi zabrane: fabula joj je uznemirujuća (»Captum fuit de non permittendo quod tragedia recitetur in civitate propterea quod qualitas temporis hoc non requirit quae turbulenta est« – »Odlučeno je da se ne dopusti izvođenje tragedije u gradu zato što to u ovom trenutku nije potrebno budući da je tragedija uznemirujuća«). (16) 

Dubrovačka vlada izbjegavala je pitanje plaćanja danka ugarsko-hrvatskoj kraljici Mariji Tereziji. Kada se počelo raspravljati o mogućnosti da Dubrovačka Republika ubuduće plaća danak, vješta dubrovačka diplomacija i spretnost vlade i poslanika Republike u Beču, urodili su još jednom plodom i udobrovoljili austrijske ministre, pa je na današnji dan,  29. siječnja 1772. godine, ministar Kaunitz donio odluku u kojoj kaže kako je kraljica uvažila stajalište dubrovačke vlade i oprostila sve prošle obveze, ali uza sve to zadržava zaštitu nad Republikom. (8) 

Dan nakon kapitulacije Francuza, general austrijske vojske Todor Milutinović zauzeo je Dubrovnik u ime austrijskog cara, pogazivši i posljednji spomen ugovora, koji je imao s dubrovačkim usta­nicima. *Čim su Francuzi otputovali, istog su dana poslije podne, u grad - probivši Vrata od Pila - ušli Englezi i austrijska vojska, ali ne i prevareni dubrovački ustanici. Dopušten je bio ulazak jedino Vlahu Cabogi, kojega je Milutinović odmah imenovao civilnim intendantom Dubrovnika. A tko stvarno drži vlast u Dubrovniku, pokazao je general neposredno po dolasku, raspustivši Narodnu stražu. Samo dva dana na Orlandovu stupu uz austrijsku i englesku zastavu bila je i dubrovačka, a onda je, na današnji dan, 29. siječnja 1814. godine, Bahati austrijski general s Orlanda  i Minčete skinuo republikansku zastavu, barjak sv. Vlaha. Milutinović je naredio dotadašnjem općinskom načelniku Sabu Giorgiju da ukloni onu "suvišnu", dubrovačku zastavu. Prema legendi ostarjeli dubrovački vlastelin iskazao je posljednji tračak ponosa, rekavši: "Ne mogu, pripeo ju je puk!" Zato su generalovu zapovijed izvršili austrijski vojnici, skinuvši s Orlandova stupa usput i zastavu Engleza, koji su već bili odjedrili prema drugim ciljevima svoje politike*. (9) 

Na današnji dan, 29. siječnja davne 1897. godine, otvoren je Hotel Imperial. Hotel je bio izgrađen u rekordnom roku. Gradnja je naime započela 2. lipnja 1895. Imperial je tada bio prvi moderni, luksuzni hotel na ovom području koji je svojim gostima pružio usluge električne energije, liftova, kupaonica u sobi, tekuće tople vode, grijanja i onog najvažnijeg, profesionalnu uslugu visokih svjetskih standarda. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 29. siječnja 1501. godine u Bologni je rođen Lodovico Beccadelli,dubrovački nadbiskup i književnik, ugledan humanist i pisac širokog zanimanja, pjesnik petrarkist te biograf Francesca Petrarke. Dubrovačkim nadbiskupom bio je od 1555–1564 godine. U obnovljenom dvorcu na Šipanu okupljao je humaniste i književnike te poticao uporabu hrvatskog jezika. Dubrovniku je posvetio nekoliko pjesama i poslanica, a ostavio je u rukopisu djelo o povijesti Dubrovnika i Splita Povijesne obavijesti o gradovima Dubrovniku i Splitu. (11)

Na današnji dan, 29. siječnja 1954. godine, u Brajevici kod Novog Pazara (Srbija) rođenje Rasim Pramenković, privremeno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 7. listopada 1991. godine na Zvekovici, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a. (12)

Na današnji dan, 29.siječnja 1967. godine, u Dubrovniku je rođen Đurica Gleđ (časnički namjesnik), automehaničar, trajno nastanjen u Vodovađi, poginuo 22. siječnja 1992. godine u Sustjepanu, kao pripadnik HV-e, prilikom izvršenja borbene zadaće. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 29. siječnja ratne 1992. godine, Krizni štab Općine Dubrovnik obavijestio je Vladu RH da su se toga dana, od 09,00 do 10,30 »čule snažne eksplozije iz područja Župe dubrovačke«, da ih je bilo 30 i da se ne može provjeriti što se događa, ali se pretpostavlja »da okupacijska vojska (JNA) minira kuće stanovnika Župe dubrovačke«. Krizni štab moli Vladu da prosvjeduje Vrhovnoj komandi JNA u Beogradu i da zamoli šefa EPM (Europske promatračke misije) u Zagrebu da u Župu uputi svoju misiju. (14) I pored potpisanog primirja, od 7. prosinca 1991. do početka oslo­bodilačkih akcija krajem svibnja 1992. godine, na du­brovačkom ratištu poginuli su brojni branitelji. Na današnji dan, 29. siječnja 1992. godine u Sustjepanu, prilikom izvršenja borbene zadaće, poginuo je pripadnik inženjerijske satnije Stijepo Goga. (15) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 206,207

(2) http://www.dulist.hr/ode-ode-nazdravlje-vam-2/215621/

(3) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 326,327,328

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 26

(6) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 13-17

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 204

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 294

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 206,207

*SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 212-215

(10) http://www.dulist.hr/ode-ode-nazdravlje-vam-2/215621/

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL  Mijo Ivan Brlek (1983)

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -92-

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -173-

(14) TRPIMIR MACAN, POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, Str. 136,137

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39, VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -175-Stijepo Goga

(16) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(17) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Petak, 25.01.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 25. siječnja 1535. godine, zaklju¬čeno je, da se napravi most vrata od Pila, *drveni pokretni most. (2) Na današnji dan, 25. siječnja ...

Gradoplov
Subota, 26.01.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Nedjelja, 27.01.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 24.01.2019 08:20

Četvrtak, 24.01.2019 08:20

Srijeda, 23.01.2019 08:20

Srijeda, 23.01.2019 08:20

Utorak, 22.01.2019 08:20

Utorak, 22.01.2019 08:20

Ponedjeljak, 21.01.2019 08:20

Ponedjeljak, 21.01.2019 08:20