Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 30. siječnja 1347. godine, osnovan je Dubrovački općinski hospital zvan Hospital grande. (1) Na današnji dan, 30-31. siječnja 1603. godine započela je mletačka okupacija Lastova, koja je potrajala pune tri godine, sve do 16. lipnja 1606. (2) Na današnji dan, 30. siječnja 1988. godine, u sklopu pripremama za sanaciju, održan je skup „Okrugli stol o valobranu Kaše“ u organizaciji Društva prijatelja dubrovačke starine – Dubrovnik i Pomorskoga fakulteta Dubrovnik. (3) Na današnji dan, u četvrtak 30. siječnja ratne 1992. godine, kao i prethodnoga dana u prijepodnevnim satima čule su se eksplozije iz Župe dubrovačke, Brgata i Osojnika. (4) Na današnji dan, 30. siječnja 2003. godine, umrla je njegova kćer, povjesničarka umjetnosti i konzervatorica Dubravka Beritić. (20) Uz današnji dan, u kat. kal. upisana su imena: Martina, Tina, Gordana, Gordan, Hijacint i Darinka. (5) Uoči svetkovine sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, (u svečevoj crkvi) u Dubrovniku se održava trodnevlje. Trodnevlje počinje danas, 30. siječnja. Usvečevoj crkvi euharistija s propovijedi slavi se u 18 sati. (6) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Iva Marinovića (1916-1998) (6) Svjetski je dan gubavaca. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 30. siječnja 1347. godine, osnovan je Dubrovački općinski hospital zvan Hospital grande. Toga dana Malo vijeće izabralo je trojicu vlastele čija je dužnost bila naći odgo­varajuće mjesto u gradu gdje bi se smjestilo sklonište za siromahe. Sama riječ hospital u starom Dubrovniku je označavala sklonište, ubožište, bolnicu, odnosno bolnički hospital. Treba razlikovati hospicij od hospitala. Hospicijem se nazivalo sklonište za putnike u prolazu kroz grad, a hospitalom se nazivalo sklonište za siromašne starce i siromašne bolesnike. Tijekom vremena, kako se razvijala medi­cinska znanost i organizacija zdravstvene službe, nazivom hospital se oz­načavala samo bolnica. Ovaj dubrovački veliki hospital-ubožište »hospitale mag­num comunis« u pravu bolnicu pretvoren je 1540.godine. (8) 

Dubrovačka općina, koja je nastojala što sigurnije upravljati suknarstvom, organizirala je mnoge ustanove radi pomoći i kontrole zanata. Tako je, na današnji dan, 30. siječnja 1416. godine, Veliko vijeće donijelo je propis o oficijalima vunarskoga obrta i o njihovoj službi. Propis je primljen jednoglasno od svih 68 prisutnih vijećnika. Da bi se suknarski obrt moga što bolje razvijati i da bi se lakše njime upravljalo, određeno je da će se birati svake godine tri oficijala u Velikom vijeću. Po isteku godine biraju se nova trojica, na načina da među njima ostane jedan o prošlogodišnjih oficijala. Svaki oficijal primao je godišnju plaću od 20 perpera, a tko bi odbio prihvatiti ponuđenu dužnost platio bi kaznu od 35 perpera. Oficijali su morali pečatiti sva sukna proizvedena u Dubrovniku, te izvršavati ssva naređenja, koja im je davala vlada u pogledu razvoja i upravljanja suknarskim obrtom. (8a) 

Na današnji dan, 30. si­ječnja 1482. godine, zaključeno je da se na Sokol pošalje jedan majstor i potreban broj zidara za kopanje »Rupa«, istih onakvih izdubljenih u kamenu i dobro obzidanih jama, kojih je bio veliki broj u Dubrovniku, u kojima su Dubrovčani čuvali žito za slučaj oskudice. (9) 

Na današnji dan, 30. i 31. siječnja 1603. godine započela je  mletačka okupacija Lastova. Toga dana, na Lastovo, na poziv Lastovaca iskrcao se mletački kapetan Gulfa Bernardo Veniero s 2000 ljudi i prisilio dubrovačku vojsku da se povuče s otoka, a zavjerenici su veselo dočekali Mlečane, te izvjesili zastavu sv. Marka. Mletačka okupacija Lastova, potrajala je pune tri godine, do 16. lipnja 1606 godine. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 30. siječnja 1612. godine, u rodnom Dubrovniku umro je pisac, vrstan teolog i dobar latinski pjesnik, Šiško Đurđević, više puta knez Republike. Zagovarao je osnivanje isusovačke misije u Dubrovniku. God. 1609. u njegovoj je kući boravio Bartol Kašić pri svojoj prvoj dubrovačkoj misiji. Umro je kao dubrovački knez posljednjeg dana svog mandata. — Jedina njegova knjiga Molitve pokorne skupljene po prisvijetlom gospodinu Šišku Jerkovu, nije sačuvana i poznata je samo po naslovu. (12)

 

Na današnji dan, 30. siječnja1668. godine u Dubrovniku je umroknjiževnik, odvjetnik i notar, rođen na Lastovu Ivan Luka (Džanluka) Antica. Nedugo nakon velikog potresa, u kojem su stradala i dva njegova sina, postao je tajnik Dubrovačke Republike, a neposredno pred smrt primljen je u bratovštinu Antunina. Stari dubrovački biografi (Saro Crijević, Sebastijan Slade Dolci, Franjo Marija Appendini) i leksikograf Joakim Stulli posebno mu hvale komedije, a neki književni povjesničari (Pantić i Batušić) pretpostavljaju da bi Antica mogao biti autor komedije Jerko Škripalo. (13)

Na današnji dan, 30. siječnja 1837. godine, uZadru je umrotalijanski i hrvatski povjesničar, književni povjesničar i jezikoslovac, Francesco Maria Appendini, od 1792. profesor i ravnatelj u dubrovačkome zavodu Collegium Ragusinum. Appendinijev  dnevnik (1806–07) za dubrovačku povijest donosi mnogo podataka o dubrovačkim prilikama uoči propasti Republike, a u djelu Bilješke povijesnokritičke o starini, povijesti i književnosti Dubrovčana, Appendini je dao sustavan pregled dubrovačke političke i kulturne povijesti. (14) 

Na današnji dan, 30. siječnja 1900. godine, u Dubrovniku je umro dubrovački tiskar, nakladnik i slikar iz obitelji dubrovačkih tiskara i nakladnika Petar Frano Martecchini. Nakon oca nastavio je objavljivati djela starijih i suvremenih dubrovačkih pisaca. Izradio je predloške za litografije poznatih dubrovačkih ličnosti koje je objavio u izdanju Galerija slavnih Dubrovčana (1841). Slikao je akvarele na kojima je prikazao dubrovačku narodnu nošnju te narodne običaje. Petrov otac, Antun Martecchini, u Dubrovniku je 1802. preuzeo tiskaru Andree Trevisana, prije tiskara Karla Antuna Occhija i tiskao djelo Franje Marije Appendinija Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e letteratura de’ Ragusei. Objavio je drugi i treći dio latinsko-talijansko-hrvatskog rječnika Joakima Stullija.Tiskao je i mnoga djela na hrvatskome: 1826. objavio je prvo cjelovito izdanje Osmana Ivana Gundulića, a izdavao je i druga Gundulićeva djela. (15) 

Na današnji dan, 30. siječnja 1947. godine, umro je Dubravko Dujšin glumac, redatelj i kazališni pedagog, koji se između ostaloga istaknuo tumačeći i uloge dubrovačkih autora, pa je tako bio: Orsat (Dubrovačka trilogija), Redovnik (Dubravka), Dundo Maroje (Marina Držića). 1977. utemeljena je Nagrada »Dubravko Dujšin« za dostignuća u kazalištu. (16) 

Na današnji dan, 30. siječnja 2003. godine, u Dubrovniku je umrla povjesničarka umjetnosti i konzervatorica Dubravka Beritić. Od 1960. godine do umirovljenja 1979 godine bila je ravnateljica Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Dubrovniku, a od 1970. vršitelj dužnosti direktora Umjetničke galerije. Istraživala i otkrivala dotada nepoznate spomenike dubrovačke regije. Uspjela je ubicirati 33 sakralna objekta iz starohrvatskog razdoblja, otprije poznata ili novootkrivena. Mnoge od njih je temeljito konzervirala i omogućila njihovu prezentaciju. Bavila se zaštitom i čuvanjem spomenika, njihovom što boljem uklapanju u život. Znajući da se zaštita spomenika ne sastoji samo u brizi oko njihove konzervacije nego i u upoznavanju što šireg kruga s kulturnom baštinom, Dubravka Beritić je predavanjima na širem području dubrovačke regije te na radiju i TV nastojala upoznati javnost sa svim spomeničkim vrijednostima grada. Za istraživalački rad nagrađena je plaketom za zasluge Saveza konzervatora Jugoslavije (1975) i  poveljom grada Dubrovnika (1980). Dubravka Beba Baritić objavila je djela: I tesori di Dubrovnik, Ston, Dubrovnik i okolica, te Dubrovnik. (20) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 30. siječnja 1992. godine, na dubrovačkom području noć je bila prilično nemirna. Bilo je dosta pucnjave, ali to sve ipak nije ocijenjeno kao incident. I toga dana u prijepodnevnim satima čule su se eksplozije iz Župe dubrovačke, Brgata i Osojnika. (17) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 84

RINA KRALJ-BRAS SARD, ANALI DUBROVNIK 50 (2012): 39-62

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., Str. 81,82,83

(3) http://www.dulist.hr/zapela-obnova-nema-novaca-kase-tonu/212227/

(4) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 111,112

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) https://hr.wikipedia.org/wiki/30._siječnja

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 84

RINA KRALJ-BRAS SARD, ANALI DUBROVNIK 50 (2012): 39-62

(8a) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 26

(10) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., Str. 81,82,83

(12) HBL Anto Lešić (1993)

(13) HBL Vinko Foretić

(14) http://hr.wikipedia.org/wiki/Franjo_Marija_Appendini

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 111,112

(20) http://proleksis.lzmk.hr/52052/

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 20.01.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. siječnja 1431. godine, izgrađena je prva kamena kuća na otočiću Supetru u koju su smješteni izolirani kužni bolesnici. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 21.01.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 22.01.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 19.01.2019 08:20

Subota, 19.01.2019 08:20

Petak, 18.01.2019 08:20

Petak, 18.01.2019 08:20

Četvrtak, 17.01.2019 08:20

Četvrtak, 17.01.2019 08:20

Srijeda, 16.01.2019 08:20

Srijeda, 16.01.2019 08:20